arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Milenko_Jahura_001.jpg

Pokolj srpske djece i žena u selima kod Stoca u decembru 1943. godine

Selo Bitunja gornja, nalazi se 6 km istočno od Stoca. Selo je teško postradalo 22. decembra 1943, od hrvatskih i muslimanskih ustaša u njemačkim uniformama.  Zločinci su 22. decembra 1943. upali u Bitunju i prikupili svo srpsko stanovništvo, koje su zatekli u selu. Njih 17, isključivo djece i žena zatvorili su u jednu od srpskih kuća i zapucali u njih. Potom su kuću zapalili. Od metaka i vatre stradalo je njih 16, a preživjela je petogodišnja djevojčica Nada Perišić. Istog dana jedna žena od Perišića je izvršila samoubistvo davljenjem u čatrnji da ne bi pala zločincima u ruke. Iz ovog sela, znaju se imena 18 žrtava genocida NDH. Sve su

KAZIVANjE SIMA BOJBAŠE IZ GLUŠACA: U Jasenovcu su mi stradali majka Bosa, baba Mara, brat Milorad, sestra Danica i tetka Milica

Selo Glušci se nalazi u opštini Metković, u dolini rijeke Neretve, na samoj granici sa Hercegovinom. To je jedino čisto srpsko selo na prostoru od crnogorske granice na Debelom Brijegu, pa sve do Zadra, Šibenika i Knina. Pred Drugi svjetski rat brojalo je preko 200 stanovnika, a sada ih tamo ima oko 40. U logoru Jasenovac stradalo je 90 žitelja ovog mjesta, pretežno žena i djece. Porodice koje tamo žive su: Bojbaše, Pucari, Vukovići, Arnauti, Likići i Stanići, a u zaseoku (koje pripada Hercegovini) su Brstine. Nema nikakve razlike, u mentalitetu, običajima i svim ostalim karakteristikama ovih ljudi, sa ostalim Srbima iz Hercegovine. Ja sam, kao dijete, doživio ono što

SUZE SA NEBA

Kod svakog pominjanja Stoca i Vidova polja, sa suzama  izađu  pred oči slike sa vidovdanskih pomena, sedamdesetih godina u Stocu, na kojima je sveštenik, okružen staricama u crnini, dugo čitao spisak žrtava, ustvari sva srpska imena iz Hercegovine: „Jovu, Simu, Dušana, Mihu, Šćepu, Lazara, Danila, Gojka, Ristu,  Milana, Iliju, Todora, Mitra, Savu,..   Na  vrelom podnevu, iz  ko zna  kako  pristiglog oblaka, prolilo se  nekoliko  kapi,  na  šta  mi  se  otelo iz  usta:„Evo kiše!“   Jedna  od  tih  izmučenih  majki,  koje su  svašta  preživele  ali  nikada  nisu  bile  u  očaju,  bolno me opomenula: „Sine, nije kiša  već suze  s’neba!  Na današnji  dan  uvijek  ka’ne neka.“   Ovo sam naučio za ceo život! U

DOCUMENT FROM THE ARCHIVES OF VOJVODINA: Testimony about Ustasha atrocities in Herzegovina

In 2020, the Archives of Vojvodina published a very valuable book entitled „Ustasha Atrocities: Collection of Documents (1941-1942)“. SERBIAN 165 selected documents and 63 photographs are published in this collection, together with comprehensive and useful introductory texts and explanations. The editor of the collection is our distinguished historian Dr. Milan Koljanin. The documents published in the collection are part of the files of the German occupying Commander of the Security Police and the Security Service in Belgrade. The file is part of the Archives of Vojvodina F.562, Personal Fund of Slavko Odić (1915–2006), 1909–1983, in which part of the legacy of this bearer of the Partisan Monument in 1941, intelligence officer, diplomat and

cirina-kuca.jpg

Zapis o toponimu Ćirina kuća

Na velikim geografskim kartama, čak i na onim vojnim što ih zovu specijalke, toponim Ćirina kuća u ataru sela Prebilovci uzalud ćete tražiti. Nema ga ni u istorijskim knjigama. To je jedan od desetak toponima na području Prebilovaca koji su ime posudili ili od imena ili od prezimena ljudi ovog starog naselja.  Suhića ili Ekmečića gradina, toponimi kojih ima na kartama, svjedoče pored ostalog o starosti naselja na području današnjeg sela Prebilovci. Toponim Ćirina kuća postoji u pamćenju ljudi. I valjalo bi slovo o ovom toponimu prenijeti iz pamćenja ljudi u knjige koje imaju ambiciju da mlade naraštaje, što rastu na tom parčetu zemlje koji zovu „verige svijeta“, pouče šta se zbiva sa čovjekom i

Milenko Jahura: NERETVA HLADNA SRPSKA GROBNICA

Iskaz Šakota Sofije, izbjeglice iz Čapljine Komesarijatu za izbeglice u okupiranoj Srbiji i saslušanje Raguž Stojana, hrvatskog ustaškog tabornika iz Domanovića 1952. godine pred organima UDB-e u Mostaru o bacanju tela ubijenih Srba u Neretvu sa mosta u Čapljini. Izvod iz Zapisnika saslušanja ratnog zločinca Raguž Stojana iz Domanovića, o zločinima hrvatskih i muslimanskih ustaša na području Čapljine i Stoca“.Šta nam znate reći o ubistvu petnaestorice Srba u štali Marić Petra, koji su bili i koji su izvršili ubistvo? Ne mogu se sjetiti tačno datuma kada je to bilo, bilo je uglavnom poslije ovih akcija koje sam ja sa svojim ustašama izvodio. Jednog dana ja sam se nalazio u patroli,

GODINU DANA OD SMRTI KOMANDANTA NOVICE GUŠIĆA: Bogu smo se zakleli – nema rezervnih položaja! (VIDEO)

Prije godinu dana ovozemaljski svijet napustio je ratni komandant Nevesinjske brigade – istinski heroj i čuvar slobodne Hercegovine Novica Gušić. Ovo je prilika da se podsjetimo njegovog posljednjeg televizijskog intervjua i gostovanja u autorskoj emisiji “Živa voda” koju uređuje Goran Lučić. Piše: Goran Lučić Odlaze nam veliki ljudi. Jedan po jedan kao bijeli jedrenjaci. Svuda ostaje jasno vidljiva duhovna golotinja, i zubato sunce što se probija kroz površnosti. Otišao je hrabar čovjek, veliki ratnik i golemi dah slobode. Vratio se svom nebu. Ugasila se vatra živog rodoljublja. Bio je juče, a danas ga nema da prozbori. I ništa. To ti je život – iskra, usklik, trepet. A kao da je

ITALIJANI O GENOCIDU NAD SRBIMA: „Hrvatska je postala ogromna krstionica i džinovska klanica“

Od prvih dana okupacije u aprilu 1941. godine, italijanska vojska  izvještavala je o ratnim zbivanjima i u tim su izvještajima upozoravali  da je cilj novoproglašene Nezavisne Države Hrvatske (NDH) najstrašnija i najdrastičnija likvidacija Srba. Komanda italijanske Druge armije 10. juna 1941. izvještava da je „hrvatski ultranacionalizam koji gubi svako osjećanje mjere uspostavio režim nasilja i terora, čiji se intezitet stalno povećava. Političku borbu inspiriše religiozni osjećaj integrisan u zločinu. Političko – religiozna borba ustaša istinski poprima takva obilježja represije koja se može upoređivati  s najgorim vremenima srednjeg vijeka“. Službeno formiranje ustaške vojnice (vojske) počelo je 10. 5. 1941. kada je Ante Pavelić, poglavnik, naredio da se formira vojna- ustaška snaga

30 GODINA OD OTVARANjA HERCEGOVAČKIH JAMA (VIDEO)

Početkom jeseni 1990. godine otvorene su dvije jame Ržani do i Pandurica, na području Ljubinja. Jama Kapavica nije ni bila zabetonirana. Iz njih iznete kosti Srba ubijenih u junu 1941. Kosti iz Kapavice sahranjene su u grobnici nedaleko od jame. Žrtve iz Pandurice su sahranjene na groblju pored crkve Presvete Bogorodice u Ljubinju, u posebnu grobnicu, a one iz Jagodnjače Rržani do, položene su u novoizgrađenu spomen kapelu u selu Veličanima, Popovo polje. U to vrijeme bile su toku pripreme za otvaranje Šurmanačke i drugih jama u Donjoj Hercegovini, o čijim počecima govori ovaj film: Od 1974.godine rodbina žrtava je počela da organizovano,na datume stradanja, u kolonama automobila, posećuje jame,

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.