arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Nevjerovatna sudbina Srbina koji je umakao ustaškom nožu (VIDEO)

Nevjerovatna sudbina Srbina iz sela Donji Pridjel kod Doboja satkana je od boli, tragedije, ratnog zločina, gubitka identiteta i ipak – srećnog kraja. Kao dvogodišnjak pretekao je ispred ustaškog noža, dvije decenije živio je pod nametnutim muslimanskim imenom i prezimenom. Ekskluzivno za Pečat govori o životnoj potrazi za izgubljenim srpskim korijenom, identitetom i iznosi sumnju da su stotine i stotine srpske siročadi nakon Drugog svjetskog rata izgubile sopstveni i silom prilika prigrlile drugi nacionalni identitet. Izvor: RTRS

Majku su mu zaklale ustaše, uzela ga muslimanska porodica: Nisam ja Omer, već…

Nisam ja Omer Sinanović, već Dragoljub Blagojević! Tačno je da sam, najpre, od rođenja pa do 23. meseca života bio Dragoljub, dok mi ustaše ne zaklaše majku. Potom sam sve do 24. godine bio Omer, a od tada sam ono što i jesam – Dragoljub. Ovim rečima nekadašnji pitomac Državnog dečjeg doma u Tešnju nedaleko od Doboja u BiH odgovorio je na najavu da će se prusutnima na promociji knjige „Državni dečji dom Tešanj (1946-1959)“ Jasmina Mandžukića, na Starom gradu tešanjske tvrđave, obratiti Omer Sinanović. Krepki, sada 80-godišnji Dobojlija ispričao je da majka Cvijeta kobnog 9. decembra 1941. nije uspela da umakne krvnicima Jure Francetića. Sa pelenom u ruci pronađena

Dobrila Kukolj

Monodrama ,,Tuga koja traje cijeli život“ u Subotici

Dvanaesta manifestacija „Dani Srpske u Srbiji“ biće svečano otvorena 20. septembra u Narodnom pozorištu u Beogradu, a programi iz Srpske biće predstavljeni u 12 gradova Srbije. U Subotici će biti izvedena monodrama „Tuga koja traje cijeli život“, koja je ove godine izvedena u Donjoj Gradini na Dan sjećanja na proboj logoraša iz koncentracionog logora Jasenovac, jednog od najvećih i najstrašnijih logora smrti u Evropi koji je postojao u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 1941. do 1945. godine. Izvor: JUSP Donja Gradina

Srboljub Živanović: SRBE U JASENOVCU KUVALI ŽIVE U KAZANIMA ZA SAPUN

Doktor Srboljub Živanović, patolog koji je 1964. predvodio ekshumacije u Jasenovcu, priseća se za Srbija Danas najpotresnijih detalja svog istraživanja. Srboljub Živanović (83) je po objavljivanju izveštaja svoje komisije 1964. godine morao da pobegne iz Jugoslavije pošto se komunističkim vlastima nije dopalo to što je utvrđeno da je u sistemu logora Jasenovac ubijeno više od 700.000 Srba. – Savez boraca Hrvatske i Savez boraca BiH tražili su 1962. godine da se nešto uradi po pitanju tačnog preobrajavanja žrtava u sistemu logora Jasenovac. Jugoslavija je tada bila i pod snažnim pritiskom Zapadnih zemalja da se ustanovi tačan broj žrtava Drugog svetskog rata u Jasenovcu, jednom od najsmrtonosnijih nacističkih logora u Evropi,

Jasenovac spomenik

Poricanje i tišina

U srpnju smo pisali kako su predstavnici izvršne vlasti minirali izložbu s Memorijalnim muzejom Holokausta u Vašingtonu jer je na jednom panou trebalo pisati da je u NDH provedeno genocidno nasilje nad Srbima. Kao pasivni promatrači i aktivni suučesnici u tome su sudjelovali predstavnici hrvatske delegacije IHRA-e, čija je supredsjedateljica bila Sara Lustig, koja je nedavno imenovana v. d. ravnateljicom JUSP-a Jasenovac. Piše:  Hrvoje Šimičević Prošle godine hrvatsku vladu je dopala čast da ugosti rotirajuće predsjedanje Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust (IHRA), najvažnijim svjetskim međudržavnim tijelom koje je osnovano za jačanje i promicanje obrazovanja, sjećanja i istraživanja Holokausta. Najavljujući domaćinstvo, tadašnja zamjenica šefice hrvatske delegacije pri IHRA-i Sara Lustig dodatno je

MIRKO CREVAR: Kako sam preživio pokolj u Crevarima na Kordunu

Mirko Crevar je rođen 1925. godine u Vrginmostu, od oca Miloša (Mile) i majke Anice iz Slavskog Polja rođene Samardžija. Bilo ih je petoro djece, najstarija sestra Mirka, brat Đuro sestre Danica i Katarina, Mirko i najmlađi od njih je brat Petar. Mirko Crevar je bio svjedok pokolja u Crevarima kada su ustaše pokupile u noći 10. na 11. avgust 1941. redom žene i djecu i odveli ih na željezničku stanicu. Tu su živjela 143 stanovnika u 23 domaćinstva. Najmlađi među njima imao je nešto više od godinu dana, a najstarija žena Petra Crevar oko 75 godina. – Ujutro su pripucali dok su svi spavali. Ja tu noć nisam htio

Jasenovačke brojke po Vojdragu Berčiću

Aritmetika jasenovačkog ubijanja u koju se 1945. upustio islednik Jugoslovenske armije saslušavajući Fra Sotonu, jednog od komandanata ovog demonskog stratišta, obezvređuje današnje, olovno numeričko sidro od sto hiljada žrtava Tokom maja i juna 1945. godine u Zagrebu, Vojdrag Berčić (1918–2004.), 27-godišnji pravnik iz Splita, partizan od 1941. i islednik zagrebačkog Vojnog suda Jugoslovenske armije, kasniji filmski i pozorišni režiser i scenarista, vodio je duge i mučne dijaloge sa komandantom Jasenovca, raščinjenim fra Tomislavom Filipovićem alijas Miroslavom Majstorovićem, poznatim i po nadimku Fra Sotona koji mu je nadenuo jedan komunista u Jasenovcu dok mu je Filipović, kamom, iznuđivao „priznanje” da Bog postoji. „I dalje ne vjerujem da Bog postoji, ali vjerujem

Sveti novomučenici jasenovački, molite Boga za nas!

Sveti novomučenici jasenovački, molite Boga za nas! Zbog vernosti Bogu i Božjoj pravdi postradaste telom – zemlja se rastuži; al’ spasoste duše – Nebo se veseli. A preci se vaši raspevaše Nebom, na kapiji Raja sretoše vas pesmom: Imena su vaša u knjizi večnosti, ulazite u Raj, deco besmrtnosti! Mi na zemlji, rod vaš, kličemo vam u glas: Mučenici novi, molite za nas!

Đakon Budimir Kokotović: Sveti sveštenomučenici gornjokarlovački

Martilogij (mučenikoslov) sveštenstva i monaštva Eparhije gornjokarlovačke Knjiga „Sveti sveštenomučenici Gornjokarlovački – Martirologij (mučenikoslov) sveštenstva i monaštva Eparhije gornjokarlovačke“, koju je napisao đakon Budimir Kokotović, predstavlja značajno istorijsko svedočanstvo o stradanju sveštenstva i monaštva Gornjokarlovačke episkopije tokom Drugog svetskog rata. Izdata sa blagoslovom Njegovog Preosveštenstva Episkopa gornjokarlovačkog g. Gerasima, knjiga je objavljena od strane eparhijske izdavačke kuće „Martiria“. Mučenikoslov sveštentva i monaštva karlovačkog vladičanstva, prema rečima Njegovog Preosveštenstva Episkopa gornjokarlovačko g. Gerasima, predstavlja delo koje nas podseća na jedan od najmračnijih perioda u novijoj istoriji. Ova knjiga đakona Kokotovića ostaje kao podsetnik budućim geniracijama na pokušaj zatiranja i istrebljenja jednog naroda na teritoriji Nezavisne Države Hrvatske. Episkop Gerasim naglašava da

Garavice: 83 godine od ustaškog zločina nad 12.000 Srba

U Garavicama kod Bihaća, jednom od najvećih stratišta srpskog naroda u NDH, obilježavaju se 83 godine od ustaškog zločina nad 12.000 Srba, među kojima je bio veliki broj djece. Služen je parastos i položeni vijenci i cvijeće na spomenik. Parastosu, koji je služio paroh bihaćki Slaviša Milinović, prisustvovali su ministar rada i boračko invalidske zaštite Republike Srpske Danijel Egić, kao izaslanik predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, državni sekretar u Ministratstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Đorđe Todorov, predstavnici SUBNOR-a, Udruženja „Garavica 1941“, Boračke organizacije, Organizacije starješina Vojske Republike Srpske i Trećeg pješadijskog /Republika Srpska/ puka Oružanih snaga BiH. Na obilježavanju stradanja u Garavicama i danas otvorene provokacije iz Federacije.

Miroslav Maksimović

Miroslav Maksimović: Jame bola nikad nisu zakopane

Manje poznati ustaški masakr iz avgusta 1941. u zapadnoj Bosni, kada je seoska jama Bezdanka progutala desetine Srba i, između ostalih, zatrla porodicu njegove majke Stoje Uzelac, koja je kao četrnaestogodišnja devojčica, nekim čudom uspela da se spasi, podstakao je Miroslava Maksimovića (1946) da ispiše potresne sonete. Knjigu “Bol”, koja ne može ostaviti ravnodušnim ni čitaoce koji nisu skloni poeziji, objavio je “Čigoja”. Mesto u samom vrhu savremenog srpskog pesništva Maksimović je izborio nizom izuzetnih zbirki (“Spavač pod upijačem”, “Menjači”, “Soneti o životnim radostima i teškoćama”, “Nebo”, “Beogradske pesme”) za koje je dobio pregršt najprestižnijih priznanja (Brankova nagrada, “Milan Rakić”, Zmajeva, “Branko Ćopić”, Disova, Dučićeva, “Desanka Maksimović”…). Sa suprugom Iskrom,

Prof. dr Mirjana Stojisavljević: Garavice mračne i krvave

Prof. dr Mirjana Stojisavljević: Istorijski čas povodom sedamdesetogodišnjicice ustaškog Pokolja na Garavicama kod Bihaća. Od pamtivijeka i prije Biblije sve naše riječi bile su ničije. Otkad ih razdijelismo međ sobom svako smo slovo zamijenili grobom. Duško Trifunović Početkom avgusta (5. avgusta) 2011. godine na Garavicama kod Bihaća održan je parastos i istorijski čas povodom sedamdesetogodišnjice od ustaškog Pokolja izvršenog, od 3. juna do 4. avgusta 1941. godine, nad trinaest i po hiljada Srba, civilnih žrtava genocida sa područja Bihaćkog sreza i okolnih mesta.[1] Potomci i poštovaoci žrtava garavičkog pokolja podsetili su se i na činjenicu da je pogrom planski izvršen upravo na dobrovoljačkoj srpskoj zemlji po kojoj su „lobanje poljem

Dušan Bastašić: Traume ustaških zločina se kao rane prenose sa generacije na generaciju potomaka žrtava

Kod potomaka žrtava ustaških zločina prisutna je transgeneracijska trauma koja se prenosi i oseća i u najnovijoj generaciji, izjavio je Dušan Bastašić, predsednik udruženja ,,Jadovno 1941.“ S obzirom da u institucionalnom delu hrvatskog društva ne postoji nikakvo pokajanje zbog ovih dešavanja, prema Bastašićevim rečima, zločini se ne mogu ni zaboraviti ni oprostiti. Izvor: KTV Zrenjanin Vezane vesti:

Adolf Hitler u Sarajevu već 1937. godine

ADOLFA HITLERA OBALA je naziv jedne ulice u Sarajevu 1937. godine. Naime te godine je izvršeno preimenovanje ulica, odnosno brisanje starih nazivia sa srpkim imenima. Umjesto starih naziva uvedeni su novi i tako je Adolf Hitler dobio ulicu u Sarajevu. Pored Adolfa Hitlera dobili su ulice i budući ključni učesnici događaja, kao što je Ante Pavelić, Kvaternik, Musolini. Uvođenjem novih naziva ulica u Sarajevu, koji su navedeni u donjem popisu, najavljeno je izvjestan način dolazeće burno vrijeme i stardanje Jevreja i Srba u Sarajevu 1942. godine.. Popis novih naziva ulica u Srajevu 1937. Izvor: Almanah adresar grada Sarajeva 1937. Štamparija „Bosanska pošta“ Sarajevo Almanah Adresar grada Sarajeva 1937. (naslovna strana

RADAKOVIĆ: ZAJEDNICE SU SAMO JEDAN PRIMJER GENOCIDA NAD SRBIMA U NDH

Zločin na Zajednicama dio je masovnih zločina nad Srbima u ljeto 1941. godine na području čitave NDH, a mnogi ti zločini se dešavaju na Ilindan. To su u narodu poznati „Ilindanski pokolji“. Zločini su sprovođeni planski i organizovano, sve u cilju uništenja srpskog stanovništva i zastrašivanja onih koji bi ostali fizički živi, ali koje je čekala asimilacija u Hrvate ili protjerivanje u Srbiju. Prije i poslije tih masovnih zločina, vršeno je prisilno rimokatoličenje i u manjem broju islamizacija pravoslavnih Srba. Drugim riječima, Zajednice su samo jedan primjer genocida nad Srbima u NDH, kaže za „Kozarski vjesnik“, kustos istoričar Memorijalnog muzeja na Mrakovici Boris Radaković. Povodom obilježavanja 83 godine od ustaškog

NAJNOVIJE VIJESTI

Zločin bez kazne

Zločin se desio u proljeće 1992. Tada je pobijeno najmanje dvadesetoro romske

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.