arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Kirin. Sveta Nedelja

Izmještena priča. Teški ljudski mjehur se valjao po prašini, kolskim putem, na Veliki petak, ka crkvi kao ka izbavljenju, gdje će nestati njegova tjelesnost, njegov suvišak pun tečnosti koja mu otežava kretanje, koja mu sputava slobodu. Iz jedne od kuća izveli su oca i majku, dvojicu dječaka od četrnaest i šest godina i dvije djevojčice, jednu od dvanaest, i mlađu, koja je prije neki dan napunila dva ljeta… Piše: Đorđe Brujić Dan je bio tih, kao i svi dani kada sparina dodija. Gluvoću je remetio blag i jednoličan šum vode koja se preko ustave presipala na vodenični točak i dalje niz livade nestajala iza prvih šumaraka. Kroz bagrenje, kuda je

VELIČAJU STEPINCA U SRCU EU: Skandalozna konferencija u Evropskom parlamentu o zločinačkom hrvatskom kardinalu

Kardinal iz epohe zloglasne NDH Alojzije Stepinac ponovo će u Evropskom parlamentu biti prikazan kao svetac, na konferenciji koju organizuje hrvatska poslanica Željana Zovko iz redova HDZ. G. ČVOROVIĆ – M. STANOJKOVIĆ Iako do njegove kanonizacije nije došlo, a ova tema je na neko vreme „skinuta“ sa dnevnog reda Vatikana, 21. marta o kontroverznom nadbiskupu, koji je zaslužan za prisilno prevođenje u katoličku veru i ignorisanje masovnih ubistava Srba u logorima, biće govora u superlativu i to u srcu EU. Organizatorka je naglasila da će okupiti istaknute govornike koji će dati osvrt na život i ostavštinu „blaženog Alojzija Stepinca“, uključujući monsenjora Jurja Batelju koji će predstaviti svoju knjigu o Stepincu,

Pomozimo obnovu Manastira Medak u Lici

Pozivamo Vas da zajedničkim snagama podržimo obnovu Manastira Medak u Lici. Medak, kod Gospića, spada u najznačajnije crkvene centre u Eparhiji gornjokarlovačkoj. U svojoj burnoj istoriji Medak je više puta ostajao pust, ali je crkveni život uvek imao ulogu duhovnog ohrabrenja vernog naroda. Svojevremeno je u ovom selu postojao vladičanski dvor, kapela Svetog Georgija, Hram Pokrova Presvete Bogorodice, kao i hram posvećen Svetom Jovanu. Takođe, 1752. godine otvorena je škola u kojoj su se učenici spremali za sveštenički čin. Današnji Hram Usjekovanja glave Svetog Jovana Krstitelja podignut je na novoj lokaciji 1724. godine i osveštan 1884. godine. Manastirom je proglašen 2006. godine, budući da je ovaj prostor oduvek bio stecište

Banjaluka dobija prvi Kalendar duhovnih i istorijskih događaja (VIDEO)

Banjaluka bi uskoro trebalo da dobije prvi Kalendar duhovnih i istorijskih događaja, saopšteno je nakon sastanka predstavnika grada i udruženja koja baštine tradiciju. Cilj je očuvanje istorije i identiteta. Njegovanje tradicije i kulture osnovni su preduslov za opstanak i očuvanje identiteta. Narodna igra i pjesma neizostavan su segment, ali i ambasador srpske tekovine. – Želja nam je da u narednom periodu još više posvetimo pažnju ovoj oblasti, zato smo danas u punom sastavu da zajedničkim snagama dođemo do što kvalitetnije realizacije prvog kalendara duhovnih i istorijskih događaja – navela je Olivera Čudić Asocijacija banjalučkih kulturno-umjetničkih društava i ansambla narodnih igara i pjesama. Zaštita istorije i kulture zadatak je svake lokalne zajednice,

U_Knezevu_veceras_odrzano_predavanje_i_otvorena_izlozba_Moje_Jadovno.jpg

Zapadna Bosna – Knjiga Jadovno 1.

Najveći broj Srba i Jevreja koji su iz zapadne Bosne transportovani u logor Jadovno bio je iz Banjaluke, Ključa, Kulen Vakufa, Gornjeg Vakufa, Bosanske Krupe, Bosanskog Novog, Bihaća, Velike Kladuše i Vrnograča. Masovna hapšenja u Banjaluci su ustaše izvršili noću između 10. i 11. jula, kao i sljedećeg dana, po nalogu stožernika Velike župe Sana i Luka Viktora Gutića. Među zatočenima je bilo više pravoslavnih sveštenika iz Banjaluke i njene okoline. Uhapšen je i akademski slikar Špiro Bocarić, rodom iz Budve, inače direktor Etnografskog muzeja u Banjaluci. Njega su 6. juna ustaše smijenili s dužnosti i zatvorili, a zatim pustili kući, da bi ga 12. jula iznova uhapsili, a 19.

Matija_Beckovic.jpg

Bezgrobna Vojska – jedna nepoznata priča

Svedočenje akademika Matije Bećkovića, pesnika, osvedočenog borca za očuvanje srpskog nacionalnog bića i vere Pravoslavne o jednoj “bezgrobnoj vojsci” izdatoj od strane saveznika i rastrgnutoj u komunističkom teroru. O znanim i neznanim junacima koji svojim životima platiše ljubav prema Bogu i Rodu, Kralju i Otadžbini. Izvor: PRIJATELj BOŽIJI

Sneg je posle batinanja postajao krvav

Hladan februarski dan. Šesnaest dana nakon proboja logora „12. februar“. Samo što je sada 2023. godina. Ali zidovi na isti način vrište, guše se, bole, gube u mraku i hladnoći logora na Crvenom krstu. Priča koju pričaju duga je onoliko koliko je trajao Drugi svetski rat i onoliko koliko traje naše sećanje osamdeset godina kasnije. Ovde je vreme stalo, od ulaska u dvorište logora do izlaska – vreme koje provedete unutra ne meri se ovozemaljskim aršinima. Priča ovih zidova duboka je koliko i rana od kuršuma na streljanim telima koje sam mogla da vidim ispod zida za streljanje, a možda ih nisam ni videla ovozemaljskim vidom. Ne postoje granice ljudskog

Antun Miletić za “Glas Srpske”: Na sceni nije samo revizija broja žrtava već cijele istorije

U posljednje vrijeme vrši se ne samo revizija broja žrtava, nego i revizija istorije. Sad se više ne zna ko je dobio, a ko izgubio Drugi svjetski rat i to je prava katastrofa. Piše: Svjetlana Đuričić Kazao je ovo u intervjuu za “Glas Srpske” istoričar i magistar vojnih nauka Antun Miletić iz Beograda te naglasio da se revizijom bave i mnoge državne ustanove u Srbiji. GLAS: Šta stoji iza tih pokušaja revizije istorije i zašto se uglavnom pokušava umanjiti broj srpskih stradalnika u Drugom svjetskom ratu, a najviše u Jasenovcu? MILETIĆ: Zato što je najviše Srba ubijeno u Jasenovcu. Srba je najviše bilo i u partizanima, dvije trećine je bilo

„Sudnji dan” na otvaranju spomenika u Jasenovcu

Možda i stotinu hiljada ljudi trčalo je preko polja izbezumljeno grcajući; saplitalo se, posrtalo, padalo uz prodoran, užasni krik, pa produženo potmulo ridanje sve dok masa nije pristigla do samog podnožja spomenika i opkolila ga. U srpskim krajevima obogaljenim ustaškim genocidom nije postojala socijalno-psihološka podrška duševno razorenim ljudima koji su ostali na zgarištima, slomljeni zbog gubitka najbližih srodnika ili kompletnih porodica i rodova, zbog pretrpljenih trauma i neizlečenih strahova. Bez osnovnih materijalnih uslova za nastavak kakvog-takvog podnošljivog življenja, bez bilo kakve smislene, državno podstaknute terapijske akcije i prakse, bez duševnog pročišćenja i smirenja, rane su krvarile decenijama posle rata. Možda i najsnažniji podsticaj takvom stanju stvari bio je iščašeni i

Đakon Pavle Lješković: U svjetlosti budućeg vijeka – Susret sa velikomučeničkim Jasenovcem

Mi smo danas obišli muzej Jasenovac, gdje su nas neki vjerujemo dobronamjerni ljudi pokušali uvjeriti u svoj koncept, prema kojem je žrtva pojedinac, što bi vjerovatno trebalo da znači da žrtva nije član ni pripadnik ni jedne skupine, ni jednog plemena, ni jednog naroda. Časni oci, dragi đaci i ostala braćo i sestre, koji ste ostavili svoje svakodnevne obaveze da biste se pridružili nama na ovom putovanju – koje za nas u velikoj mjeri ima karakter pokloničkog putovanja, a objasniću kasnije i zbog čega. Dakle, Bogoslovija je jedna specifična škola, između ostalog i po tome što u njoj časove imamo i subotom. Danas je trebalo da, kao i svaki drugi

IN MEMORIAM: Preminuo dr Mihailo-Mišo Rundo

Danas nas je napustio erudita i intelektualac starog kova, enciklopedijskog obrazovanja, borac za slobodu, dr Mihailo-Mišo Rundo. Dr Mihailo P. Rundo je rođen u Bileći 7. septembra 1934. godine od oca Petra i majke Ljubice, rođene Dežulović iz Herceg Novog. Završio je Medicinski fakultet 1961. godine u Beogradu. U Frankfurtu je završio specijalizaciju i radio kao anesteziolog u najstarijoj gradskoj klinici, ali i pored uspješne radne karijere (primarijus) ostavio je traga i na Medicinskom fakultetu u Frankfurtu gdje je vodio, po želji nadležnih, stručne seminare studentima medicine. I pored predanog rada i uspjeha na profesionalnom planu, dr Rundo nije štedio ni vrijeme ni sredstva da bude od koristi i pomoći

DRAGAN POPOVIĆ: ISTORIJSKI REVIZIONIZAM VLADIMIRA UMELjIĆA

Reagovanje povodom teksta Vladimira Umeljića objavljenog na portalu „Jadovno 1941.“ 17. februara 2022. pod naslovom “Duboka raskoljenost i tragični usud Milana Nedića“.          U jednom preopširnom i krajnje kontroverznom prilogu V.Umeljić je pokušao da rasvetli istorijsku ulogu generala Milana Nedića tokom Drugog svetskog rata. O nizu njegovih opservacija i neutemeljenih zaključaka može se voditi ozbiljna stručna rasprava. Mi smo izdvojili onaj deo koji je od posebnog značaja za očuvanje srpskog nacionalnog interesa i utvrđivanje istorijske istine o predsedniku Vlade nacionalnog spasa. NAPOMENA: Svi navodi izneseni u ovom tekstu su lični stav autora i ne moraju odražavati stavove redakcije portala. U cilju sveobuhvatnijeg informisanja javnosti, objavljujemo i priloge od značaja za misiju

Delegacija Udruženja Kordunaša, potomaka i prijatelja Korduna iz Beograda poklonila se nevino stradalim Srbima u glinskoj crkvi

Delegacija Udruženje Kordunaša, potomaka i prijatelja Korduna Petar Šaula i Nikola Kukulj, zajedno sa dogradonačelnicom Gline Brankom Bakšić Mitić, predsjenikom Vijeća nacionalnih manjina Grada Gline Milanom Martinovićem, potpredsjednikom Gradskog vijeća Grada Gline Nikolom Janusom i članicom ženske pjevačke grupe SKD Prosvjeta pododbor Vrginmost Ljubicom Mraović položili su vijenac na novoobnovljenu spomen-kosturnicu nevinim srpskim žrtvama, ubijenim u ustaškom pokolju u glinskoj pravoslavnoj crkvi 1941. godine. Piše: Novinar Srpskog kola, Dragana Bokun Tom prilikom za Srpsko kolo Mitićeva se prisjetila zvjerstava koja su se tu dogodila. Prošlo je 82 godine od pokolja nad Srbima u Glini, koji se dogodio svega mjesec dana od proglašenja Nezavisne Države Hrvatske, zvjerski je ubijeno više od

Vladimir Umeljić: DUBOKA RASKOLjENOST I TRAGIČNI USUD MILANA NEDIĆA

Da li je primereno poštovati lik Milana Nedića, koji je u vreme Drugog svetskog rata prihvatio i zbrinuo, spasao stotine hiljade proteranih i u okupiranu centralnu Srbiju izbeglih Srba iz rasparčane prve Jugoslavije? Da, nesumnjivo. Da li je primereno osuđivati saradnju Milana Nedića sa nemačkom okupacionom silom i njegovo saučenišstvo pri nemačkom genocidu nad Jevrejima i Romima u Srbiji, kao i pri masovnim streljanjima srpskih talaca u Kragujevcu? Kao i npr. njegovo insistiranje da Gestapo u aprilu 1942. uhapsi suprugu Draže Mihajlovića Jelicu, i decu, sina Branka i ćerku Jelicu, i drži ih kao taoce u logoru Banjica do kraja 1943, jer komandantu Jugoslovenske vojske u otadžbini nije padalo na pamet

Branko Brković: Uđem u kuću, sve sasječeno. Nije klano, već sječeno sikiricama.

Nakon 30 godina, kada se pod pritiskom porodica poklanih Srba iz Drakulića, Šargovca i Motika podigla spomen – kosturnica, kosti iz dvorišta je narod iskopavao i nosio u kosturnicu. Pomagali su iskopavati i isti oni koji su ih tu i pokopali, koji su kuće odmah nakon pokolja i opljačkali… Isječak iz autentičnog svjedočenja Branka Brkovića: „Ja se izvučem ispod ambara. Ustaša nema više. Otac Đorđo i stric Pavle leže sasječeni pred kućom. Bratove curce, Nada i Jovanka, djeca, i njiova majka Danica, sna moja, leže otkrivene i krvave. Silovalo to tuj na prtini, pa ubilo. Uđem u kuću. Sve sasječeno. Nije klano, već sječeno sikiricama. Ja se skamenijo. Ne mogu

NAJNOVIJE VIJESTI

Srpski Velebit

Pokušavam da se setim kada sam prvi put čula za Jadovno. Bilo

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.