arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

DODIK: Sjećanje i obilježavanje stradanja najbolji način da mlade generacije upoznaju istoriju stradanja svojih predaka

17. jun 2019.

U pismu upućenom udruženju građana Jadovno 1941, Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je poručio da je obilježavanje stradanja preko 38.000 Srba u ljeto 1941. na području kompleksa logora smrti Gospić – Jadovno – Pag, od velikog značaja jer je to način da im pokažemo poštovanje i da njihovu žrtvu sačuvamo od zaborava. Dodik je istakao da je sjećanje i obilježavanje stradanja najbolji način da mlade generacije upoznaju istoriju stradanja svojih predaka. Krajem juna 2017. godine, u svojstvu Predsjednika Republike Srpske, Milorad Dodik je prisustvovao obilježavanju Dana sjećanja na Jadovno kod Šaranove jame na Velebitu. Autor: Redakcija portala Jadovno 1941. Vezane vijesti: Na Velebitu obilježen Dan sjećanja na Jadovno 1941.

DANAS OBILjEŽAVANjE 76 GODINA OD USTAŠKOG ZLOČINA NAD SRBIMA

17. jun 2019.

U Srebrenici će danas biti obilježeno 76 godina od ustaškog pokolja nad više od 250 Srba u Srebrenici i selu Zalazje, koji je počinjen drugog i trećeg dana praznika Trojice 1943. godine. Tim povodom kod spomen-kosturnice u Srebrenici u 11.00 časova biće služen parastos i prislužene svijeće za pokoj duša, te odata počast nastradalima. Srebrenički sveštenik Aleksandar Mlađenović rekao je Srni da će danas biti podignut i osveštan spomen-krst uz kosturnicu, čime će nakon 76 godina ovi mučenici dobiti odgovarajuće vjersko obilježje. Mlađenović kaže da se u ovoj kosturnici nalaze dijelovi skeleta srpskih civilnih žrtava – djece, žena i staraca, koje su ustaše ubile, te da nije riječ o nekim

POZIV: Dođite na Jadovno 15. juna 2019. u podne jer nismo zaboravili!

14. jun 2019.

Desetu godinu za redom, 78 godina od stradanja, sa blagoslovom Episkopa gornjokarlovačkog G. G. Gerasima obeležićemo   „Dan sećanja na Jadovno 1941 – 2019.“ U subotu 15. juna, okupićemo se oko 11 časova kod Šaranove jame na Velebitu gde će u 12 časova biti služen parastos. Nakon toga, uputićemo se uzbrdo, mučeničkom stazom jadovničkom, oko 7,5 km do mesta nekadašnjeg sabirnog logora Jadovno u Čačića dolcu gde smo podigli Časni krst 2012. godine. Snimak dronom mesta nekadašnjeg logora Jadovno. Nedaleko od mesta logora, nalazi se devastirani spomenik podignut na betonskom pločom pokrivenoj jami u kojoj i danas leže mošti žrtava. Tu smo prošle godine podigli Časni krst. Na povratku, uputićemo

Dan sjećanja na Jadovno 1941 .

U SUBOTU NA VELEBITU PARASTOS JADOVNIČKIM ŽRTVAMA

13. jun 2019.

Parastos jadovničkim žrtvama biće služen u subotu, 15. juna, kod Šaranove jame na Velebitu, povodom obilježavanja Dana sjećanja na Jadovno 1941. godine kada je u tom kompleksu logora za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske na najsvirepiji način ubijeno više od 40.000 uglavnom Srba i Jevreja. Predsjednik Udruženja „Jadovno 1941“ Dušan Bastašić izjavio je Srni da će u 12.00 časova biti služen parastos, nakon čega će učesnici molitvenog okupljanja posjetiti mjesto nekadašnjeg sabirnog logora Jadovno u Čačića dolcu, gdje su podigli Časni krst 2012. godine. „Nedaleko od mjesta logora nalazi se devastirani spomenik podignut na betonskom pločom pokrivenoj jami u kojoj i danas leže mošti žrtava, gdje je prošle godine podignut Časni

JAMA PANDURICA – 13. jun 2019. : Pomen za 36 mučenika stradalih od ustaša

12. jun 2019.

Iznad jame Pandurica kod Ljubinja u četvrtak, 13. juna 2019. godine u 10 časova biće održan pomen za 36  mučenika postradalih u noći između 13. i 14. juna 1941. godine koje su ustaše žive bacili u ovu jamu. Većina postradalih bili su u to vrijeme na važnim rukovodećim mjestima (žandari, inžinjeri, učitelji…) ili ugledni domaćini u Ljubinju. Spisak žrtava postradalih od ustaša na jami Pandurici, u noći između 13. i 14. juna 1941. godine : 1. Božidar Šarenac – sveštenik 2. Obren Jahura – učitelj 3. Tomo Jahura – zemljoradnik 4. Gojko Kozić – trgovac 5. Đorđe Toholj – službenik 6. Bogdan Turanjanin – zemljoradnik 7. Milan Turanjanin – žandar 8.

Javni čas istorije na lokaciji logora Topovske šupe 15. juna

11. jun 2019.

Centar za primenjenu istoriju (CPI) poziva sve zainteresovane građane da se u subotu, 15. juna, pridruže javnom času o deportaciji Roma u logor Topovske šupe. Kako se navodi u saopštenju, okupljanje je u 12 časova u Čuburskom parku, odakle će se peške ići do mesta gde se nalazio logor. Javni čas vodi istoričar Milovan Pisarri, istoričar i direktor CPI, a učešće je besplatno. Zbog organizacionih razloga, obavezna je prijava na mejl: [email protected] . Kako iz Centra za primenjenu istoriju u najavi navode, u blizini centra Beograda između avgusta i novembra 1941. godine nalazio se logor za Jevreje i Rome poznat kao logor Topovske šupe. Svi, osim retkih slučajeva, ubijeni su

Niko kao mi Srbi!

11. jun 2019.

Kako godine prolaze tako mi zaboravljamo svoje mučenike, svoje kosti. Ljuti me činjenica da smo mi kao narod, pravoslavni srpski narod, postali nezainteresovani za sva stradanja koja su se desila u našoj istoriji. Kad krenemo od Kosova, preko Prvog, Drugog srpskog ustanka, Prvog Svjetskog rata, o Drugom da i ne pišem. I došao nam i posljednji rat, pa bombardovanje, pa pogrom sa Kosova i Metohije.. Piše: Sandra Blagić Vidim da smo ovce, ovčetine, kojima svako može raditi šta je volja. Niko nam ne može zabraniti Ćirilicu, do nas samih! Postepeno pišući latinicu zaboravljamo svoje pismo. Crkve su nam skoro pa prazne, molimo se Gospodu samo kada nas nešto boli ili

1941. u Glini : istorijski izvori o rušenju glinske Bogorodič­ine crkve

11. jun 2019.

Drugi svjetski rat i splet istorijskih okolnosti doveli su do sloma Kraljevine Jugoslavije i stvaranja ustaške Nezavisne Države Hrvatske, koja je ideološki i politički bila dio „Novog evropskog poretka“ pod dominacijom nacističke Njemačke. Nedugo zatim, ustaška država počinje s provođenjem politike uništenja nepoželjnih nacionalnih, vjerskih i „rasnih“ dijelova stanovništva, odnosno Srba, Židova i Roma (npr. donošenjem Zakonske odredbe za obranu naroda i države od 17. travnja 1941., kojom je ozakonjen teror i određene državne institucije koje će teror provoditi), a sve u cilju stvaranja „etnički čistog hrvatskog prostora“.2 Tako već u proljeće i ljeto 1941. Glina postaje poprište masovnih ustaških zločina nad srpskim stanovništvom,3 koji će traumatizirati ovaj banijski gradić

Obeležena godišnjica stradanja naroda i sveštenstva iz Crne Gore i Boke 1945. u Kamničkoj Bistrici kod Ljubljane

9. jun 2019.

Verni narod iz Kamnika i Ljubljane i sveštenstvo iz Ljubljane, Postojne i Novog mesta obeležili su u subotu, 8. juna 2019, 74. godišnjicu stradanja naroda i sveštenstva iz Crne Gore i Boke u Kamničkoj Bistrici, blizu gradića Kamnik, u neposrednoj blizini Ljubljane. U grobnicama na tom području leži najmanje 3.500, po nekim ocenama do 6.000 ljudi iz Crne Gore i Boke – boraca Jugoslovenske vojske u otadžbini, žene, dece i staraca, koje su Titovi dželati iz crnogorskih partizanskih jedinica bez suda ubili posle završetka Drugog svetskog rata, maja i juna 1945. Na mestu najveće grobnice u Kamničkoj Bistrici je 2015, posle dugogodišnjeg zalaganja Udruženja „Otkrićemo istinu – Dušan Niklanović“ iz

Zašto sam glasala protiv zaključka o podizanju spomenika žrtvama Holokausta

8. jun 2019.

Treba li me, i moje kolege iz Lijevoga bloka koji smo jedini glasali protiv u zagrebačkoj Skupštini, biti sram zato što sam u posvetu spomenika htjela upisati žrtve Holokausta režima NDH? Piše: Rada Borić Ovaj tjedan su zastupnici u Gradskoj skupštini grada Zagreba izglasali zaključak, tj. donijeli odluku o ‘podizanju spomenika žrtvama Holokausta’. ‘Grad Zagreb će podići Spomenik žrtvama Holokausta (u daljnjem tekstu: Spomenik), prema idejnom urbanističko-arhitektonskom-oblikovnom rješenju Uređenja javne površine i oblikovanja spomen obilježja žrtvama Holokausta u Branimirovoj ulici u Zagrebu, autora akademskog kipara Dalibora Stošića i dipl.ing.arh. Krešimira Rogine, kao prvonagrađenom radu na javnom općem natječaju.’ Grad Zagreb je zajedno s Udruženjem hrvatskih arhitekata (UHA) još polovicom 2017. proveo ‘Natječaj

Izraelski studenti će učiti o Jasenovcu

7. jun 2019.

Na Filološki fakultet u Beogradu biće uvedene studije hebrejskog jezika i kulture Od 1. oktobra ove godine mladi u Srbiji moći će da studiraju hebrejski jezik i kulturu na Filološkom fakultetu u Beogradu. Hebrejski jezik predavaće profesor Gideon Grajf, istoričar i istraživač Holokausta iz Izraela, koji je postao i redovni profesor Univerziteta u Beogradu. Istovremeno, prof. Grajf će na ONO koledžu u Izraelu, u okviru svog predmeta o Holokaustu, početi da predaje kulturu sećanja o Jasenovcu po svojoj knjizi „Jasenovac – Aušvic Balkana”. Deo nastave posvetiće i multikulturalnom predmetu „Srpski Jevreji i Srbija kao kolevka modernog cionizma”, s posebnim osvrtom na srpske Jevreje – rabina Alkalaja, Teodora Hercla, Davida Albalu,

U Dolima održan pomen pivskim mučenicima: Nacisti ubijali i djecu u kolijevkama

7. jun 2019.

Među mnogim mučenicima se najviše govori o dvije djevojke, Jagliki Adžić i Sofiji Kandić. Sa njima pominjemo i dvogodišnjeg dječaka Blagoja Vlasovića koji je bačen niz stijene kanjona rijeke Pive i ostao u krošnji bora Pomen Pivskim mučenicima Jutros se prolomilo crkveno zvono kroz Pivske Dolove, mjesto gdje i danas stradalna Piva svoju ranu samo molitvom vida. U samo jednom danu – 7. juna 1943. godine na današnji praznik Trećeg obretenja glave Svetog Jovana Krstitelja u pohodu pripadnika zloglasne „Princ Eugen“ divizije, potpomognutih ustašama-muslimanima iz gatačkog sreza i okoline Pive u Dolima su ubijena 522 žitelja ovog sela, mahom nejači, staraca i žena, među kojima je bilo i 109 djece

NjEMAČKI NACISTI I USTAŠE DOGOVORILI PROGON SRBA 4. JUNA 1941.

4. jun 2019.

Nakon dogovora njemačkih i hrvatskih nacista /ustaša/, počeo je progon Srba iz Slavonije, iz bjelovarskog kraja, Moslavine, Zagreba, Podravine i sa Banije… Priredio: Nenad TADIĆ Nacistička Njemačka i vlasti ustaške Nezavisne Države Hrvatske /NDH/, na sastanku u Zagrebu 4. juna 1941. godine, dogovorile su iseljavanje /odnosno protjerivanje/ u Srbiju oko 200.000 Srba. Protjerivanje srpskog stanovništva sa područja današnje Hrvatske /bez BiH, koja je takođe bila dio NDH/ bio je jedan od segmenata konačnog rješenja „srpskog pitanja“, a druga dva načina bile su likvidacije ljudi i masovna pokrštavanja. Prema demografskim knjigama i nalazima istoričara Vladimira Žerjavića, Srbi su u NDH činili malo više od četvrtine stanovništva – prema službenim podacima iz

Logor Slana – Pag 1941.- Pakao u kamenoj pustinji (6) – POTRESNO SVJEDOČENjE OČEVIDACA

4. jun 2019.

  U početku, u dva dijela logora bilo oko 800 Židova, Srba, Hrvata. U Metajni u dvije, tri kuće bilo smješteno 150 do 200 žena U logoru nogometno igralište za oko 120 ustaša Koncentracioni logor Slana dijelio se na dva dijela – sjeverni i južni. Između jednog i drugog dijela nalazila se mala uzvisina što je na vrhu bila isplanirana i koja je ustaškoj posadi služila kao nogometno igralište. Na položajima koji dominiraju sjevernim i južnim dijelom logora, bile su postavljene stražare i puškarnice – đelomično improvizirane iz kamena kao suhozidi. Krševita kotlina u kojoj se nalazio sjeverni dio logora ima površinu od oko 200×150 metara, dok je južni dio

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA