arrow up
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

U BEOGRADU SLUЖEN POMEN SRPSKIM ЖRTVAMA NA MILJEVAČKOM PLATOU

21. jun 2019.

Pomen povodom 27 godina od ubistva Srba na Miljevačkom platou, kod Drniša u Hrvatskoj, služen je danas u Crkvi Svetog Marka u Beogradu. Pomenu su prisustvovali predstavnici udruženja izbjeglih Srba iz Hrvatske, članovi Udruženja porodica nestalih i poginulih lica “Suza”, koji su istakli da 27 godina čekaju na ekshumaciju i identifikaciju, kako bi dostojno sahranili svoje stradale u porodične grobnice. Nakon parastosa, predstavnici Udruženja i prisutni građani položili su Tašmajdanskom parku vijence i cvijeće kod spomenika ubijenim Srbima u ratovima devedesetih godina prošlog vijeka. Na području Miljevačkog platoa, kod Drniša, 21. juna 1992. godine dogodio se monstruozan zločin nad srpskim pripadnicima teritorijalne odbrane, u prisustvu pripadnika Misije UN – Unprofora.

Miljevački Plato

VIDEO-TRAKA ZLOČINA NAD SRBIMA IZNAJMLJIVANA KAO HOROR FILM

20. jun 2019.

Za hrvatski zločin nad Srbima na Miljevačkom platou niko nije odgovarao u Haškom tribunalu ni poslije 27 godina iako postoji video-traka na kojoj su sami počinioci zabilježili taj zločin i koja je iznajmljivana kao horor film po video klubovima u Evropi, saopštio je Dokumentaciono-informativni centar”Veritas”. Iz “Veritasa” napominju da su za ovaj zločin pred hrvatskim sudovima osuđena samo dva pripadnika Hrvatska vojske na po tri godine zatvora. U saopštenju se podsjeća da je Hrvatska vojska 21. juna 1992. godine napala položaje srpske teritorijalne odbrane na Miljevačkom platou u blizini Drniša i preuzela kontrolu nad sedam sela. Uoči napada hrvatska strana je od srpske zatražila uzdržavanje od eventualnih provokacija zbog održavanja

Jevrejska opština Zagreb: ‘Spomenikom žrtvama Holokausta želi se prikriti istina o stradanjima u NDH’

19. jun 2019.

Jevrejska opština Zagreb (ЖOZ) zatražila je poništenje “sramotne” odluke o podizanju spomenika žrtvama Holokausta u Zagrebu jer smatraju da se time želi prikriti istina o stradanjima Jevreja u Nezavisnoj državi Hrvatskoj (NDH). U ЖOZ-u smatraju da se podizanjem spomenika žrtvama Holokausta želi prikriti prava istina o stradanjima Jevreja na području Nezavisne države Hrvatske (NDH) te da se značaj i težina zločina nad više desetaka hiljada njihovih članova pobijenih temeljem rasnih zakona u periodu od 1941. do 1945. godine želi umanjiti temom koja obuhvata šest miliona Jevreja pobijenih diljem svijeta. Napominju kako su sugerisali podizanje spomenika žrtvama Holokausta u NDH, kojim bi se izrazio pijetet stradalima na ovim prostorima te kako

Na proljeće premijera filma “Dara iz Jasenovca”

19. jun 2019.

Nakon osam decenija od strašnih zločina u Jasenovcu, najzad stiže projekat od nacionalnog značaja. Najavljena je premijera filma “Dara iz Jasenovca”, u režiji Predraga Gage Antonijevića. Film (Foto:Filmski centar Srbije) Na konferenciji za medije održanoj u Vladi Srbije, čuveni srpski reditelj Predrag Gaga Antonijević najavio je premijeru svog novog filma “Dara iz Jasenovca” za proleće 2020. godine, kada će se navršiti i 75 godina od oslobođenja logora Jasenovac. Prisutnim medijima obratili su se Majkl Barenbaum, američki ekspert za holokaust i stručni konsultant na filmu, Jelena Trivan, predsjednica UO Filmskog centra Srbije, Predrag Gaga Antonijević, reditelj filma, Nataša Drakulić, scenaristkinja filma, Biljana Čekić, koja igra glavnu ulogu djevojčice Dare i Marko

Kako su 1992. godine Prebilovčani po drugi put ubijeni

19. jun 2019.

27 godina od vandalskog i zločinačkog uništenja Hrama Sabora Srpskih svetitelja Prebilovačkih mučenika u Prebilovcima i kostiju Srba ubijenih 1941, u njegovoj kripti Hrvatske snage: 156. brigada vojske Republike Hrvatske (područje Makarske i Vrgorca), 1. brigada HVO Čapljina, diverzanstke grupe Vukovi i Pilot, grupa HOS, 1. satnija 40. inžinjerijskog bataljona HV i nepoznat broj pripadnika drugih formacija i naoružanih i nenaoružanih civila su 8. juna 1992. godine ušle u nebranjene i napuštene Prebilovce. U selu su ostale samo 2 starice, od kojih je jedna ubijena (telo joj nije pronađeno), a druga zarobljena i odvedena na opljačkanom traktoru u Čapljinu gde je kasnije umrla. Stare kamene kuće i drugi objekti u

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 15. jun. Godišnjica stradanja Srba ’42, ’44 i ’92

19. jun 2019.

Na današnji dan Srbi su stradali u četiri navrata. Ukupan broj poginulih je 65. Gornje Primišlje, Slunj. Kuća Dane Čačića, ustaše poklale i spalile 2. juna 1942. godine 13 žena Srpkinja s njihovom djecom. Duliba, Perušić. U kući Munjas Petra ustaše poklale i spalile 15. juna 1944. godine 21 Srbina: 15 muških i 6 ženskih. Na lokalitetu Buna je 15. juna 1992. godine poginulo 18 srpskih boraca i civila. Tog 15. juna 1992. godine počeo je egzodus srpskog naroda u Mostaru i okolini. Za tri dana te 1992. godine na Buni nestalo 28 Srba, od tog broja još šest vojnika i tri civila vode se kao nestali. Istog dana kada je stradalo

Ko će ako ne mi, prislužiti svijeće Milici, Jeleni, Petru, Iliji, Jovanu, Stoji, Ostoji?

19. jun 2019.

Deseta godina za redom na Velebitu. Znate za tu čuvenu planinu prepunu cvijeća, životinja, šume? Nacionalni park sa biciklističkim i planinarskim stazama. Piše: Sandra Blagić E, baš ta planina u svojoj utrobi skriva kosti preko 40.000 duša. Od tih 40.000 duša 38.000 je pravoslavnih Srba koji su poklani! Poklani, zaklani, ubijeni maljem, kamenom, motkom gurnuti u neku od jama. Samo, jer su bili druge vjere. Vjere pravoslavne! Previše jama, previše smrti. Nikad kao ove godine nisam osjetila teret na duši. Svaki put kada hodim mučeničkom Jadovničkom stazom, hodim kao po oblacima. Ove godine, spustio se teret na dušu pa tišti, pritišće, ne da mi da dišem. Najradije bih vrištala, dozivala…

DODIK: Sjećanje i obilježavanje stradanja najbolji način da mlade generacije upoznaju istoriju stradanja svojih predaka

17. jun 2019.

U pismu upućenom udruženju građana Jadovno 1941, Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je poručio da je obilježavanje stradanja preko 38.000 Srba u ljeto 1941. na području kompleksa logora smrti Gospić – Jadovno – Pag, od velikog značaja jer je to način da im pokažemo poštovanje i da njihovu žrtvu sačuvamo od zaborava. Dodik je istakao da je sjećanje i obilježavanje stradanja najbolji način da mlade generacije upoznaju istoriju stradanja svojih predaka. Krajem juna 2017. godine, u svojstvu Predsjednika Republike Srpske, Milorad Dodik je prisustvovao obilježavanju Dana sjećanja na Jadovno kod Šaranove jame na Velebitu. Autor: Redakcija portala Jadovno 1941. Vezane vijesti: Na Velebitu obilježen Dan sjećanja na Jadovno 1941.

Prijebojska jama kod Korenice, mjesto stravičnog zločina nad Srbima

17. jun 2019.

Jama Golubnjača kod Prijeboja, kotar Korenica. Nazivaju je još i Prijebojska jama ili Volaševa jama. Ustaše su 26. jula 1941. godine doveli u žandarmerijsku stanicu u Bunić oko 80 Srba pohvatanih po okolnim selima i zaseocima. Tu su ih držali dva dana bez hrane, ali ih nisu maltretirali. Govorili su im da idu dva mjeseca na “rad” i da im neće dirati porodice. Vjerujući u to zarobljeni Srbi nisu ni pokušavali pobjeći. Iz Bunića su krenuli pješice za Korenicu 28. jula 1941. godine, uz pratnju desetak ustaša. Smješteni su u veliki magacin u Korenici koji je tom prilikom pretvoren u zatvor. Tu su zatekli koreničke Srbe koji su prethodno bili

DANAS OBILJEЖAVANJE 76 GODINA OD USTAŠKOG ZLOČINA NAD SRBIMA

17. jun 2019.

U Srebrenici će danas biti obilježeno 76 godina od ustaškog pokolja nad više od 250 Srba u Srebrenici i selu Zalazje, koji je počinjen drugog i trećeg dana praznika Trojice 1943. godine. Tim povodom kod spomen-kosturnice u Srebrenici u 11.00 časova biće služen parastos i prislužene svijeće za pokoj duša, te odata počast nastradalima. Srebrenički sveštenik Aleksandar Mlađenović rekao je Srni da će danas biti podignut i osveštan spomen-krst uz kosturnicu, čime će nakon 76 godina ovi mučenici dobiti odgovarajuće vjersko obilježje. Mlađenović kaže da se u ovoj kosturnici nalaze dijelovi skeleta srpskih civilnih žrtava – djece, žena i staraca, koje su ustaše ubile, te da nije riječ o nekim

JAMA PANDURICA – 13. jun 2019. : Pomen za 36 mučenika stradalih od ustaša

12. jun 2019.

Iznad jame Pandurica kod Ljubinja u četvrtak, 13. juna 2019. godine u 10 časova biće održan pomen za 36  mučenika postradalih u noći između 13. i 14. juna 1941. godine koje su ustaše žive bacili u ovu jamu. Većina postradalih bili su u to vrijeme na važnim rukovodećim mjestima (žandari, inžinjeri, učitelji…) ili ugledni domaćini u Ljubinju. Spisak žrtava postradalih od ustaša na jami Pandurici, u noći između 13. i 14. juna 1941. godine : 1. Božidar Šarenac – sveštenik 2. Obren Jahura – učitelj 3. Tomo Jahura – zemljoradnik 4. Gojko Kozić – trgovac 5. Đorđe Toholj – službenik 6. Bogdan Turanjanin – zemljoradnik 7. Milan Turanjanin – žandar 8.

Šampioni iz pravoslavne škole: ‘Šta je čudno u tome da smo nas trojica, učenici Srpske gimnazije, pobijedili na natjecanju iz hrvatskog jezika?!’

12. jun 2019.

Oni, zapravo, uopšte nisu “kvizaši”. Ne spadaju u pasionirane ljubitelje testova znanja koji vikendima krstare kafićima i pabovima kako bi vlastito znanje testirali na kvizovima. No, to im nije smetalo da u jednome od njih “pometu” konkurenciju. Piše: Marina Karlović-Sabolić Nijedan od njih trojice nije iz Zagreba. Dvojica dolaze iz Dalmacije, a jedan iz Slavonije. To im, međutim, nije bila prepreka da “rasture” na kvizu koji je, tokom punih sedam mjeseci, organizovala zagrebačka Gradska knjižnica. Oni, ako ćemo pravo, nisu ni Hrvati. Sva trojica su učenici trećeg razreda Srpske pravoslavne opšte gimnazije “Kantakuzina-Katarina Branković”. No, to ih nije omelo da pobjede u natjecanju iz – hrvatskog jezika. – Ako netko

KOMENTAR: Lov

12. jun 2019.

Brutalno napadnuti istaknuti predstavnik srpske zajednice u Rijeci i dvojica od petoro pretučenih sezonskih radnika na ostrvu Brač bili su – Srbi I ubistvo Radoja Petkovića i divljaštvo u Supetru dogodili su se samo iz jednog razloga. Brutalno napadnuti istaknuti predstavnik srpske zajednice u Rijeci i dvojica od petoro pretučenih sezonskih radnika na ostrvu Brač bili su – Srbi. Petkovićev ubica mirno je šetao Hrvatskom, bez obzira na to što je osumnjičen za brojne ratne zločine, od silovanja do premlaćivanja, a od dvadesetoro “junaka” koji su mlatili devojku, dvojicu mladića srpske nacionalnosti iz Vukovara, dvojicu Hrvata iz Slavonije i vatrogasca koji im je priskočio u pomoć, uhapšena su zasad samo

Niko kao mi Srbi!

11. jun 2019.

Kako godine prolaze tako mi zaboravljamo svoje mučenike, svoje kosti. Ljuti me činjenica da smo mi kao narod, pravoslavni srpski narod, postali nezainteresovani za sva stradanja koja su se desila u našoj istoriji. Kad krenemo od Kosova, preko Prvog, Drugog srpskog ustanka, Prvog Svjetskog rata, o Drugom da i ne pišem. I došao nam i posljednji rat, pa bombardovanje, pa pogrom sa Kosova i Metohije.. Piše: Sandra Blagić Vidim da smo ovce, ovčetine, kojima svako može raditi šta je volja. Niko nam ne može zabraniti Ćirilicu, do nas samih! Postepeno pišući latinicu zaboravljamo svoje pismo. Crkve su nam skoro pa prazne, molimo se Gospodu samo kada nas nešto boli ili

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA