arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Tanjug i RTS se rugaju genocidu nad Srbima: U Jasenovcu je ubijeno “48.217 Srba, plus 10-20 odsto”

Izraelski list “Džeruzalem post” izrazio je duboko žaljenje zbog objavljivanja teksta autora Davida Goldmana u kojem se, između ostalog, navodi da je broj žrtava u ustaškom logoru Jasenovac bio između 2.500 i 4.500 i da Srbija nema dokaze da ih je bilo više, uz poruku da se ne sme dozvoliti revizija istorije. Redakcija Džeruzalem posta je objavila da u tekstu “Ovo sramotno ismevanje Holokausta mora odmah da prestane”pisac David Goldman ismeva i omalovažava hrvatskog istoričara Ivu Goldštajna, koji je na to odmah odgovorio u tekstu pod nazivom “Kolaž laži” objavljenom na portalu Džeruzalem posta. “Zbog budućih generacija, kao i radi sećanja na šest miliona Jevreja ubijenih u Holokaustu, ne smemo dozvoliti

Upokojila se Božana ‘Boja’ Radeta rođ. Lalić, poslednja od preživelih iz jame Ravni Dolac

Koristimo priliku da obavestimo sve članove i prijatelje Udruženja Ognjena Marija Livanjska da se upokojila u Gospodu Božana ‘Boja’ Radeta. Sahrana će se obaviti na pravoslavnom groblju u Guberu, u sredu 25. avgusta u 13 časova. Božana ‘Boja’ Radeta, rođena Lalić, bila je rodom je iz Donjih Rujana kod Livna. Njeno mirno detinjstvo, u dvanaestoj godini, prekinula je, kao i kod mnogih drugih, brutalnost Drugog svetskog rata. Na Ognjenu Mariju, 30. jula 1941. godine, ustaše iz Rujana i okoline odveli su Boju, njenu majku, sestre i brata – ukupno 218 srpskih žena, dece i staraca iz ovog sela i žive ih bacili u jamu Ravni Dolac na Dinari. Boja je

Dušan Bastašić: Jadovno je preteča Jasenovca

U vreme 80-te godišnjice zatvaranja ozloglašenih logora smrti Jadovno, Gospić i Pag. Potomci žrtava do danas nisu dostojno sahranili svoje najmilije. Tog 21. avgusta 1941. svega oko 2.000 preživelih stiglo u Jasenovac. Povodom obeležavanja godišnjice zatvaranja logora smrti Jadovno, Gospić i Pag, predsednik Udruženja Jadovno-Gospić-Pag Dušan Bastašić kaže da je Jadovno bilo preteča ozloglašenog Jasenovca. On je dodao da potomke žrtava raduje da se konačno počelo ukazivati na dan kad je zatvoren kompleks ovog logora i kad je svega oko 2.000 preživelih stiglo 21. avgusta 1941. preko Jastrebarskog u Jasenovac. Bastašić podseća da su na železničku stanicu Jasenovac stigli u 07.00, gde su ih ličke ustaše predale ustašama iz sastava

Dan sjećanja na Jadovno 1941 – 2021. (VIDEO)

U produkciji Udruženja građana Jadovno 1941 iz Banje Luke, izašao je dokumentarni film povodom obilježavanja 80 godina od otvaranja logora smrti Jadovno – Gospić – Pag, gdje je umoreno preko 40.000 ljudi, uglavnom Srba. Više podataka o logoru Jadovno i obilježavanju osam decenija od zločina Nezavisne Države Hrvatske i njenih saveznika, o kojem je pisano na Frontal.RS, možete saznati iz filma. Izvor: FRONTAL Vezane vijesti: Dan sjećanja na Jadovno 1941 – 2021. – Jama Badanj – GALERIJA Dan sjećanja na Jadovno 1941 – 2021. – Šaranova jama – GALERIJA Dan sjećanja na Jadovno 1941 – 2021. – Smiljan – GALERIJA Dani(j)el Simić: Prekriženi krst Dušan Bastašić: Čemu dobrom je poslužio

Dragoslav Bokan: MORAMO DA PRIZNAMO ZLOČINE…

Da, mi, Srbi, moramo konačno i zauvek DA PRIZNAMO ZLOČINE POČINjENE NAD NAMA, kako u Drugom svetskom ratu, tako i pre i posle toga – od hrvatsko-ustaške, šiptarsko-arnautske, muslimansko-bošnjačke, bugarske, nemačke, mađarske, italijanske, partizansko-komunističke ruke. Dakle, možemo da prihvatimo deo matrice drugosrbijanskih izroda, njima nasuprot – da zaista trebamo i moramo da ”priznamo zločine” o kojima sramno malo znamo i kao da nas i nešto nije previše briga. Da priznamo sebi sve te bezbrojne i jezive zločine (razmera GENOCIDA) počinjene nad nevinim srpskim civilima, a u paklenom cilju našeg isterivanja, preveravanja, obezboženja, rasrbljavanja i totalnog uništenja sa aktuelne i one istorijske mape. Tek ako sebi dopustimo da spoznamo ŠTA nam

Klepci_Stari_most.jpg

GODIŠNjICA POKOLjA PREBILOVČANA U MORINOM OTOKU

Na lokalitetu Morin otok, blizu starog mosta na Bregavi, u noći 14/15 avgusta 1941, zaklano je preko 50 Prebilovčana. Oni su se na poziv i obećanje o amnestiji predali ustašama, utučeni saznanjem da su im porodice stradale u Šurmanačkoj jami. Bili su to uglavnom odrasli ljudi, sa svojim sinovima i unucima. Tako se tu, pored mosta na Bregavi iz XI veka, ugasilo više prebilovačkih ognjišta. Posle mučenja u seoskoj školi, pešačili su vezani 2,5 kilometra, da bi im tu, glave odsekao Ciganin Ibro Mehić, kovač iz Tasovčića. Glave su zakopane u jednu, a tela u drugu rupu. Mehić, koji je zbog ovog zločina odležao nekoliko godina u Zenici, posle je

Spomen_ploca_na_crkvi_u_Velikoj_Kladusi.jpg

MASOVNI POKOLj SRBA IZ SLUNjA I VELIKE KLADUŠE

Na današnji dan 1941. godine dovršeno je ubijanje oko 7.000 Srba u ranije iskopanim rovovima na Mehinom stanju i u pravoslavnoj crkvi u Velikoj Kladuši, podsjećaju iz Udruženja „Jadovno 1941“. Ustaše su na stratištu Mehino stanje, na granici Slunjskog i Kladuškog kotara, od 30. jula do 14. avgusta 1941. godine ubili 7.000 Srba, muškaraca, žena i djece, Samo iz sela Komesarca, Savić Sela, Bogovlje, Maljevca, Buhače, Crnog Potoka, Glinice, Gojkovca, Šiljkovače, Krstinje, Široke Rijeke, Jagrovca, Svinjice, Ruševice, Delić Poljane, Pašin Potoka, Žrvnice, Kuplenskog i Selišta ubijeno je 4.000 srpskih seljaka. Mehino stanje je zemljište na granici Slunjskog i Kladuškog kotara gdje je pred rat 1941. godine jugoslovenska vojska iskopala protivtenkovske

PODSJEĆANjE: Na ostrvu Pagu postavljen krst na mjestu masovne grobnice iz 1941. godine (VIDEO/AUDIO)

Na mjestu masovne grobnice na ostrvu Pag, postavljen  je Krst časni koji bi trebalo da svjedoči o strašnom zločinu počinjenom prije 77 godina. Predsjednik Udruženja „Jadovno 1941.“ Dušan Bastašić rekao je da je krst prevezen jutros iz Karlobaga preko Podvelebitskog kanala, te mučeničkom Paškom stazom dugom oko četiri kilometra donesen do mjesta osveštanja. Spomen-krst osveštao je paroh smiljanski Dragan Mihajlović, koji je služio i parastos. U noći 14. na 15. avgusta, uoči katoličkog praznika Velike Gospe 1941. godine, ustaše su u logorima Slana na ostrvu Pagu i Jadovno na Velebitu izvršile masovnu likvidaciju preostalih logoraša. Na Pagu je pobijena najmanje 791 žrtva, a na Velebitu oko 1.500. – Zgrožene monstruoznošću

Užasi nad jamama

Za samo tri časa ustaše su u Šurmanačku jamu bacile od 500 do 600 žena, djece i staraca iz sela Prebilovaca, dok je tokom rata u nju bačeno više od 3.000 Srba… Priredio: Ognjen BEGOVIĆ U bestijalnim masovnim ubistvima Srba u Prebilovcu posebno su se istakli ustaše – Marko Rodin, Čutura Ivan, izvjesni Šarić iz Višića, a preživjeli su naročito isticali sramnu ulogu Murata Šoše iz Bivoljeg Brda i njegovih sinova. Ustaše su 4. avgusta tražile Prebilovčane, većinom muškarce, koji su se spašavali bjekstvom u brda. One koje su uspjeli da uhvate ubijali su na licu mjesta. Narednog dana ustaše su iz ostalih zaselaka prikupili sve stanovnike, mahom žene, djecu

Milenko Jahura: Prebilovci danas, 30 godina kasnije

Vidim da se niko ne sjeća da se 4. avgusta ove godine navršava i 30 godina od svještanja temelja prvog Hrama u Prebilovcima, kripte i mermerne grobnice i polaganja srpskih mučeničkih kostiju iz 12 jama i tri velika stratišta u nju. Snage vojske Republike Hvatske, HVO i HOS, sastavljene od Hrvata i muslimana, u junu 1992. godine oskrnavile su i uništile još nedovršen Hram i izvršile nebivali zločin nad kostima djece, žena, djevojaka i odraslih Srba, ubijenih od predaka zločinaca kojima je Hram pao (ili predat) u ruke. Kosti i Hram su podvrgnue trjumfalnom iživljavanju, razvlačenju i uništavanju postavljenim plastičnim ekslozivom i aktiviranjem postavljenih velikh avionskih bombi i protivtenkovskih mina.

Obilježavanje 80 godina od stradanja Prebilovačkih mučenika počinje u srijedu (VIDEO)

Prebilovci i Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska ove godine obilježavaju 80 godina od stradanja Prebilovačkih i donjohercegovačkih mučenika. Obilježavanje ovog praznika počinje u srijedu, a završava se u petak 6. avgusta, kada će biti služna Sveta arhijerejska liturgija u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Prebilovcima. Obilježavanje praznika Prebilovačkih mučenika počinje predavanjem rektora Cetinjske bogoslovije Gojka Perovića u amfiteatru Hrama Vaskrsenja Hristovog u Prebilovcima kod Čapljine. – Dan nakon toga imamo promociju knjige o stradanju Srba čapljinskog kraja u Prvom svjetskom ratu, a nakon toga gostovanje trojice istoričara – naveo je Marko Gojačić, paroh čapljinski. Centralna proslava praznika Prebilovačkih mučenika je u petak, kada će Svetu arhijerejsku liturgiju i pomen za oko 4.000 postradalih

Koga „Lidl“ sponzoriše: Hrvatski „speleolozi“ prikrivaju stravične zločine NDH i fašističke Njemačke

„Speleolozi“ vade smeće, ali vade i ljudske kosti, pa ih jednako tretirajući kao otpad, spaljuju, doduše po evropskim standardima. Na taj način kroz primenu prikrivačke krilatice: nema tela, nema dela, pokušavaju da prikriju zločine svojih predaka iz vremena drugog svetskog rata Piše: Goran Petronijević, član Pravnog tima IN4S Turbulentna vremena borbe neoliberalnog globalizma za potpunu kontrolu sveta. Nacionalne kompanije koje su uspele da izađu na svetsko tržište i zavladaju delom „kolača“, postaju liderima u oblastima svoje delatnosti. Postaju globalni igrači u bespoštednoj borbi globalizma i suverenizma. Pored svog globalnog značaja, one često postaju veoma značajnim faktorom u sopstvenim zemljama i regionima uticaja njihovih zemalja. Ništa novo, sve već ko zna

Matija_Beckovic.jpg

NE ZNA SE ŠTA JE NEČOVJEČNIJE – ISTRAGA ŽIVIH ILI MRTVIH

Akademik Matija Bećković kaže da se „kost ne može do kraja uništiti niti spepeliti, i da je iz prebilovačke razorene kosturnice nikao Hram Hristovog vaskrsenja“… Srpski književnik i akademik Matija Bećković smatra da je bitno održati sjećanje u srpskoj kolektivnoj svijesti na ustaški zločin nad Srbima u Prebilovcima u Drugom svjetskom ratu, ali i na zločin nad njihovim kostima u ratu devedesetih. Bećković ističe da je „teško znati šta je bilo nečovečnije – istraga živih ili mrtvih“. „Bitno je održati sećanje na Prebilovce zato što smo doživeli ovo što smo doživeli. Što ih se nismo sećali i što smo ih zaboravljali, što nismo imali nijedno srpsko stratište na kojima su

Liturgija i parastos u Sadilovcu

Dana, 31. jula tekuće godine Gospodnje, kada molitveno proslavljamo Svete mučenike Emilijana i Jakinta u mjestu Sadilovac na Kordunu, služena je sveta Liturgija i parastos za nevino postradale srpske žrtve ustaškog terora koji se dogodio 31. jula 1942. godine  u Sadilovcu. Tom prilikom ustaše su ubile i spalile u crkvi u Sadilovcu 463 srpska seljaka iz Sadilovca, Bugara, Čerkezovca, Rujnice, Nove Kršlje, Lipovače, Bogovolje, Kordunskog Ljeskovca, Smoljanca i Vaganca. Među poklanim u crkvi bilo je 149. dece mlađe od 13 godina. Liturgijom je načalstvovao paroh korenički protonamjesnik Nikola Malobabić kome je sasluživao prezviter Saša Kremić, paroh plaščanski. Izvor: SVEŠTENA EPISKOPIJA GORNjOKARLOVAČKA Vezane vijesti: STRATIŠTA NDH – SADILOVAC Dana 31.07.1942. godine

Gubin: Pomen ubijenim Srbima

U srpskim selima Gubin i Čaprazlije u Livanjskom polju služen je parastos za četrdesetak Srba koje su ustaše mučki ubile tokom ljeta 1941. godine, među kojima je bio i pravoslavni sveštenik Risto Ćatić. U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice u Gubinu služena je Sveta liturgija, a potom i parastos na grobu sveštenika Riste Ćatića iz sela Sajkovića. Parastos mučenički stradalim Srbima iz Čaprazlija služen je na mjestu srušenog spomenika stradalima na groblju Barjaku. Paroh livanjski Predrag Crepulja rekao je da je dužnost sadašnjih generacija da junačko djelo svojih predaka pamte, uvažavaju i cijene. – Kao što je Hristos stradao i pokazao svoje Vaskrsenje, tako će i svi koji su za Hrista stradali

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.