arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Tito je dvaput bio u Jasenovcu

20. februar 2021.

Jedna od zabluda koja se odnosi na Tita, a koju vaš čitalac Vladislav Sotirović nekritički i netačno ponavlja ( „Josip Broz, Jasenovac i srbocid”, „Politika”, „Među nama”, 13. 2. 2021), jeste  da se pokaže kako su Srbi tobože imali negativan tretman u Jugoslaviji. U tom kontekstu se pominje i Jasenovac, a često govori o tome da Josip Broz Tito nikada nije posetio Jasenovac. Time g. Sotirović i drugi  koji tu zabludu plasiraju žele da pokažu da je Tito zanemarivao srpske žrtve. A to ne samo da nije tačno, nego je i uvredljivo, osim što predstavlja i notornu istorijsku neistinu. Drug Tito je, naime, dvaput bio u Jasenovcu. NAPOMENA: Svi navodi

aleksandar-necak-konferencija.jpg

Aleksandar Nećak: Da nam se zločini više nikada ne ponove

19. februar 2021.

Jednoga dana, broj ljudi koji su pogledali film „Dara iz Jasenovca“, biti će bitan pokazatelj. I tada se neće gledati ko nije imao želudac, a ko nije imao nešto drugo, već će biti svrstani u nezainteresovane. A biti nezainteresovan znači iskazivati pasivan odnos prema žrtvi i prema zločinu. Ma koliko iskreno saosećali sa žrtvama, a to javno, ponekad i hrabro ne pokazivali, ostaće samo vaša bol, a ne i deo zajedničke, velike ideje da nam se zločini više nikada ne ponove. Ja naravno ovde ne osuđujem nikoga, niti imam pravo na to. Ja samo želim da ukažem da pasivan odnos prema zločinima otvara prostor za nove pokolje. A u to

Ćeranić: „Dara iz Jasenovca“ razbija stereotip da Srbi u ratu mogu biti samo zločinci

19. februar 2021.

Film „Dara iz Jasenovca“ razbija stereotip da Srbi u ratu mogu biti samo zločinci, dok je za druge rezervisana uloga žrtava i heroja, šiše Predrag Ćeranić, dekan banjalučkog Fakulteta za bezbjednost u autorskom tekstu za portal Sve o Srpskoj. Tekst prenosimo u cijelosti: Odluka nadležnih da se film „Dara iz Jasenovca“ prikaže istovremeno na javnim servisima Srbije i Republike Srpske predstavlja presedan, ali je sigurno da se radi o ispravnoj i odluci u opštem interesu. Naime, premijerno prikazivanje, za Srbiju najavljeno u aprilu mjesecu, izgledalo je daleko i maglovito. Što se filma tiče, zbog njega već sijevaju varnice, razmjena „vatre“ je u toku. A sve se dešava u dalekoj Americi, gdje

Dodik: Treba snimati još filmova o monstruoznim zločinima u Jasenovcu (VIDEO)

18. februar 2021.

Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da je film „Dara iz Jasenovca“ na autentičan način prikazao događaje, te naglasio da treba snimati još filmova o Jasenovcu, jer zločin, monstruoznost, načini i masovnost ubijanja Srba apsolutno ne mogu da budu obuhvaćeni samo u jednom filmskom prikazu. Dodik je izjavio da je Jasenovac najtragičnije mjesto u istoriji srpskog naroda, koje je skrajnuto, skrivano, zahvaljujući ne samo srpskim protivnicima, nego, nažalost, i nekim Srbima. On je naglasio da istina o Jasenovcu nije ispričana, ona je ostala spekulativna, jer oni koji su činili zločine nad Srbima u Jasenovcu to minimiziraju i prikazuju da nije tako monstruozno kao što jeste. Dodik

Borba protiv zaborava: Krvavi pir ustaše fra Filipovića

2. februar 2021.

Pošto su mu izveli devojčicu Radojku Glamočanin, Filipivić je dete zaklao pred razredom, tražeći od ustaša da slede njegov primer. Moj cilj je da ukazujem na zaborav, bar perom da istinu i činjenice otrgnem od zaborava. Jedino što je preostalo da borbu vodimo protiv zaborava i prašinu skidamo sa istine i činjenica, bar ovako individualno. Piše: Đorđe Bojanić, istoričar Činjenica je da loš odnos imamo prema sopstvenoj istoriji… a uvek nam je bila preča ta „nametnuta istorija“. Verovatno, a nije ni čudo (kada znamo u kom vremenu smo živeli) pa zato deo nas ne zna da je u školskom dvorištu škole ,,Đura Jakšić“ u Šargovcu (u blizini Banjaluke) 1942. god

Mira Furlan: Pismo sugrađanima iz 1991.

23. januar 2021.

Glumica Mira Furlan preminula je 20 januara u 65. godini. Rođena je i živjela u Zagrebu do 1991. Nakon što je dobila otkaz u Hrvatskom narodnom pozorištu, oduzet joj je i stan koji je naslijedila od bake, a dnevno je dobijala oko 50 prijetnji smrću. Te, sada već davne 1991. godine, Mira se odselila u Ameriku gde je otpočela potpuno novi život. Te godine napisala je pismo sugrađanima u Zagrebu. Pismo sugrađanima „Ovim putem želim zahvaliti svojim sugrađanima koji su se bezrezrevno pridružili ovoj maloj, usputnoj i, po svemu sudeći, ne naročito značajnoj hajci na mene. Iako usputna, ona će ipak promijeniti i označiti cijeli moj život. Što je, naravno,

Dr Slobodan Prodić: RETROFUTURIZAM HRVATSKE PRAVOSLAVNE CRKVE (knjiga)

12. januar 2021.

Predstavljajući nam istorijat tzv. Hrvatske pravoslavne crkve, dr Slobodan Prodić u ovoj knjizi jasno ukazuje ne na pojavu nego na proces koji je, sasvim umesno i precizno, definisao kao retrofuturizam. Razmera i strahote genocida koji su hrvatske ustaše od 1941. do 1945. godine izvršili prvenstveno i najviše nad Srbima, ali i nad Romima i Jevrejima, na prostoru naci-fašističke, genocidne tvorevine – nemačko-italijanskog kondominijuma pod nazivom „Nezavisna država Hrvatska“ – nekako su u stranu gurnuli jednu ustašku tvorevinu – tzv. Hrvatsku pravoslavnu crkvu, koja je osnovana 5. februara 1942. godine „zakonskom odredbom“ Anta Pavelića. Šira javnost gotovo da ništa nije znala o tzv. Hrvatskoj pravoslavnoj crkvi sve do pojave knjige dr

Zagreb Foto: Tanjug

Ja sam to što jesam, ali najbolje da o tome ne govorimo

22. novembar 2020.

Ako je u 90-ima goli strah bila ključna kategorija za Srbe u Hrvatskoj, onda se iz tog straha i pozicije „prešućenog identiteta“ u toku tri decenije izrodila odrednica koja je kobna za svaki osjećaj nacionalne i vjerske pripadnosti, a to je utapanje u većini ili – asimilacija. Za istinski prelazak iz jedne religije u drugu, ili pak za napuštanje svake religioznosti, potrebna su dva ključna preduvjeta: uvjerenje i sloboda. Što se događa pak ako je motiv za prelazak iz jedne vjeroispovijesti u drugu – strah, konformizam ili linija manjeg otpora, naročito u društvima gdje postoji visoka stopa nacionalne ili vjerske netrpeljivosti, kao i niski prag tolerancije prema drugima i drugačijima?

Godišnjica evakuacije Srba iz 26 sela požeške kotline

30. oktobar 2020.

Tačno u podne, 29. oktobra 1991. godine, pripadnici požeške civilne zaštite i policije počeli su sprovoditi Naredbu o evakuaciji svih mještana iz 26 sela, sa isključivo ili pretežno srpskim stanovništvom, smještenih u Požeškoj kotlini, podno Papuka i Psunja, koju je dan ranije donio Krizni štab opštine Slavonska Požega. U pisanoj Naredbi, koja je dan ranije izvješena na javnim mjestima, konstatuje se da “u posljednje vrijeme četničke terorističke snage i jedinice JA sve više ugrožavaju svojm borbenim djelovanjem civilno stanovništvo u zapadnom dijelu opštine Slavonska Požega” i da se evakuacija sprovodi “u cilju zaštite njihovih života i omogućavanja uspiješnije odbrane odbrambenih položaja naših (hrvatskih) snaga na tom području”. Evakuacijom, koju je

Rade R. Lalović: SRPSKA POEZIJA STRADANjA I PATNjE

30. septembar 2020.

SRPSKA POEZIJA STRADANjA I PATNjE Zbornik radova Rade R. Lalović Darinka Ivanišević, Divna Vasić, Nataša Lalović, Vedrana Mijović – Pantelić, Božo Tepavčević, Duško Krsmanović, Darka Deretić, Sandra Pekić, Suzana R. Bunčić, Tanja D. Ančić, Milana Stupić, Vladimir Pantović, Momčilo Golijanin, Luka Cicmil Centar za kulturu i informisanje Foča SPKD „Prosvjeta” Foča 2018. PRIJE SVEGA Kada se 2017. godine, kao odgovor na potrebu školskog proučavanja književnih tekstova u funkciji njegovanja kulture sjećanja na nevino postradale srpske žrtve tokom dvadesetog vijeka, a posebno u NDH za vrijeme Drugog svjetskog rata, pojavio zbornik pjesama, odnosno poetska rukovet pod naslovom Pred sjenima srpskih mučenika otvorio se još jedan praktičan problem, a to je činjenica

Ovo je istina o narodnom heroju Milanu Tepiću

29. septembar 2020.

– Jedanput ljudi daju riječ, ona ostaje ili se pogazi. Ja sam dao riječ da ću da branim ovu zemlju ako joj bude teško – jedna je od najcitiranijih rečenica u srpskom jeziku kad god neko želi ponešto da kaže o herojstvu. Izrekao ju je major JNA Milan Tepić iz potkozarskog sela Komlenca. S obzirom na istorijski kratku distancu u odnosu na rat u kome je i Tepić herojski poginuo, vodile su se rasprave o njegovom podvigu, ali zvaničnih dilema nije bilo – on je poslednji odlikovani heroj Jugoslovenske narodne armije i prvi heroj Republike Srpske. Dana 29. septembra 1991, u 34. godini života, u Bjelovaru u Hrvatskoj, poginuo je

Nikola Lunić: Nestajanje Srba u Hrvatskoj

20. septembar 2020.

U razdoblju od 1880. do 2011. godine u granicama današnje Republike Hrvatske Hrvati su izrazito većinsko stanovništvo, dok su Srbi sa značajnim udjelom neprestano druga po brojnosti nacionalna zajednica. Piše: Nikola Lunić U postocima broj Hrvata se kretao od 68,39% 1900. godine (kada ih je u postotnom broju bilo najmanje) do 90,42% 2011. godine (kada ih je u postotnom broju bilo najviše). Broj Srba se kretao od 22,21% 1921. godine (kada ih je u postotnom broju bilo najviše) do 4,36% 2011. godine (kada ih je u postotnom, ali i u apsolutnom broju bilo najmanje). U tu 131 godinu bilo je 14 popisa stanovništva u pet državno pravnih sistema: Austro-Ugarska, Italija,

Sandra Blagić: Ponavljanje mračne istorije

4. avgust 2020.

Te, ne tako davne, 1995. godine, desio se još jedan egzodus, pogrom Srba. Sjećam se kolone ljudi, žena, djece, staraca na traktorima, konjskim kolima, automobilima. Nepregledna kolona, izmorenih, namučenih, gladnih. I ja sam to iskusila ’92 godine, kada se naš autobus zaputio ka Srbiji. Tako i te ’95 godine Kpajišnici napustiše svoja vjekovna ognjišta i krenuše u nepoznatom pravcu. Oni koji su ostali, većinom stariji ljudi, nisu preživjeli.Ubijeni na kućnom pragu, spaljeni, izmrcvareni, vezani žicom, iskopanih očiju, ostavljeni da trunu. Kasnije su pokopani u masovne grobnice, koje ni danas nisu otvorene zbog NDH. Sadašnja NDH slavi Oluju kao što je u Drugom svjetskom ratu slavila Jadovno, Jasenovac, Donju Gradinu, Jastrebarsko,

IVANOVIĆ JARAK – KRNjAK – krv i nekoliko mjeseci poslije pokolja

29. jul 2020.

U Ivanović Jarku, predjelu šume Loskunja kod Krnjaka na Kordunu, ustaše su izvršile masovni Pokolj Srba 29. jula 1941. godine. Izaslanik ravnateljstva za javni red i sigurnost NDH, Božidar Cerovski nakon masovnih pokolja srpskog naroda na području Gline, krenuo je sa svojim koljačima – ustašama na pogrom Srba u Vojniću, Vrginmostu i Krnjaku na Kordunu. Organizacione pripreme izvršili su na terenu Mijo Žunac, veterinar iz Vojnića, oružnički narednik Antun Rupčić, šef postaje u Krnjaku i ustaški povjerenik Općine Krnjak Dragutin Muić (9) iz Vukmanića. Muić je prema dogovoru pozvao Srbe da dođu u Krnjak 29. jula i donesu pomoć u hrani i odjeći za Slovence koji su se tada nalazili

Petar Dodik

Petar Dodik: Susret sa smrću

23. jul 2020.

Petar Dodik rođen je 1925. godine u selu Husimovci (Sanski Most), od oca Ilije i majke Stoje – djevojačko prezime Kudra. Učesnik je ustanka u okolini Sanskog Mosta u Drugom svjetskom ratu i partizanskog pokreta. Nakon rata obavljao je političke funkcije u Jugoslaviji, a bavio se i diplomatskim radom. Napisao je knjigu „Moj životni put“, gdje opisuje svoje odrastanje, ratna dešavanja, zločine, ali i poslijeratni period. Donosimo jedan isječak iz knjige koji govori o stradanju porodice Dodik, i Petrovom trkom za život: Moj životni put PDF  Izvor: Srbi u BiH

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA