arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
Mihajlo-Veljic.jpg

Kako sam preživio dječji logor

19. jul 2021.

Priča Mihajla Veljića jedna je od priča hiljada djece s Kozare, koja su nakon ustaško-njemačke ofenzive sredinom 1942. završila u logorima NDH-a. Veljić, rođen u Donjim Podgradcima kraj Bosanske Gradiške, u to je vrijeme bio dvanaestogodišnjak. – Kada je počela ofenziva, povukli smo se iz sela u Kozaru, gdje smo majka, moja braća Milorad i Pero i ja uhvaćeni s mnoštvom naroda i odvedeni u Staru Gradišku. Selekcija je izvršena odmah; muškarci i mlađe žene odvojeno su slani u Njemačku na rad. Prije odlaska, muškarci su bili na katu kaznionice, a mi djeca i žene bili smo u dvorištu oko kaznionice. Bilo je grozno vruće, a nije bilo vode. Presušio

“Srbi Banije u koncentracionom logoru Mauthauzen” Miloša Bajića

8. jul 2021.

Podsjećamo da se pojavila za istoriju srpskog naroda Banije izuzetno vrijedna knjiga: „Srbi Banije u koncentracionom logoru Mauthauzen“, autora Miloša Bajića, pjesnika i među prognanim Srbima u Srbiji istaknutog kulturnog poslenika. Srpski narod, do građanskog rata u Hrvatskoj devedesetih godina većinski narod Banije, dugo je muku mučio sa sređivanjem popisa svojih stradalnika – boraca ili žrtava ratova u 20. vijeku. Tek u drugoj njegovoj polovini istraženo je i ubilježeno mnogo toga što je trebalo da se radi i ranije uradi. I to što je urađeno, urađeno je zahvaljujući prije svega entuzijazmu pojedinaca. Ali, da ne idemo sad u tu dugu, tešku i komplikovanu priču. Knjiga Miloša Bajića, čiji je izdavač

Dečak sa potresne fotografije iz ustaškog logora danas živi u Silašu

14. jun 2021.

Milan Bižić iz Silaša kao dete je jedno vreme bio zatvoren u ustaškom logoru za decu. Iz tog perioda nastala je i jedna najpoznatijih fotografija na kojoj se nalazi naš sagovornik. Autor: Srđan Sekulić Iz perioda Drugog svetskog rata na našem prostoru nastalo je na hiljade fotografija i snimaka na kojima se nalaze deca. Tako danas imamo sačuvane fotografije i snimke srpske dece u ustaškim uniformama, sa pokrštavanja, u kolonama, logorskim sobama, ali i izmučene, preminule i ubijene dece. Na jednoj od takvih fotografija koja se često pojavljivala, a i danas se pojavljuje u različitim dokumentarnim filmovima, knjigama i časopisima, nalazi se devojčica koja leži na podu neke prostorije i

Mastilović: Lažni istorijski mit sarajevskih pamfletista istoriografije

24. maj 2021.

Istoričar Draga Mastilović izjavio je da je BiH kao državni projekat utemeljena na nekoliko krupnih istorijskih laži, među kojima je i uspostavljanje istorijskih paralela između Drugog svjetskog rata i građanskog rata u BiH 1992-1995. godine. -BiH kao državni projekat utemeljena je na nekoliko krupnih istorijskih laži, od kojih su glavne smišljene i plasirane još u vrijeme austrougarske uprave, a na koje su se kasnije dodavale i dograđivale druge laži, da bi danas sve one zajedno bile dovedene do apsurda- rekao je Mastilović Srni. Jedna od tih krupnih istorijskih laži, veoma popularnih u današnje vrijeme u jednom dijelu BiH, ukazao je on, jeste i uspostavljanje istorijskih paralela između Drugog svjetskog rata

draga-mastilovic.jpg

Mastilović: Jasenovac – svjedok brutalnosti i sadizma ubica, ali i genocidne namjere

29. april 2021.

Istoričar Draga Mastilović istakao je da, u obilju žalosnih primjera masovnog uništavanja srpskog naroda u NDH tokom Drugog svjetskog rata, logor Jasenovac predstavlja eklatantan primjer koji može posvjedočiti o razmjerama zločina, brutalnosti i sadizmu ubica, ali i o geonocidnoj namjeri da se cijeli jedan narod na prostoru klero fašističke tvorevine NDH, sasvim istrijebi i brutalno uništi.  Mastilović je naveo da su se Hrvati, pod Hitlerovim pokroviteljstvom i kao njegovi najvjerniji saveznici, svojski trudili da u okviru Drugog svjetskog rata dovrše projekat zapadnih ideologa iz 19. vijeka to jest da Rusiji i pravoslavlju spriječe prodor na topla mora i to tako što će blizu dva miliona pravoslavnih Srba koji su živjeli

Akademik Vasilije Krestić iizjava novinarima u Akademiji nauka i umjetnosti Republike Srpske /ANURS/, gdje je predstavljena njegova studija čiji je izdavač Udruženje za odbranu ćirilice "Dobrica Erić" iz Beograda.

Akademik Vasilije Krestić o istorijskim temama

15. april 2021.

Za sajt Srpska istorija govori akademik Vasilije Krestić, istoričar, profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu u penziji, akademik SANU, ditrektor Arhiva SANU. Razgovarao: Đorđe Bojanić, glavni urednik sajta SRPSKA ISTORIJA –Poštovani gospodine Krestiću, posle 1918.god. kako nam se ponovila 1945. god? Ponovo smo otišli u zagrljaj dželatu koji nas je klao i decu nam ubijao na najsurovije načine. Po Vama koja je ključna tačka srpskog sunovrata i propasti? Da li i Vi mislite da je to 1918. godina? Na našu žalost, i nesreću, mi imamo veoma bogatu istoriju s tragičnim ishodima pa se nije lako i jednostavno odlučiti u izboru „ključne tačke srpskog sunovrata”. Ako je reč samo o najnovijim

Đurđica Dragaš: Dan u kojem smo morali da zastanemo… makar na minut!

13. april 2021.

Razmišljajući o Izraelcima koji, i posle osam decenija, stoje mirno i minutom ćutanja, uz sirene, odaju poštu svojim žrtvama, s gorčinom se setih pokušaja da se, pre nekoliko godina, na sličan način setimo žrtava Oluje! 8. april 2021. Izrael, Dan sećanja na žrtve Holokausta Minut ćutanja i dvominutno oglašavanje sirena širom zemlje. Izraelci su još jednom pokazali kako se sećaju i koliko poštuju šest miliona jevrejskih žrtava stradalih tokom Drugom svetskog rata.Bez pogovora, bez pitanja, na trenutak je “stao” život. Zaustavili su se se autobusi i automobili, pešaci su stajali u mestu.Radio i tv stanice emitovale su specijalni program koji je počeo prethodnog dana, odmah posle zalaska sunca. Restorani i

U BUHENVALDU UBIJENO I NEKOLIKO HILjADA SRBA

12. april 2021.

Američke trupe su 11. aprila 1945. godine oslobodile zarobljenike u nacističkom koncentracionom logoru Buhenvald u kome je stradalo oko 56.000 ljudi, među kojima i nekoliko hiljada Srba. Logoraši su uglavnom radili kao prinudni radnici u fabrikama oružja. Među njima je bilo Jevreja, Poljaka, političkih zatvorenika, Srba, kao i drugih osoba sa područja Jugoslavije, te Roma, Sinta… Do 1942. većina političkih logoraša bili su komunisti i anarhisti, dok se kasnije povećao broj pripadnika raznih frakcija pokreta otpora. Tu su bili zatvarani, između ostalih, pisci, ljekari, umjetnici i bivše plemstvo. Između jula 1938. i aprila 1945, kroz logor je prošlo oko 250.000 logoraša. Iako Buhenvald nije bio projektovan kao logor smrti, u

Zafranović na putu do Zagreba zaboravio Djecu Kozare – film u Hrvatskoj konkuriše pod imenom Zlatni rez 42

11. april 2021.

Prijavili smo ovaj scenarij zajedno s mojom redateljskom koncepcijom na natječaj HAVC-a za proizvodnju dugometražnih filmova pod naslovom “Zlatni rez 42 (Djeca Kozare)”, kaže reditelj Lordan Zafranović nakon što mu je Vlada Srpske obećala 200.000 KM bez konkursa za film. Isto tako, u Banjoj Luci na novinarska pitanja o teoriji plagijata scenarija Dare iz Jasenovca, koji su lansirali autošovinisti iz Beograda, producent iz Srbije je odbacio kao nešto s čim oni nemaju nikakve veze, dok se u intervjuu za Večernji list Zafranović odredio ovako: Nije gledao Daru iz Jasenovca… “Film “Dara iz Jasenovca” nisam gledao, a nasljednici Arsena Diklića, autora scenarija za moj projekt “Djeca Kozare”, ostavili su pravnicima i

Dr Aleksandar Raković © FOTO: MEDIJA CENTAR BEOGRAD

Raković: Niko nema prava da ćuti na povampirenje ustaštva i NDH!

11. april 2021.

Apsolutna je iluzija da, ako se nešto desi našim sunarodnicima u Srpskoj i Crnoj Gori, neće i Srbija doći jednog dana na red – rekao je Raković. Istoričar Aleksandar Raković izjavio je da je Nezavisna država Hrvatska bio najmonstruozniji protivnik sa kojim se srpski narod ikada suočio i čijih se „tekovina“ mora čuvati i danas. Povodom osam decenija od osnivanja NDH, Raković je za RTRS, rekao da treba stalno širiti svijest o opasnosti povampirenja ideja NDH. – Ta svijest o opasnosti je životno bitna za Srbe koji se nalaze zapadno od Drine, pa i za Crnu Goru – kaže Raković. Osim toga, ističe Raković, vrlo je važno da Srbi kao

Akademik Vasilije Krestić iizjava novinarima u Akademiji nauka i umjetnosti Republike Srpske /ANURS/, gdje je predstavljena njegova studija čiji je izdavač Udruženje za odbranu ćirilice "Dobrica Erić" iz Beograda.

Akademik Vasilije Krestić povodom godišnjice osnivanja NDH: Za srpski narod važno da izvuče pouke iz prošlosti da bi znao sa kim ima posla

10. april 2021.

Akademik Vasilije Krestić ocijenio je povodom godišnjice osnivanja Nezavisne Države Hrvatske /NDH/ da je za srpski narod izuzetno važno da izvuče pouke iz prošlosti da bi znao s kim ima posla i kako da se ponaša, ali ne da bi zaoštravao odnose sa Hrvatskom već da mu se ne ponove progon i etničko čišćenje iz devedesetih godina. Krestić je izjavio da, ukoliko Srbi budu zaboravljali, to će biti dokaz njihove neozbiljnosti, neodgovornosti i u krajnjem slučaju primitivizma. „Ako zaboravimo `teško nama`. Ne mogu naše žrtve biti jeftinije od tuđih. Nažalost, ispada da ih mi ne poštujemo, a tražimo od drugih da ih poštuju više nego mi“, naglasio je Krestić. Krestić

GROBNICA SRBA, JEVREJA I ROMA: Pre osam decenija u Zagrebu proglašena zločinačka ustaška monstrum država NHD

10. april 2021.

NA današnji dan, pre osam decenija, uoči katoličkog Vaskrsa, u Zagrebu je proglašena Nezavisna Država Hrvatska. Tog 10. aprila, a pre samog čina proglašenja u Zagreb je trijumfalno ušla Deseta nemačka oklopna divizija koju je narod dočekao sa cvećem i uzvicima oduševljenja. Dok je trajala ta euforija, koja će naredne četiri godine postati ropac preklanog naroda zatočenog u monstrum državi, Slavko Kvaternik se u ime poglavnika Ante Pavelića obratio masama: “Danas, pred dan uskrsnuća Božijeg sina, uskrsla je i naša nezavisna hrvatska država uz pomoć naših saveznika, mukotrpnu višestoljetnu borbu hrvatskog naroda, te ustaškog pokreta u zemlji i inozemstvu”. Proglas je završio pokličima: “Bog i Hrvati! Za dom spremni!” ZGRAŽAVANjE

Sremska Mitrovica: U susret izložbi „Aprilski rat i prvi dani NDH“

6. april 2021.

Pripreme za izložbu „Aprilski rat i prvi dani NDH“ čije otvaranje je najavljeno za polovinu aprila u Muzeju Sremu uveliko se privode kraju. „Priču krojimo tako da objasnimo okolnosti koje su do rata dovele, kako na spoljašnjem tako i na unutrašnjem planu, što podrazumeva i priču o stvaranju Banovine Hrvatske, međunacionalnim tenzijama i sukobima koji su svoj konačni rasplet, na žalost, dobili u Nezavisnoj državi Hrvatskoj i Velikoj župi „Vuka“ u kojoj se Srem našao“, kaže Nenad Radmanović Pripreme za izložbu „Aprilski rat i prvi dani NDH“ čije otvaranje je najavljeno za polovinu aprila u Muzeju Sremu uveliko se privode kraju. Kao što je i najavljivano, izložba kojom će se

Dodik: Srbija i Srpska će zajedno obilježiti Dan sjećanja na žrtve Jasenovca

4. april 2021.

Govoreći o obilježavanju 22. aprila – Dana sjećanja na žrtve logora Jasenovac, srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH je rekao da će i ove godine Srpska i Srbija zajedno obilježiti ovaj značajan datum prilagođen epidemiološkoj situaciji. – Taj događaj treba biti obilježen jer je Jasenovac mjesto gdje je naš narod najviše stradao u istoriji i uprkos pandemije ne smijemo to staviti po strani. Zajedno sa Srbijom obilježavamo sve značajne datume, pa ćemo tako dogovoriti našu aktivnost i povodom 22. aprila i na dostojan način obilježiti stradanje preko 500.000 nevinih Srba u Jasenovcu – rekao je Dodik. Poslaćemo poruku i jasno reći da je to zločin genocida koji je počinila NDH

aleksandar-necak-konferencija.jpg

Nećak: Kultura sećanja ovde ne stanuje

11. mart 2021.

Izgleda da je refleksna reakcija u pitanju? Kad kod se pomenu sećanja na jevrejske žrtve iz perioda Holokausta, kao eho odjekne: A naše srpske žrtve, njih je bilo najviše? Ni jedan Jevrejin iz Srbije nikada nije sporio postojanje i brojnost srpskih žrtava, NIKADA. To što se mi sećamo naših žrtava, i što se na isti način i uz dužno poštovanje sećamo i svih drugih žrtava, ne znači da smo jedini dužni da se borimo i za memorijale srpskim žrtvama. Naravno da smo se uvek zalagali za sećanje na sve žrtve, ali dragi srpski prijatelji, nalazite se u svim relevantnim institucijama, nalazite se na vrlo važnim i respektabilnim funkcijama, ima vas

NAJNOVIJE VIJESTI

Dara Banović

Dara Banović, iz sela Veliko Palančište, opština Prijedor, Republika Srpska, je živi

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA