arrow up

Logor Slana – Pag 1941.-Pakao u kamenoj pustinji (3)- GLAVNI CILj – UNIŠTENJE LJUDI

Prvi masovni pokolj srpskog stanovništva počinjen je u Gudovcu kraj Bjelovara – 27/28. travnja 1941. godine – svega petnaestak dana nakon uspostavljanja ustaške vlasti Strategijski cilj ustaškog pokreta bio je uništenje Жidova i Srba, ali su samo postojale izvjesne taktičke varijante u realizaciji tog cilja. Što se tiče „rješavanja“ pitanja Жidova, ustaški pokret imao je složeniju taktiku. U propagandnoj borbi protiv Srba ustaški pokret je razvio široku i masovnu propagandu u kojoj su bili nosioci najviši ustaški funkcionari istupajući na brojnim skupovima. Na njima se isticalo, ali i inače, da Srbima i Жidovima „nema mjesta u Hrvatskoj“, pa je ta propagandna aktivnost ujedno bila i javni poziv za provođenje konkretne

Logor Slana – Pag 1941.-Pakao u kamenoj pustinji (2)-PODIJELI PA VLADAJ

Takozvani „pokretni prijeki sudovi“ već u junu 1941. godine postaju osnova cjelokupnoj sudskoj praksi ustaškog režima Sljedeći dan PAVELIĆ je donio odredbu o imenovanju „Prve Hrvatske Državne Vlade“ u kojoj je za sebe označio položaj „Poglavnika Nezavisne Države Hrvatske“. U toj vladi obavljao je dužnost predsjednika i ministra vanjskih poslova. Što se tiče uspostavljanja granica Nezavisne Države Hrvatske o tome su odlučivale, u krajnjem slučaju Njemačka i Italija, koje su Pavelića dovele na vlast. Ne ulazeći podrobnije u sve tajne i javne pregovore, potrebno je konstatirati da su granice između Italije i Nezavisne Države Hrvatske regulirane Rimskim ugovorom potpisanim 18. svibnja 1941. godine. Italija je dobila najrazvijeniji dio hrvatske obale, dok

Logor Slana – Pag 1941.-Pakao u kamenoj pustinji (1) LOGORI – TRAGIČNE AVETI PROŠLOSTI

Kroz logore prošlog rata prošlo je oko 26 miliona muškaraca, žena i djece, a od toga ih je ubijeno oko 10 miliona Feljton „Pakao u kamenoj pustinji“ stravična je priča o ustaškom koncentracionom logoru Slana i manjem logoru (za žene i djecu) u Metajni na otoku Pagu koje su ustaše osnovali polovinom lipnja i rasformirali krajem kolovoza 1941. godine. U feljtonu su opisana mučenja i zvjerstva ustaških krvnika koji nadmašuju srednjovjekovne primjere mračne inkvizicije. Imena i događaji su autentični. To su kazivanja očevidaca, rijetkih preživjelih logoraša i preslušanja uhvaćenih ustaških krvnika. Slana i Metajna, more oko njih, sabirni centar Gospić te put do Karlobaga – mjesta su stravičnih zvjerstava, divljanja

lobaja-jednog-od-nesrecnika.jpg

Nijesmo željeli osvetu

U pomami nacionalističkih strasti i vjerske zatucanosti, u ludilu mržnje prema svemu što je srpsko, u bezumnom bijesu koji su ustaše ispoljavale nad nedužnim srpskim narodom, bilo je sigurno teško čak i najtrezvenijim i najrazumnijim Hrvatima oduprijeti se i suprotstaviti, stati u odbranu dojučerašnjih komšija i prijatelja. Ako bi se sudilo po onoj Njegoševoj „strah životu kalja obraz često”, onda bi se zaista i moglo donekle shvatiti i uvažiti opravdanje da se časni Hrvati iz straha nijesu u većem broju suprotstavili zločinima svojih sunarodnika i otvorenije stali u odbranu Srba. Takvo opredjeljenje, međutim, pada u vodu pred činjenicom da je to izostalo čak i onda kada su čudovišnoj Pavelićevoj državi

sokoli-jasenovacki.jpg

SOKOLI U JASENOVCU

Milutin Krnjajić rođen je 1877. u Jasenovcu. Stupio je u austrijsku vojsku i posle završenog gimnastičkog kursa u Bečkom Novom Mestu 1902. proizveden za vojnog učitelja borenja, gimnastike, igara i sportova. Krnjajić je napustio austrijsku vojsku i koncem 1905. prešao u Beograd. Postavljen je 1906. za nastavnika gimnastike u I beogradskoj gimnaziji. Bio je član „Ispitne komisije za polaganje učiteljskih ispita iz igara i sportova”. Sem u gimnaziji radio je u Beogradskom Dušanu Silnom kao predsednik i učitelj Boračkog odseka. Od Dušana Silnog na Velikom javnom času u Beogradu 14 maja 1906. odlikovan je Diplomom i Zlatnom medaljom I reda. Otvorio je 1909. Privatnu školu za borenje, gimnastiku i igre. Poginuo je u

SREBRENICA I JASENOVAC: Prava razlika između izmišljenog i stvarnog genocida

Izlaganje u Njujorku 19. maja 2019, na godišnjoj konferenciji „Istraživačkog instituta za Jasenovac“. Naše istraživanje o Srebrenici omogućilo je i vrlo značajne uvide u vezi sa Jasenovcem. Dok je masakr u Srebrenici, koji se odigrao pred kraj sukoba u bivšoj Jugoslaviji 1990-ih godina, bio izveden da bi poslužio nameni koja je u prvom redu bila politička, on je takođe imao i jednu važnu posledicu. Srebrenica danas služi da odvraća pažnju od genocida u Jasenovcu nad Srbima, Jevrejima i Romima koji su se tokom Drugog svetskog rata našli u klopci „Nezavisne Države Hrvatske.“ Jedan od glavnih učinaka Srebrenice bilo je da umanji obim i jezivost Jasenovca tako što je naknadno Srbima

Zlikovci koje su mrzele i ustaše (4): Najmlađi zlotvor Jasenovca

Jedino Dinko Šakić nije završio, kao ostali upravnici Jasenovca, sa smrtnom kaznom, nego robijom od 20 godina. Počeo je da je izdržava od 4. oktobra 1998. u Lepoglavi, onoj istoj kaznionici u Hrvatskoj u kojoj su nekad mučili i ubijali njegovi kompanjoni. Rođen je u Ljubuškom, u mestu Studenci, u zapadnoj Hercegovini i bio je najmlađi od ostalih zlikovaca. Imao je 20 godina kada ga je Vjekoslav Luburić uzeo da mu pomaže u svemu onome što su činili u logoru u Jasenovcu, navodi hrvatski „Ekspres“. Spavao kao beba Lično je Šakić, sudeći prema svedočenjima, 1942. ubio HSS-ovca i pesnika Mihovila Pavleka Miškinu. Tog leta u Staroj Gradiški videli su ga

Decu teže ubiti nego odrasle: Ljubi Miloš (u sredini) Foto: wikipedia.org/znaci.net/damjan

Zlikovci koje su mrzele i ustaše (3): Put u pakao Ljube Miloša

U oštroj konkurenciji ustaških zlikovaca, Ljubo Miloš se smatra najizopačenijim. Bio je rođak upravnika Jasenovačkog logora Vjekoslava Luburića. Imao je svega 22 godine kada je počeo rat. Zloglasni Mesar ga je od prvih dana uzeo za desnu ruku, a već u oktobru 1941. postavio je Miloša i za upravnika Jasenovca. Tako je baš njemu dopalo da do marta 1942. u Jasenovcu pazi na Vlatka Mačeka. A stari član Hrvatske seljačke stranke je kasnije pričao da je jednom prilikom pitao Miloša zar se ne plaši Božje kazne zbog svih tih zločina. „Ništa mi ne govori! Ja znam da ću gorjeti u paklu za ono što sam učinio i ono što ću

Ustaše slave nad telima žrtava u Donjoj Gradini

Kako su ustaše pobjegle u operu

Ono što, naizgled, čudi jeste činjenica da toliki hrvatski političari, naročito oni desne provenijencije, i javnost svrstavaju jedan pozamašan dio svoje moderne istorije u – operski komad?! Piše: Nenad TADIĆ Da li je ustaška Nezavisna Država Hrvatska /NDH/, sa koncentracionim logorima, jamama i rasnim zakonima, samo dio opere „Nikola Šubić Zrinjski“, kao što su to i ostali ustaški rekviziti, bar prema tvrdnjama hrvatskih političara i dijela javnosti? Prvo je javnost obaviještena o „istorijskom otkriću“ desnog političkog establišmenta u Hrvatskoj da je ustaški slogan „Za dom spremni!“, pod kojim su ubijani, zatvarani i mučeni Srbi, Jevreji, Romi i antifašisti samo dio pomenute opere. Zatim je saopšteno da je bijela boja početnog

Dobročin se zlu ne nada

U gorkim sjećanjima preživjelih iz jame Ravni dolac poluvjekovlje je ipak učinilo svoje. U pepelu zaborava tinjaju rane neprebolne, a u sjećanjima se polako miješaju java i snovi strašni koji im neprekidno zagorčavaju noći i izazivaju nesanice. U sjećanjima i kazivanjima nema ni mržnje ni kletava. Umjesto želje za osvetom, da se zlo zlom vrati — praštanje i velikodušnost. Umjesto da optužuju i krvnicima nikad mira ne daju, uglavnom ćute kao da je sve to što im se desilo udesila nekakva viša sila kojoj se ne smije i ne valja ni ime spominjati, a kamoli protiviti. Jedino što nikada ne zaboravljaju i što nikada ne propuštaju priliku da naglase i

Beč: Slike preživelih u Holokaustu išarane svastikama

Slike preživelih u Holokaustu izložene u centralnoj ulici Beča uništene su iscrtavanjem nacističkog simbola svastike, što je izazvalo osude političkih i jevrejskih lidera. Grupa ESRA koja je u Beč donela slike nemačko-italijanskog fotografa Luiđija Toskana saopštila je da je nekoliko dela juče išarano svastikama i drugim grafitima, javila je danas austrijska televizija ORF. Izložba je 7. maja otvorena na delu poznatog bečkog bulevara prstenastog oblika Ringštrase, a ESRA je navela i da su neki radovi ranije uništeni noževima. Austrijski kancelar Sebastijan Kurc napisao je na Tviteru da je „užasnut antisemitskim skrnavljenjem“ slika i pozvao na sprovođenje temeljne istrage.   Ich bin bestürzt über die antisemitischen Schändungen der Fotos von Shoah

Vjekoslav Luburić sa nemačkim oficirom u koncentracionom logoru Stara Gradiška, jun 1942.

Zlikovci koje su mrzele i ustaše (2): Mašina smrti Maksa Mesara

Vjekoslavu Luburiću Maksu nadimak Mesar nadenuli su sami nacisti kada su videli kako upravlja ustaškim logorom Jasenovac. Nadimskom se on izgleda ponosio, budući da su ga oduševljeni obožavaoci opevali kao „zapovednika svojih mesara“. Za Luburića je, međutim, čak i Višnja, kći poglavnika NDH Ante Pavelića, malo pred smrt 2015. godine rekla da je bio „luđak, umno bolestan čovjek, da ga se uopće nije moglo kontrolirati“. Nacisti se žale Za klupu optuženog za ratne zločine bilo bi dovoljno već to što je upravo Luburić bio taj koji je u avgustu 1941. osnovao logor u Jasenovcu, navodi hrvatski Ekspres. Samo u dečjem logoru u Sisku umrlo je između 1.152 i 1631 dece

Edmund Glaise fon Horstenau

Zlikovci koje su mrzele i ustaše (1): Paklene igre fra Sotone

Prošlo je gotovo 75 godina otkako je u Zagrebu zbog zločina u Jasenovcu obešen Miroslav Filipović, mnogo poznatiji kao fra Sotona, jer je po brutalnosti bio jedan od najozloglašenijih ustaških zločinaca iz Drugog svetskog rata. Povodom njegove smrti, a naročito života koji kao da je prepisan iz nekakvog filmskog horora, hrvatski Ekspres je doneo upozoravajuću seriju o koljačima iz Nezavisne države Hrvatske, čiji je sadizam plašio i same pripadnike ustaškog pokreta. Krvavi školski čas Miroslav Filipović je rođen je u Jajcu 1915. godine. Zaredio se 1938. i ušao u franjevački red u samostanu Petrićevac u Banjaluci, kada je dobio redovničko ime Tomislav. Odavno više nije poznato kako se taj čovek

U Njujorku otkriven spomenik u pomen žrtvama logora smrti Jadovno

U nedelju je u Memorijalnom parku holokausta u Bruklinu u Njujorku, otkriveno spomen obilježje stradalima u kompleksu logora smrti hrvatskih ustaša Jadovno – Gospić – Pag. Spomenik je postavljen kao plod saradnje Istraživačkog instituta Jasenovac iz Njujorka i UG Jadovno 1941. iz Banje Luke. Ideja da se na sjevernoameričkom kontinentu postavi obilježje za stradale, rodila se još 2013. godine, kada su predstavnici UG Jadovno 1941. iz Banje Luke boravili u Njujorku, gdje je tom prilikom otvorena izložba „Moje Jadovno“. – Imali smo velikih problema, jer je ambasada Hrvatske činila sve da to spriječi. Zbog tih pritisaka, odustali smo od navođenja tačnog broja žrtava. Formulacija „više hiljada“ je svakako istina, ali

NAJNOVIJE VIJESTI

BIBLIOGRAFIJA

1. Bjelovitić Miloš, Jarić Ilija, „Gudovac 1941 – Da se ne zaboravi“,

Pogovor

Početak ove knjige nastajao je u košmaru razmišljanja o novim saznanjima iz

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.