arrow up
Ustaše na putu za pokolj i palež "buntovnih" sela

Pod malj, bradvu i nož

Ustaše su opkolile srpsko selo Crkveni Bok, uzele kola i natovarile ih žitom, haljinama, poterale stoku, upregle konje i poterale sav narod u Jasenovac Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 17. novembra  2015. godine. Stigla je kolona kola i ustaše narediše da ih tovare sve redom, i žive i mrtve. Tako natovarena kola izgledala su užasno. Ispod golih mrtvaca živi su ljudi stenjali i upinjali se da se oslobode. Bili su bacani bez reda, i mrtvaci i živi. Mrtvi su sjedili ili ležali na živima, a neki su živi sjedili na mrtvima i na živima ispod sebe. Kola su bila brzo napunjena, i

visocica-divoselo.jpg

Kruškovače, masovna grobnica nevinih srpskih žrtava

Sjećanje na antifašističko-ustaničko heroj selo Divoselo kraj Gospića iz Drugog svjetskog rata 1941 – 1945. godine, koga, na žalost , više nema. Piše: Gojko Matić Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 4. naprila 2017. godine. Proljetni dan nad Divoselom kao i svi dani vedri, svježi, prozračni, kotrljao se u sunčanim nitima i laganom povjetarcu silazeći s visina u seoska dvorišta i vrtove, zazelenjele i procvale voćnjake, unoseći nemirnu jutarnju radost u oči i srca naroda, a posebno djece. Potjerali smo goveda kao i obično prolazeći dugim selom koje se budilo iz jutarnjeg drijemeža i usput skupljali svoje drugove, druge dječake – pastire koji

Sib-Partizansko_groblje.jpg

Ubijte nas, ne mučite nas žeđu

Sib – Partizansko groblje Pomrlo sve, a ostalo se pri koncu smiruje. Niko više vode i ne traži, jer se samo vara, vode ne daju, hoće da pocrkamo, svedočioje Pero Vukić Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 21. novembra  2015. godine. Pero Vukić pričao je o vožnji vlakom od Zemuna do Jasenovca: – Vlak stade. Čusmo u drugom vagonu jauk, vriska i lupanje o vagon. Počesmo i mi lupati. Kadli neko na našem jeziku, ali nekako po bosanski, vikne: „Ne lupajte, životinje, jer ako otvorimo, sve ćemo vas poklati!” Malo se narod k’o utiša, ali opet poče da lupa i viče: „Vode, vode!”

MOMIR KRSMANOVIĆ DJELIMA O SRPSKOM STRADANJU PODIGAO ZADUЖBINU

Akademik Matija Bećković ocijenio je da je Momir Krsmanović svojim djelima podigao sebi veliku zadužbinu jer ona govore istinu o srpskom stradanju na Drini u Drugom svjetskom ratu, koje je zvanična istorija u komunističkoj Jugoslaviji, pod pritiskom vladajuće politike, decenijama prikrivala i relativizovala. “Kada država i nauka ne posvete pažnju nečemu, uvek se nađe neko ko to uradi, ko zapisuje i beleži, uprkos opasnostima kojima bude izložen. Takav je slučaj sa prikrivanom istinom o srpskom stradanju na Drini, zarad bratstva i jedinstva, što je radila bivša komunistička vlast. Umesto države, tu istinu je istražio i objavio Krsmanović i njegova dela su istorija i ujedno njegova autobiografija”, rekao je Bećković u

Podignuta optužnica protiv Daneta Lukajića

ZAGREB – Zagrebačko Жupanijsko državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv bivšeg oficira Vojske Republike Srpske Daneta Lukajića /68/, koja ga tereti za zločin nad ratnim zarobljenicima na Manjači kod Banjaluke 1992. godine. Tužilaštvo optužuje Lukajića da je naredio zlostavljanja zarobljenika radi prikupljanja obavještajnih podataka od ratnih zarobljenika, prenose hrvatski mediji. Njega su hrvatski policajci izveli iz autobusa kojim je grupa hodočasnika putovala na obilježavanje 77 godina od stradanja više od 40.000 ljudi u kompleksu ustaških logora smrti Gospić-Jadovno-Pag. Izvor: Nezaveisne novine Vezane vijesti: Bastašić: Lukajić poručio da je optužnica protiv njega montirana POLOVINOM DECEMBRA PRVO ROČIŠTE DANETU LUKAJIĆU Milutinović: Lukajić nije bio komandant zatvora na Manjači

U Beogradu služen parastos stradalim Srbima Bilogore i Grubišnog Polja

AKO ZABORAVIMO STRADALE, NESTAĆEMO KAO NAROD U organizaciji Zavičajnog udruženja „Bilogora“, u crkvi Svetog Marka u Beogradu, 28. oktobra služen je parastos i održan pomen stradalim Srbima od 1991. do 1997. godine u Grubišnom Polju i istočnoj Bilogori.  Akcija hrvatske paravojske pod nazivom „Otkos-10“ počela je 31. oktobra 1991. godine, napadom na Teritorijalnu odbranu Grubišno Polje, a cilj je bila likvidacija ili protjerivanje Srba sa područja istočne Bilogore. U egzodus je iz više od 30 sela, krenulo oko četiri hiljade ljudi, a među njima je bilo i oko 250 pripadnika drugih nacionalnosti. Poslije povlačenja Srba iz istočne Bilogore, uslijedila su ubistva preostalih stanovnika, pljačka, paljenja i miniranja kuća, uključujući i

Ivo Goldštajn: MEČ PROTIV USTAŠA I PJESMA IZ “MALE FLORAMI”‘ U PAKLU JASENOVCA

Znate li ko je bio jedini zarobljenik koji je Šakiću smio u lice reći da je frajlica? Knjiga Ive Goldštajna ‘Jasenovac’ nesumnjivo je najopsežniji istraživački projekt o najvećem ustaškom logoru u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Na gotovo hiljadu stranica, Goldštajn objašnjava zašto su ustaše osnovale Jasenovac, iznosi statističke podatke, međutim, prije svega, opisuje svakodnevicu, život i smrt logoraša, ali i njihovih krvnika, od Maksa Luburića i Ljube Miloša do psihopatskih ubojica poput Dragutina Pudića-Paralize ili Hinka Pičilčilija. Jasenovac je bio carstvo zla, ali unutar logora, postojale su hiljade ljudskih sudbina, često međusobno isprepletenih na način koji je nepojmljiv u normalnom životu. Priče o ovim sudbinama temelj su Goldštajnova ‘Jasenovca’. Dolaskom Ivice Brkljačića za

Pogled_na_logor_sa_Gradine.jpg

Kući ideš, trpi

Pogled na logor sa Gradine Naroda mnogo, oko šest hiljada, a malo vagona. Strpaše nas, svi smo stajali, uprli jedan u drugog, disali, kašljali jedan drugom u lice, pričao je Pero Vukić Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 20. novembra  2015. godine. Ljudi su zanijemili, zijevali su kao riba kad ju baciš na suho, jabučne su im kosti na licu iskočile, a ispod njih rupa utonula duboko u obraz, pa opet donja vilica reljefno se ispriječila, brada strši oštro, sljepoočice upale, čelo strši, iznad dubokih rupa, iz kojih se crne očne jabučice. Ljudi su prije umirali, ali ne tako strašno mršavi, osim u

Kuca_Pere_Vukica.jpg

Voz užasa

Kuća Pere Vukića „Kuća sablasti“ Svuda ista slika: mrtvi već pri otvaranju vrata ispadaju iz vagona, a živi dižu suve, koščate blede ruke, zevaju, miču ustima, izbuljivši oči Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 19. novembra  2015. godine. Osjetih da mi se otraga neko približuje. Pogledam Paju, on mi klima na tog i kao da veli: „Šuti, ne razgovaraj!” Okrenuh se i spazih Matkovića i Ljubu Miloša. -Je li, doktore, šta bi trebalo najbrže, da se ovi ljudi brzo oporave, mislim, koja hrana, da se pridignu? Spazih, kako je Pajo pritrčao bliže k nama, tobože da previja, a u stvari da intervenira, ako

Ivo Goldštajn: ČETIRI ‘M’ IZ JASENOVCA

Kako su nevine ljude brutalno ubijali Maks, Miloš, Matković i Majstorović Knjiga Ive Goldštajna ‘Jasenovac’ nesumnjivo je najopsežniji istraživački projekt o najvećem ustaškom logoru u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Na gotovo hiljadu stranica, Goldštajn objašnjava zašto su ustaše osnovale Jasenovac, iznosi statističke podatke, međutim, prije svega, opisuje svakodnevicu, život i smrt logoraša, ali i njihovih krvnika, od Maksa Luburića i Ljube Miloša do psihopatskih ubojica poput Dragutina Pudića-Paralize ili Hinka Pičilija. Jasenovac je bio carstvo zla, ali unutar logora, postojale su tisuće ljudskih sudbina, često međusobno isprepletenih na način koji je nepojmljiv u normalnom životu. Priče o ovim sudbinama temelj su Goldštajnova ‘Jasenovca’. Među jasenovačkim zatočenicima govorilo se da logorom vladaju

Zeljeznicke_sine.png

Sve će ih pobiti

Pet dana nas po ovoj žegi voze u plombiranim vagonima, bez vode i bez hrane,jedva je izgovorio čovek Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 18. novembra  2015. godine. Nismo imali vremena za razgovor, a u stvari smo već munjevito skovali plan za bijeg, misleći da idemo na bojište, ali smo se grdno prevarili. Pred barakom se već poredalo deset liječnika u bijelim mantilima. – Brže, vi tamo, brže – dovikuje fra Sotona Majstorović-Filipović. On zove sve, mene uopće „ne vidi”, jer me mrzi, i traži zgodu da me likvidira. Znam dobro, što smišlja fra Sotona. Prođosmo kroz logor. Pred izlazom iz stražarnice ustaški

Ivo Goldštajn: Jasenovac

Tko je jednom prešao rijeku i stupio na tlo Gradine, tome više nije bilo povratka među žive. Takav je bio vrhovni zakon! Brojna su jasenovačka stratišta i grobnice. Od Krapja i Bročica do Stare Gradiške, oko logora i unutar logorskog kruga. Na lijevoj i desnoj obali Save. Ubijeni, ili oni koji su pali od iznemoglosti na radu, u prvo su vrijeme bili donošeni u logor u Bročicama i tu pokapani, “svaki zasebno, te mu je stavljana tablica s imenom”. No, od toga se “brzo moralo odustati” zbog prevelikog broja mrtvih, pa se krenulo pokapati “u neposrednoj blizini nasipa ili u samom nasipu”, zapravo u šumi Donja Krndija kod Jasenovca. Nasip

Krstanovic_Zdravko.jpg

Zdravko Krstanović: Teslin Smiljan bez Srba

Masovno istrebljenje započela Pavelićeva NDH, a okončano je devedesetih. Memorijalni centar Nikole Tesle služi za to da se sakrije istina o sudbini Teslinih rođaka i sunarodnika Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 29. septembra  2015. godine. Zavičaj svetlonosca Nikole Tesle, hrvatske ustaše, pod vođstvom Ante Pavelića, pretvorile su u pakao. Nezavisna Država Hrvatska proglašena je 10. aprila 1941, a već narednog dana proradila je njena mašinerija smrti i užasa. Teslino rodno mesto Smiljan našlo se u krugu kompleksa logora smrti Jadovno u kome su (prema podacima Đure Zatezala) od 11. aprila 1941. do 21. avgusta 1941. ustaše svirepo usmrtile 40.123 osobe, od tek

Prva_misa_fra_Sotone.jpg

Užas kakav se ne pamti

Naše muke će ostati večno i lutati svetom kao orkan, koji se nikad smiriti neće, dok se zločinci ne kazne Prva misa fra Tomislava Filipovića-Majstorovića (fra Sotone), kasnijeg najokrutnijeg koljača. Desno je fra Zvonko Lipovac, takođe ustaški koljač Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 17. novembra  2015. godine. Duge minute šutnje su prolazile. Užasne minute. Sakrio sam lice rukama i počelo mi je nešto šaptati. „Svake sekunde, svake desetine sekunde jaukne smrtno ranjeno dijete, majka, i ona majka što pod srcem nosi čedo svoje. Svake sekunde vrisne smrtno ranjen mladić, starac. Svake sekunde prsnu desetine lubanja, sijevaju sjekire, noževi, bradve. Svake sekunde prskaju mozgovi

Nikola Milovančev: O pravnicima u istoriografiji i broju mučenika staradalih u Jadovnu

Povodom teksta Veljka Đurića Mišine „Šta je Nikola Жutić hteo da kaže?“. Dr Veljko Đurić Mišina je objavio na sajtu „Vidovdan“ 8. novembra 2018. svoj odgovor dr Nikoli Жutiću pod naslovom „Šta je Nikola Жutić hteo da kaže?“. U tom tekstu spomenuo je i moje ime; „kriv“ sam mom dugogodišnjem prijatelju V. Đuriću samo zato što N. Жutić u svom članku „Antisrpski falsifikati u udžbenicima istorije“ pozitivno piše o mom članku o broju žrtava u Jugoslaviji 1941-1945, objavljenom u „Politici“ 8. oktobra o. g. To je bilo dovoljno da Đurić pređe sa argumenata na lični nivo i zapiše da se „lažno predstavljam kao istoričar“. Kao povod (ne razlog!) je poslužila činjenica

NAJNOVIJE VIJESTI

BRANKO..

Kad zaželiš pobjeći od stvarnosti i vratiti se snovima djeteta, pođe ruka

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.