arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Reditelj „Dare iz Jasenovca“: „Rekli su da sam ja tu ugurao Srbe i decu“

Da li je negativna kampanja u američkim medijima izbacila „Daru iz Jasenovca“ iz trke za Oskar? Kome je dozvoljeno da bude žrtva a ko uvek mora biti zločinac? „Film je jednostavno izmešten iz sveta filma i ubačen u politiku. Sad se postavilo pitanje da mi moramo da se borimo za istinu o našem stradanju. LA tajms je na jedan falsifikatorski način rekao da je to bio logor koji je pakao za Jevreje, a da sam ja tu ugurao Srbe i decu“, rekao je za Jutro Prve Tv reditelj filma, Predrag Gaga Antonijević. Kako je objasnio, to je zapravo bila poruka glasačima Akademije, koji su većinom jevrejskog porekla, da je on

U Srbiji bi moglo da krene ranije prikazivanje „Dare iz Jasenovca“

Režiser filma „Dara iz Jasenovca“ Predrag Antonijević rekao je da bi prikazivanje ovog ostvarenja u Srbiji moglo da počne i prije 22. aprila kako bi se publika što prije uvjerila da li je to propaganda i da li je u njemu nešto netačno. „Izgleda da ćemo krenuti ranije, zato što bih želeo da se srpska publika uveri o čemu se radi i kakav je film, da proceni da li je kvalitetan, kao i da da li je to propagandni film, da kažu ako misle da je nešto netačno u filmu. Ovo je jedna bitka koja se sad prevazišla film i dobro je da ga svi pogledamo“, rekao je Antonijević. Nakon

USTAŠE SLALE SRBE KAO ROBOVE U NORVEŠKU: Istoričar Knut Flovik Toresen o golgoti našeg naroda – više od polovine je stradalo u kampovima

U Norvešku je tokom Drugog svetskog rata bilo poslato više od 4.000 dečaka i muškaraca iz bivše Jugoslavije, većinom Srba, kao ropska radna snaga, a više od polovine je nastradalo u kampovima, izjavio je norveški pisac i istoričar Knut Flovik Toresen. On je u obraćanju na konferenciji „Jasenovac – balkanski Aušvic“ govorio o „Norveškoj kao ispostavi genocida nad Srbima koji je počinila takozvana Nezavisna Država Hrvatska (NDH). – Tokom drugog svetskog rata više od 4.000 dečaka i muškaraca bilo je poslato iz bivše Jugoslavije u Norvešku kao ropska radna snaga. Nemačke okupacione snage želele su da prošire puteve, pruge i ostalu infrastrukturu na severu Norveške da bi osigurale linije snabdevanja

SEĆANjE NA ŽRTVE HOLOKAUSTA – 27. januar

Međunarodni dan sećanja na holokaust obeležava se – 27. januara, u znak sećanja na datum kada je 1945. sovjetska (Ruska) Crvena armija oslobodila nacistički koncentracioni logor Aušvic, najzloglasniji logor smrti u porobljenoj Evropi. Odluku da se 27. januara obeležava Međunarodni dan sećanja na holokaust, donela je Generalna skupština Ujedinjenih nacija  1.novembra  2005. godine. Priredio – Đorđe Bojanić Drugi svetski rat odneo je preko šest miliona nedužnih žrtava – pripadnika jevrejskog naroda koji se našao na meti sistematskog istrebljenja od strane nacističke Nemačke i drugih marionetskih država kao što je i Nezavisna Država Hrvatska (NDH). Pored Jevreja i Srbi su u velikoj meri bili žrtve nacističkih zločina. Aušvic, Treblinka, Mathauzen, Dahau,

Ustaše su bile surovije od nacista: Profesor Gideon Grajf o dva najmonstruoznija logora

Izraelski istoričar prof. dr Gideon Grajf analizirao je zločine u Aušvicu i Jasenovcu: Pavelićevi zlikovci su uživali u ubijanju, voleli su krv. Nemci osmislili likvidacije, da ne isprljaju ruke. Profesor dr Gideon Grajf, izraelski istoričar, analizirajući sistem koncentracionih logora Aušvic i Jasenovac, u svojoj multidisciplinarnoj studiji istražio je zločine u ovim logorima, njihove sličnosti i razlike. Zaključio je: Jasenovac je balkanski Aušvic. Tako je i naslovio monografiju koja je, uz podršku Ministarstva spoljnih poslova Srbije, prevedena i na srpski jezik. – Sistemi oba logora su bili zli, vrlo okrutni, sadistički. Nacisti i ustaše brutalno su istrebljivali ljude, potiskujući bilo kakav moralni kodeks. U njima nije bilo ni trunke obične ljudske

Ona spasavala, on ubijao: Bolan film o Austrijancima i nama

Veći deo srpske javnosti će sigurno biti iznenađen činjenicom da je najsvirepiji i najmasovniji zločin u Drugom svetskom ratu na prostoru okupirane Srbije počinjen od strane Vermahta bio u Dragincu, jednom malom mestu nedaleko od Loznice. Tu je broj žrtava veći nego u Kragujevcu, kaže za Nova.rs novinar Austrijske državne televizije ORF Zoran Dobrić, autor dokumentarnog filma „Dva lica rata“. Ovaj dokumentarni film o zločinima Vermahta u okupiranoj Srbiji i ustaškog režima u fašističkoj Hrvatskoj za vreme Drugog svetskog rata, premijerno je prikazan 13. januara na austrijskom javnom servisu. POGLEDAJTE FILM Priču o dobru i zlu Dobrić je protkao kroz sudbinu dvoje Austrijanaca koji su bili aktivni na tlu bivše

Doboj: Obeležavanje 105 godina od prvog transporta Srba u austrijski logor

Kroz koncentracioni logor u Doboju prošla je ukupno 45.791 osoba, od kojih 33.696 Srba sa područja BiH, a umrlo je oko 12.000 Srba. U Doboju će danas u organizaciji Odbora Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova, biti obilježeno 105 godina od internacije Srba u dobojski logor. Austrougarske vlasti 27. decembra 1915. godine osnovale su koncentracioni logor u Doboju koji je zatvoren 5. jula 1917. godine. Kroz ovaj logor prošla je ukupno 45.791 osoba, od kojih 33.696 Srba sa područja BiH, a umrlo je oko 12.000 Srba. Srpski narod mora da bude okrenut budućnosti, ali da nikada ne smije da zaboravi svoju prošlost, stradanje i svoje žrtve, kao i

Užase na videlo: Krici jasenovačkih žrtava čuće se uskoro u celoj Americi i celom svetu /video/

Najvažnije je da se priča o tom zlu ispriča konačno i da se ti krici jasenovačkih žrtava koji su 75 godina gušeni čuju što dalje. To je jedina svrha i jedino bitno, kaže za Sputnjik reditelj Predrag Gaga Antonijević povodom ulaska u distribuciju širom SAD njegovog filma „Dara iz Jasenovca“, koji je i srpski kandidat za Oskara. Piše Dejana Vuković Od 5. februara kada film „Dara iz Jasenovca“ uđe u američku distribuciju, ova teška i potresna priča o dugo prećutkivanom jasenovačkom užasu obići će svet.   Iz distributerske kuće „Studio 101“, koja je zaključila ugovor o američkim pravima za film, napominju da su privilegovani što je na njima odgovornost da američku publiku upoznaju sa

Dokumentarni film “Dobrovoljno umro”

Dokumentarni film “Dobrovoljno umro” autora Branka Lazića u produkciji RTRS-a je priča o Radi Radivojcu koji je kao dijete preživio stradanja u ustaškom logoru Jasenovac. Jula 1942. godine po završetku ofanzive na Kozari, u ovoj logor zatočeno je 12.236 đece, otete od roditelja, bez ikakvih uslova za život. Samo nekolicina đece preživjela je strahote ovog pakla. Među njima bio je i i Rade Radivojac. Selekcija međunarodnog TV festivala Bar , Crna Gora, 2009 Specijalna projekcija, Beogradski festival dokumentarnog i kratkometražnog filma 2010. Nacionalna selekcija INPUT Budimpešta 2010. Selekcija međunarodnog festivala dokumentarnog i kratkog igranog filma “PRVI KADAR” Istočno Sarajevo, BiH 2010. Nagrada žirija na festivalu dokumentarnog filma ”Bdenje duše”Sremski Karlovci,

Episkop Atanastije (Jevtić): Velikomučenički Jasenovac posle Jasenovca (odlomak)

Prilozi Radovana Trivunčića o zatiranju tragova i Dušana Tomića o falsifikovanju broja žrtava Jasenovca. Ko je i zašto odlučio da se 1946-47. zatiru tragovi logora Jasenovac? Predlažem, da istraživači pokušaju pronaći odgovor na nejasnoće: 1. Zašto, gdje i tko je odlučio da se 1946. i tokom 1947. godine preduzmu mjere zatiranja traga bivšeg KCL „Jasenovac“? Spomenuo bih da je logorski zid bio u 70-80 odsto svoje dužine čitav. Da su zidine stražarnica, tj. osmatračnica bile samo djelomično urušene. Da je tzv. ciglanska peć Ringof, preuređena za krematorij, bila dostupna i prohodna za sve do 1950. godine. Da su zidine električne centrale, stolarije, lančare i pilane mogle biti vrlo uspješno konzervirane

Miroslav Lazanski (Foto: Sputnik/Aleksandar Milačić)

GOVOR KOJI JE ODJEKNUO MOSKVOM: Lazanski ispričao surovu istinu o hrvatskim zločinima nad Srbima (VIDEO)

Ambasador Srbije u Ruskoj federaciji, Miroslav Lazanski govorio je na multimedijalnoj izložbi Jasenovac – najveći ustaški logor smrti Milenka Đorđevića, u okviru Međunarodnog projekta Tragedija. Prevazilaženje. Podvig. 1418 koraka do Pobede u Izmajlovskom Kremlju u Moskvi. – U logoru Jasenovac su ubijeni, zaklani moj deda Mihajlo Mijo Lazanski i moj stric Miroslav Lazanski, po kojem sam ja dobio ime. Oni su bili antifašisti, pomagali su ustanak protiv nemačkog okupatora. Uhvaćeni su od strane ustaša i poslati u logor Jasenovac. Možda vi u Rusiji ne znate, ali Jasenovac je, po načinu ubijanja ljudi, najstrašniji logor na teritoriji Evrope. Nemci su u Aušvicu spaljivali ljude u krematorijumu, prethodno iz ubijajući gasom. Prvo ih

Dijana Budisavljević

Reakcija na tekst u „Inzbruk informiše“ povodom imenovanja vrtića Diane Budisavljević u Inzbruku

Šest godina nakon šo je usvojena odluka, u Inzbruku će konačno biti imenovan dečiji vrtić po Diani Budisavljević, Tirolki po devojačkom prezimenu Obekser, koja je tokom Drugog svetskog rata spasila preko 10.000 pretežno srpske dece od genocida. Lepa vest je i u tome što ovaj vrtić više neće nositi ime po nacističkom lekaru Burghardu Brajtneru. Zvaničnicima grada Inzbruka za ovu odluku pripada velika pohvala i poštovanje. No, ipak postoji jedna bolna tačka u celoj priči: U zvaničnom glasilu grada Inzbruka „Inzbruk informiše“ se ne spominje poreklo spašene dece. Time se ovde propušta ključna stvar, jer su fašistički počinioci decu strpavali u logore smrti samo zbog njihove etničke pripadnosti. Zato smo

Planirali da otruju 6 miliona Nemaca: Jevrejski tajni „osvetnici“ bili prava noćna mora za naciste!

Nakon Drugog svetskog rata hiljadama nacističkih lidera je bilo dozvoljeno da slobodno odšetaju. Za preživele Jevreje ovo ignorisanje jednostavno nije moglo da prođe. (Foto: Snimak ekrana/Youtube/American Heroes Channel) Nakon Drugog svetskog rata hiljadama nacističkih lidera je bilo dozvoljeno da slobodno odšetaju. Za preživele Jevreje koji su godinama gledali istrebljenje svog naroda, ovo ignorisanje jednostavno nije moglo da prođe. Umesto da osude ostave pravnom sistemu, grupa osvetnika rešila je da stvari uzme u svoje ruke. Kako se Drugi svetski rat bližio kraju, desetine hiljada preživelih je oslobođeno iz logora smrti koji su postojali širom Hitlerove nacističke države. Ipak, ni najveći pesimisti nisu mogli da predvide svu veličinu užasa koja je otkrivena

Zašto baš sad prvi roman o Jasenovcu – zločinu koji je neuporediv /video/

Nedavno objavljeni roman „Ostaci sveta“ Igora Marojevića prvi je „srpski romanu o Jasenovcu kao dominantnoj temi“, u kome „autor pripoveda o tragičnoj sudbini čoveka od Španskog građanskog rata do NATO bombardovanja Jugoslavije“. Osim o Jasenovcu, u „Ostacima sveta“ Marojević pripoveda i o zločinima obe strane u Španskom građanskom ratu, zatim o Blajburgu, Srebrenici, a sve to se dešava za vreme NATO agresije na Jugoslaviju. Gotovo sva pomenuta nepočinstva su prikazana iz ugla i žrtvi, i dželata. Jasenovac: Mesto gde se smrt navali na pleća Jasenovac je drugačiji od svih stratišta u romanu, jer tamo nije bilo prilike za konflikt, kaže Marojević za „Orbitu kulture“ i dodaje da je u Jasenovcu

Promocija knjige „Jasenovac – Aušvic Balkana – ustaška imperija okrutnosti“ prof. dr Gideona Grajfa

Srpska zajednica Perta je pod okriljem Saveta srpskih zajednica Zapadne Australije, a posebno ogromnim zalaganjem Nataše i Nenada Mlađenovića, te članova odbora Koste Mijatovića, Ilije Ilića i Nene Samac, u sredu, 28. oktobra 2020. godine imala posebnu privilegiju da prisustvuje  promociji monumentalne monografije, obimno dokumentovanog i bogato ilustrovanog dela „Jasenovac – Aušvic Balkana – ustaška imperija okrutnosti“  izraelskog istoričara i istraživača Instituta za holokaust prof. dr Gideona Grajfa. Nakon pomena ove knjige u avgustu mesecu i najave o široj prezentaciji, knjiga je predstavljena u Državnoj biblioteci Zapadne Australije najširem auditorijumu – svim zainteresovanim zajednicama i građanima Perta. Promociji su prisustvovali predstavnici srpskih zajednica, pravoslavnih crkvenih opština, jevrejske zajednice – predstavnik Jevrejskog instituta

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.