arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Zločin i kazna banjalučkog stožernika (7): Krivična odgovornost podžupana Neđelskog

Feliks Neđelski (orig. Niedzielski) rođen je u Banjaluci 1912. godine iz braka poljskog doseljenika i pravoslavke iz Varaždina. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 20. novembra 2017. godine. Izrazito aktivan u križarskoj organizaciji, postao je njen predsjednik za banjalučki region 1937. godine, da bi nakon sticanja diplome pravnih nauka u Zagrebu, 1940. postao predsjednikom Velikog križarskog bratstva. Dok se Viktor Gutić u vrijeme kapitulacije Kraljevine Jugoslavije prema regrutnom rasporedu nalazio u Bihaću, Neđelski je od Hrvatskog ustaškog nadzora upućen da do dolaska stožernika organizuje novu vlast u Banjaluci. Tokom rata je obavljao funkcije zamjenika stožernika u Banjaluci, podžupana u Tuzli i Banjaluci, podžupana

Pantić: Film o Stepincu treba da alarmira javnost u Srpskoj

Film o kontroverznom hrvatskom biskupu Alojziju Stepincu, prikazan na programu Hrvatske televizije, predstavlja pokušaj falsifikovanja istorije i trebalo bi da alarmira cjelokupnu javnost u Republici Srpskoj, istoričare, arhivare i političare, rekao je predsjednik Udruženja potomaka žrtava ustaškog zločina „7. februar 1942. godine“ Nebojša Pantić. Pantić je rekao Srni da je ovaj film običan pamflet, te pokušaj Hrvatske da falsifikovanjem istorije, dokumenata i tendencioznim izjavama u javnosti o Stepincu, koji je bio saučesnik zločina, bude stvorena slika o njemu kao o svecu. – Film ostavlja gorak utisak na sve potomke žrtava ustaškog zločina – rekao je Pantić. On je naveo da najnovije prikazivanje ovog filma predstavlja pokušaj oslobađanja Stepinca odgovornosti od

Zločin i kazna banjalučkog stožernika (6): Krivična odgovornost župnika Bilogrivića

Okružno javno tužilaštvo (OJT) Banjaluka je predmet istrage protiv Viktora Gutića otvorilo 21. maja 1946. na osnovu prijave ZK za BiH od 14. maja. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 14. novembra 2017. godine. Zapisnici isljeđivanja u koje je Milan Vukmanović imao uvida i koje smo objavili u knjizi „Ustaški stožer za Bosansku Krajinu: Studija Milana Vukmanovića i izbor iz građe“ (Banjaluka 2017), odnose se na dvije etape saslušanja: prva od 4. do 22. juna, a druga od 9. do 22. septembra 1946. godine. Prema upisniku istraga OJT, istražni zatvor od strane tužioca određen je tek 3. novembra, što se poklapa sa do

Zločin i kazna banjalučkog stožernika (5): Britanci izručuju Viktora Gutića

Dana 20. decembra 1945. godine u beogradskim dnevnim novinama „Borba“ i „Politika“ objavljena su saopštenja Državne komisije za ispitivanje zločina okupatora i njihovih pomagača (DK) kojima se jugoslovenska javnost obavještavala kako „ustaški dželat dr Viktor Gutić slobodno se šeta po Veneciji“. Uz ilustraciju sa već pomenutom fotografijom, čitaoci su mogli saznati sljedeće: Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 6.novembra 2017. godine. „Komisija je utvrdila, da se Dr. Viktor Gutić nalazi u Italiji. Za to postoje nepobitni dokazi, pa čak i fotografija, na kojoj se vidi Gutić kako kao turista hrani golubove na Markovom trgu u Veneciji. Ipak do sada Gutić još nije predan

Zločin i kazna banjalučkog stožernika (4): Gutić uhvaćen u Veneciji

Priča o hvatanju Viktora Gutića u Veneciji već je prerasla u svojevrsnu legendu. Ono što sa sigurnošću možemo tvrditi je da verzija po kojoj je Gutić tajno kidnapovan od strane jugoslovenskih obavještajaca nije tačna. Jednostavno, svi materijalni dokazi govore drugačije. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 19. decembra   2017. godine. Ipak, dio već poznate priče koji je tačan, odnosi se na tvrdnju da je Gutića u Veneciji zapazio upravo jedan banjalučki Jevrej, koji se u Italiji zatekao kao bjegunac od holokausta. Radi se, naime, o Mosku Kabilju, predratnom arhivaru u Vrbaskoj finansijskoj direkciji, koji je iz Banjaluke izbjegao u Split, gdje je pribavljao

Sveti Mučenici naši, praštajte nam!

77. godina od strašnog pokolja nad pravoslavnim Srbima u selima Motike, Šargovac, Drakulić, i rudniku Rakovac! Bez i jednog ispaljenog metka ustaše su tog 7. februara 1942. godine počinili Pokolj! Ubili su najmanje 2300 ljudi, a među poklanima i 551 dijete. Taj stravičan čin ljudski mozak ne može da zamisli u svojoj glavi. Nema tog filma strave i užasa, horora, koji bi mogao dočarati to zlodjelo. Piše: Sandra Blagić Ali, postoji u stvarnom životu pokvareni neljudski um kojem je bilo zadovoljstvo klati! Hranio se tim mučenjem , klanjem. Ubijao je sjekirama, noževima, toljagama uz odobrenje katoličke crkve koja se nije protivila Pokolju, i od koje su dobili oproštenje grijeha. U

sargovac-skola.jpg

Milošević: Dužnost nam je da čuvamo sjećanje na žrtve

Odbornik u Skupštini grada Banjaluka Darko Milošević poručio je povodom obilježavanja 7. februara, dana Pokolja srpskog naroda u Drakuliću, Šargovcu, Motikama i rudniku Rakovac, da je dužnost ove generacije da čuva od zaborava nevine žrtve ustaškog terora. – Za Šargovac, svaki 7. februar je dan žalosti. 1942. godine, ustaše su u našoj školi ubile svu djecu srpske nacionalnosti i to pred učiteljicom i pred ostalom djecom. Pored strašne činjenice da su uopšte postojala stvorenja poput Gutića, Mišlova i fra Filipovića, možda je jedino strašnije što je u narednih 50 godina silom nametano ćutanje o ovom zločinu. Dakle ne samo da nisu prikupljani dokazi i izjave živih svjedoka, nego se o

Pomen: Pokolj nad srpskim narodom

U Osnovnoj školi “Đura Jakšić” u banjalučkoj mjesnoj zajednici Šargovac danas će biti obilježeno 77 godina od stradanja 52 učenika u Drugom svjetskom ratu. Na današnji dan 1942. godine ustaše su napravile nezapamćen pokolj nad srpskim življem u banjalučkim naseljima. Pokolj u Drakuliću poznat je i kao masovno pogubljenje srpskog stanovništva, koje su za vrijeme Drugog svjetskog rata počinili pripadnici ustaške vojske u naseljima Drakulić, Šargovac, Motike i u rudniku Rakovac. Pripadnici II. Poglavnikove tjelesne bojne i VIII. ustaške bojne hladnim oružjem su brutalno poklali oko 2.300 Srba, većinom staraca, žena i 551 dijete, jer su vojno sposobni muškarci uglavnom bili u zarobljeništvu. Počinioci ovog pokolja predvodio je nadporučnik Josip

Drakulic.jpg

Pokolji 1942. godine – egzemplar genocida

Pokolj nad srpskim stanovništvom u selima oko Banjaluke 1942. godine predstavlja egzemplar genocida, jer su u njemu ubijeni svi bez selekcije, i iza njega stoji država, a ne pojedinci, ističe novinar i publicista iz Banjaluke Jovan Babić. On je naglasio da je signal za izvršenje zločina dat iz Zagreba, što se vidi iz činjenice da su ubistva izvršile dvije satnije Druge tjelesne bojne poglavnika NDH Ante Pavelića, koja je bila njegova lična garda. „Da je evidentno riječ o genocidu i da je plan za izvršenje zločina pripreman u tajnosti, govori i podatak da čak ni veliki župan tadašnje župe Luka i Sana – Vladislav Vitez Aleman nije bio upoznat o

Zločin i kazna banjalučkog stožernika (3): Komisije prikupljale dokaze protiv Gutića

Svjedočenja ponavljaju suštinski isti tretman: marginalizaciju, zastrašivanje, pljačku, hapšenje i na kraju protjerivanje ili ubistvo. Sistematizovano nasilje podmazivano je stalnim kontribucijama baziranim na pljački svega, od gotovog novca, preko pokretnih stvari svih vrsta, do samih nekretnina. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 24.  oktobra 2017. godine. Pod velom osovinske okupacije, dvocifren broj predratnih banjalučkih ustaša, jedne posve marginalne grupe, umnožio se na mnoštvo poslušnika, većinom iz reda lumpenskog ološa, koji su u ratnoj drami vidjeli, pored nekažnjenog sadističkog iživljavanja svojih patoloških frustracija, do tada nezamislive mogućnosti materijalnog bogaćenja. Set nove vrste dokaza počeo se sastavljati od onog trenutka kada je, umjesto od žrtve,

Zločin i kazna banjalučkog stožernika (2): Zavjerenici gospodari života i smrti

Vlast koju je Viktor Gutić posjedovao kao stožernik za područje bivše Vrbaske banovine oslanjala se, sa jedne strane, na preuzeti državni aparat, a sa druge, na piramidalnu strukturu ustaškog pokreta, čiji su ljudi proželi sve pore društvenog života. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 18.  oktobra 2017. godine. Gutić i njegovi najbliži saradnici činili su jedan zavjerenički forum, koji je, iako neformalan, kroz tajne sastanke iza zatvorenih vrata odlučivao o životu i smrti stanovnika Bosanske Krajine. Sve o čemu se odlučivalo na tom forumu provođeno je u djelo putem nižih ustaških struktura. U povratku na pitanje dokaza primjećujemo da, kao što je obično

Dodik: Svjetski centri nisu htjeli da proglase genocidom srpsko stradanje

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je večeras da umanjivanje broja žrtava ustaškog sistema logora smrti Jasenovac, koje vrše pojedini hrvatski autori, ima za cilj da umanji ovo stradanje koje po karakteru predstavlja genocid. POGLEDAJ VIDEO „Stradanje srpskog naroda u Drugom svjetskom ratu nikada nije proglašeno genocidom, jer to nisu htjeli ni svjetski centri, pošto su zanemarivali sve što stiže iz komunističke Jugoslavije, ali nije htjela ni komunistička vlast“, rekao je Dodik novinarima u Banjaluci, uoči promocije monografije „Jasenovac – Aušvic Balkana“, čiji je autor izraelski istoričar Gideon Grajf. On je dodao da je komunistički režim jednako odgovoran za skrivanje takvih podataka, računajući da će vrijeme uništiti dokaze i eliminisati

Obilježeno 77 godina od ustaškog pokolja u Drakuliću

Svetom liturgijom u Spomen-hramu Svetog velikomučenika Georgija u Drakuliću jutros je počelo obilježavanje 77 godina od ustaškog pokolja Srba u tom banjalučkom naselju, kao i u obližnjim mjestima Motike, Šargovac i u rudniku Rakovac. POGLEDAJ VIDEO Obilježavanju su prisustvovali predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović, predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Duško Milunović, generalni sekretar Vlade Srpske Siniša Karan, delegacija Narodne skupštine Republike Srpske, te predstavnici grada Banjaluka. Kod Spomen-kosturnice je služen parastos ubijenim Srbima i polaganje vijenaca na Spomen-kosturnici. Ustaše su 7. februara 1942. godine u Drakuliću, Šargovcu, Motikama i rudniku Rakovac za samo jedan dan ubile 2.370 srpskih civila, među kojima je bilo 551 dijete.

Cvijanović: Moramo čuvati Republiku Srpsku, ona je garancija da ćemo imati slobodu

Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je danas u Drakuliću da težina zločina masovnog pokolja kojeg su ustaše počinile zog 7. februara 1942. godine nalaže da se sjetimo teško postradalih žrtava i iskažemo im poštovanje, ali i da sjećajući se prošlosti malo dublje i ozbiljnije razmišljamo i o našoj sadašnjosti, a posebno budućnosti. – Kada se u ratu sudare vojske, očekujemo da će tada biti i žrtava, i da će stradati ne samo vojnici, već i civili. Ali, činjenica da je u ovim prigradskim selima Banjaluke na najsvirepiji način samo u jednom danu bez ispanjenog metka i sa nesumnjivom genocidnom namjerom, noževima, sjekirama, krampovima i drugim hladnim oružjem ubijeno 2.315

Spomen_ploca_srpskim_zrtvama_u_Drakulicu.jpg

Selak: 7. februar je najtužniji dan u istoriji Banjaluke

Povodom obilježavanja 77. godina od ustaškog pokolja u Drakuliću, Šargovcu i Motikama, poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Goran Selak, izjavio je da je 7. februar najtužniji dan u banjalučkoj istoriji, te da Banjaluka i Republika Srpska imaju veliku obavezu da čuvaju sjećanje na stradale. Goran Selak Foto: RTRS – Banjaluka u svojoj dugoj istoriji nema tužniji dan od 7. Februara, ni težu godinu od 1942. godine. Bilo je uvijek nesreća, prirodnih katastrofa, raznih okupatora i ratova, ali nema ničeg što može da se poredi sa pokoljem koji je izvršen nad našim narodom u Banjaluci te 1942. Godine. 2300 civila, među kojima 551 dijete, pobijeni su na kućnim pragovima, u školskim

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.