arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Ranko Gojković: “KRVAVA CRKVA” PROTIV CRKVE HRISTOVE

– “U Crvenoj Hrvatskoj (Srbija i Bugarska – CroatiaRubea) živi jedan narod ilirski, ili slovinski ili hrvatski” – Pavle Vitezović Riter[1] – “U Hrvatskoj je samo jedan politički narod: hrvatski, u Hrvatskoj se ne priznaje nikakva srpska narodnost, niti srpsko ime.” (Ante Starčević)[2] – “Saopćuje Vam se, da se grko-istočnjaci (Srbi) koji su prešli na rimokatoličku vjeru – smatraju Hrvatima te se kao takvi imadu upisivati u službenom postupku” – Akt Predsedništva vlade NDH upućen Ministarstvu unutrašnjih poslova.[3] Ova tri citata plastično odražavaju činjenicu koja bi se mogla nazvati istorijskom konstantom, koja već skoro jedan milenijum odslikava odnos Vatikana prema Srbima kao pravoslavnom narodu. Od kako je Sveti Sava skinuo

Silos

SUTRA SE NAVRŠAVAJU 23 GODINE OD ZATVARANjA NAJZLOGLASNIJEG LOGORA U BiH

Sutra će se navršiti 23 godine otkako je zatvoren posljednji koncentracioni logor u BiH – „Silos“ u Tarčinu iz koga su na Svetog Savu 1996. godine izašla posljednja 44 preživjela logoraša i to dva mjeseca od parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma i predviđenog roka za raspuštanje logora u BiH. Najzloglasniji logor u proteklom ratu u BiH otvoren je 11. maja 1992. godine, a zatvoren istog datuma kada i zloglasni fašistički logor iz Drugog svjetskog rata „Aušvic“. U koncentracionom logoru smrti „Silos“ bilo je zatvoreno više od 600 srpskih civila, uglavnom sa područja Pazarića i Tarčina, a logoraši su tu mučeni na 167 načina. Prema svjedočenjima logoraša, ubijena su 24 srpska zatočenika

Ranko Gojković: ALOJZIJE STEPINAC – RATNI ZLOČINAC ILI SRPSKI DOBROVOLjAC

Napomena autora: Na Sedmoj međunarodnoj konferenciji o Jasenovcu koja je 22. i 23. maja održana u Banja Luci, Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik je u nadahnutom obraćanju istakao da učesnici konferencije i celokupna srbska patriotska javnost moraju razbijati sve mitove i pokušaje revizije mnogostradalne istorije srbskog roda. Ovaj tekst je reakcija na jedan od takvih lažnih mitova koje su između dva rata pa do današnjeg dana proturali Vatikan i jezuiti, o tome da je Alojzije Stepinac bio navodno srbski dobrovoljac. Sada su taj mit počeli proturati i srbski sveštenici. Od malih nogu sam naučen da poštujem svešteničku mantiju i nadam se da otac Radivoje Krulj ovu argumentovanu reakciju na potpuno

RANKO GOJKOVIĆ: Božićna radost i tuga

Napomena autora: Radost Roždestva Hristovog znali su da pomute bezumnici i na najradosniji hrišćanski praznik. Tekst o stradanju srbskog sela Pridvorica u Hercegovini, na Božić 1942. godine, napisao sam pre 5-6 godina, na nagovor srbskog velikana Predraga Dragića Kijuka pošto sam mu ispričao istoriju o tim događajima i u znak sećanja na usopšeg oca koji se ceo život nadao da će dočekati da se obnovi crkva u stradalnom selu Pridvorici. Gospod je udovoljio toj njegovoj želji, dočekao je osvećenje hrama u Pridvorici… Ko je imao sreće da kao dete oseti neopisivu radost Roždestva Hristovog u nekom srpskom selu, uz raspirivanje badnjaka i dočekivanje polaznika sa žitom, ustajanje u zoru i

Đura Kaćurić

Spomenik dedi heroju našli posle 100 godina

Miroslava B. Kaćurić, iz San Dijega, stigla na Kajmakčalan da se pokloni pred humkom hrabrog pretka. Čitav vek je porodica Đure Kaćurića verovala da je on položio život u bici na Ceru 1914. SKOPLjE – OD STALNOG DOPISNIKA Đura Kaćurić, kovač Sedmog puka slavne srpske vojske, časno je položio svoj život u krvavim okršajima bitke za Kajmakčalan, pred trijumfalni proboj i pobedonosni kraj Velikog rata. Sahranjen je na malom, davno zaboravljenom vojničkom groblju u nekadašnjem selu Petalino, podno vrletne planine Nidže u Makedoniji. Vek od njegove pogibije, u danu podsećanja na 99-godišnjicu proboja Solunskog fronta, pred pronađenim grobom poklonila mu se unuka Miroslava, koja je tim povodom stigla sa drugog

Sporni novac i broj žrtava u Jasenovcu

Kontroverze u dokumentarcu „Srbija – 100 godina nakon Soluna“. U projektu plaćenom 4,9 miliona nema ni reči o realnom stradanju. Producentska kuća „Esentis“ koja je dobila čak 4,9 miliona dinara od Ministarstva kulture za dokumentarni filmski projekat „Srbija – 100 godina nakon Soluna“, nije napravila gotovo nikakav iskorak u obradi ove složene teme, osim iznošenja kontroverzne tvrdnje, bez ikakve ograde ili navođenja izvora, da je u logoru Jasenovac ubijeno 88.000 ljudi – gotovo devet puta manje od opšteprihvaćene procene istoričara. Podatak o broju žrtava skrenuo je pažnju javnosti na amaterski karakter skupog filma, ali i na brojne kontroverze koje ga prate gotovo pola godine. Olako izrečen podatak o broju žrtava

Obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta

Izložba autora Mirka Dimića „Kozarska Dubica – mjesto zločina genocida nad Srbima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj 1941-1945. godine“ biće otvorena u nedjelju, 27. januara, u Javnoj ustanovi Spomen-područje Donja Gradina, povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta. Postavka će biti otvorena u 12.00 časova u izložbenoj sali Spomen-područja Donja Gradina, najavljeno je iz te javne ustanove i upućen poziv svim zainteresovanim da prisustvuju ovom događaju. Povodom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta u Spomen-području Donja Gradina u nedjelju u 9.30 časova vijenac će položiti poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Darko Banjac. Generalna skupština UN usvojila je 2005. godine Rezoluciju o obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta. Za

Brzo formirati memorijalne centre u Beogradu i Donjoj Gradini

Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić rekao je danas da je veoma važno da brzo budu realizovane inicijative o formiranju memorijalnih spomen-kompleksa na Starom sajmištu u Beogradu i u Donjoj Gradini, radi sprečavanja pokušaja revizije istorije. Dačić je podsjetio da su formiranje memorijalnog centra u Donjoj Gradini dogovorile Srbija i Republika Srpska, kao i da postoji namjera o upostavljanju memorijalnog centra na Starom sajmištu, mjestu nacističkog logora u Drugom svjetskom ratu. Obaveza Srbije je da brzo završi sve u vezi sa formiranjem memorijalnog centra na Starom sajmištu, rekao je Dačić novinarima poslije otvaranja međunarodne konferencije „Stradanje Srba, Jevreja, Roma i ostalih na teritoriji bivše Jugoslavije“. Dačić je istakao da Srbija

Miriam Steiner-Aviezer: Istina o ustašama poznata je cijelom svijetu

U Jad Vašemu postoji obimna dokumentacija o ustaškim zločinima, brojni dokumentarni filmovi, kao i preko 300 videoiskaza preživjelih žrtava iz ustaških logora. I baš zato su pokušaji negiranja i uljepšavanja NDH neprihvatljivi i, rekla bih, primitivni, pa se čudim da nitko od nadležnih ne vidi kamo vode takvi izgredi pojedinaca. U povodu 9. januara, godišnjice Kristalne noći, u Zagrebu je prikazan film ‘Zaboravljeni’ u kojem je putem izjava stručnjaka i preživjelih data sinteza Holokausta, odnosno genocida nad Jevrejima na svim tada okupiranim područjima Jugoslavije od 1941. do 1945. Autorica filma koji će zasigurno još biti prikazivan u Hrvatskoj je Nica Gonen , a značajne zasluge za njega ima i Miriam

Hrvatski Sabor odao poštu žrtvama Holokausta bez pomena Jasenovca

Hrvatski Sabor je današnje zasjedanje započeo minutom ćutanja povodom 27. januara, Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, dana kada cijeli svijet odaje duboko poštovanje žrtvama nacističkog progona i genocida nad Jevrejima i pripadnicima drugih manjinskih naroda. Tim povodom, predsjednik parlamenta Gordan Jandroković je održao govor u kojem nije spomenuo žrtve Jasenovca. Bozanić: Bez zadrške isticati istinu o strahotama Jasenovca Ispred zagrebačke katedrale održan je molitveni skup povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, na kojem je zagrebački nadbiskup, Josip Bozanić, poručio da toga dana „bez ikakve zadrške treba isticati istinu o strahotama Jasenovca“. Kako je prenio zagrebački Jutarnji list, sinoćnjem molitvenom skupu prisustvovao je predsjednik Sabora i izaslanici predsjednice i

Ubijena djeca

Evo koliko je dece ubijeno u NDH i u kojim logorima!

Na najmonstruozniji, najsvirepiji način ubiti oko 75.000 dece, prosečne starosti od 6,5 godina, i danas veličati i slaviti takvu državu, veličati njena krvoločna znamenja, veličati takve zločine genocida i zločince koji su to činili, mogu samo bolesni, skroz bolesni umovi. A to se danas sve vidnije ispoljava u Hrvatskoj. Mržnja Srba i svega što je srpsko sve je izraženija. I to u gotovo svim slojevima hrvatskog društva: od onih najnižih pa do najviših, do vrhova vlasti. Ako se predsednica slika sa ustaškom zastavom ispred sebe, a bivši predsednik kaže da u Jasenovačkom logoru nije bilo ubijanja, da je to bio običan radni logor, onda tu zdrav um nema šta da

Dugo je trajao taj moj put

Od Gračaca do Donjeg Lapca malo sam trčala, pa išla pješke. Sedmog avgusta 1995, za svega nekoliko stotina metara izbjegla sam bombardiranje kolone na Petrovačkoj cesti. Vidjela sam avione, čula zapomaganja. Bosnu sam prešla skoro pješke…, priča Aleksandra Mandić, koja je kao 15-godišnjakinja, sama kao prst, izbjegla iz Gračaca. Iz svog stana u Gračacu Aleksandra Mandić na brzinu je uzela školske svjedodžbe i izvod iz knjige rođenih, zaključala vrata i ključ ostavila ispod otirača. Bilo je to 4. avgusta 1995. godine. Mislila je da će se skloniti negdje na par dana, ali nije se vratila punih 16 godina. Tek je ove godine provela tri tjedna u svom rodnom Gračacu. Sreli

Dobili iz budžeta pare za film i višestruko umanjili broj žrtava Jasenovca

NUNS i Ministarstvo kulture reagovali povodom dokumentarca „Srbija -100 godina nakon Soluna“. Vukosavljević: Nedopustivo svako pojednostavljivanje i manipulisanje brojem stradalih Nezavisno udruženje novinara Srbije pozvalo je u sredu Ministarstvo kulture i informisanja da javno saopšti da li je i kako produkcija Essentis opravdala 4,9 miliona dinara koliko je na prošlogodišnjem konkursu Ministarstva dobila za proizvodnju dokumentarnog filma „Srbija – 100 godina nakon Soluna“, u kome se, po navodima NUNS-a, višestruko umanjuje broj žrtava Jasenovca. „Zanimljivo je da je u filmu saopšten podatak da je `u logoru Jasenovac ubijeno više od 88.000 ljudi`, što je devet puta manje od broja žrtava koji navode istoričari“, navodi se u saopštenju, uz pitanje „da

kupres3.jpg

Svedočenje o ustaškom divljaštvu: Na Kupresu kosili Srbe po livadama

Žikica Đorđević, prognan sa Kupresa pre dve decenije, kazuje o stradanju porodice Spremo, čijih je 126 članova ubijeno. Spaljeno 82 ljudi u jednom danu. Kupres – Kao vreo talas vetra pred kugom, tako su se i teške mučne glasine o stradanju kupreških Srba i naše porodice Spremo, širile čitavom Kupreškom visoravni. Ali narod nije verovao u pogrom. Ko da odustane od svoje kuće. Zemlje. Livade nekošene. Konja. Stada. A reč „kama“ šapatom se prenosila među zabrinutim porodicama. Žikica Žika Đorđević, potomak Sprema, beleži svedočenje preživelih predaka i govori za „Novosti“: „Zlo je 1941. stiglo kao poplava, tako naglo da ljudi nisu uspeli da se sklone. Da pobegnu od pošasti, od

Stefan Radojković: Kako predavati o Holokaustu?

Istoričar Stefan Radojković, upamćen kao omiljen i poštovan profesor i kolega našeg kolektiva, a sada stručni saradnik Muzeja žrtava genocida i sekretar Odbora za Jasenovac, održao je predavanje pod nazivom: „Kako predavati o Holokaustu: Pisma Hilde Dajč Aleksandra Zografa“ Ko je bila Hilda Dajč?Ova hrabra, zrela i odgovorna devojka, poreklom Aškenazi Jevrejka kojoj je bilo zabranjeno da nastavi studije na Arhitektonskom fakultetu, dobrovoljno odlazi u Jevrejski logor Zemun (na prostoru današnjeg Starog sajmišta), gde pomaže kao medicinska sestra. Hildina pisma su svedočanstvo o dešavanjima na prostoru ograđenom žicom, gde se čoveku oduzima dostojanstvo, a tračak nade nestaje u gasnom kamionu poznatom pod imenom „dušegupka“.Aleksandar Zograf kroz strip predstavlja beleške o

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.