arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Mihajlo-Veljic.jpg

Kako sam preživio dječji logor

Priča Mihajla Veljića jedna je od priča hiljada djece s Kozare, koja su nakon ustaško-njemačke ofenzive sredinom 1942. završila u logorima NDH-a. Veljić, rođen u Donjim Podgradcima kraj Bosanske Gradiške, u to je vrijeme bio dvanaestogodišnjak. – Kada je počela ofenziva, povukli smo se iz sela u Kozaru, gdje smo majka, moja braća Milorad i Pero i ja uhvaćeni s mnoštvom naroda i odvedeni u Staru Gradišku. Selekcija je izvršena odmah; muškarci i mlađe žene odvojeno su slani u Njemačku na rad. Prije odlaska, muškarci su bili na katu kaznionice, a mi djeca i žene bili smo u dvorištu oko kaznionice. Bilo je grozno vruće, a nije bilo vode. Presušio

„Srbi Banije u koncentracionom logoru Mauthauzen“ Miloša Bajića

Podsjećamo da se pojavila za istoriju srpskog naroda Banije izuzetno vrijedna knjiga: „Srbi Banije u koncentracionom logoru Mauthauzen“, autora Miloša Bajića, pjesnika i među prognanim Srbima u Srbiji istaknutog kulturnog poslenika. Srpski narod, do građanskog rata u Hrvatskoj devedesetih godina većinski narod Banije, dugo je muku mučio sa sređivanjem popisa svojih stradalnika – boraca ili žrtava ratova u 20. vijeku. Tek u drugoj njegovoj polovini istraženo je i ubilježeno mnogo toga što je trebalo da se radi i ranije uradi. I to što je urađeno, urađeno je zahvaljujući prije svega entuzijazmu pojedinaca. Ali, da ne idemo sad u tu dugu, tešku i komplikovanu priču. Knjiga Miloša Bajića, čiji je izdavač

Dečak sa potresne fotografije iz ustaškog logora danas živi u Silašu

Milan Bižić iz Silaša kao dete je jedno vreme bio zatvoren u ustaškom logoru za decu. Iz tog perioda nastala je i jedna najpoznatijih fotografija na kojoj se nalazi naš sagovornik. Autor: Srđan Sekulić Iz perioda Drugog svetskog rata na našem prostoru nastalo je na hiljade fotografija i snimaka na kojima se nalaze deca. Tako danas imamo sačuvane fotografije i snimke srpske dece u ustaškim uniformama, sa pokrštavanja, u kolonama, logorskim sobama, ali i izmučene, preminule i ubijene dece. Na jednoj od takvih fotografija koja se često pojavljivala, a i danas se pojavljuje u različitim dokumentarnim filmovima, knjigama i časopisima, nalazi se devojčica koja leži na podu neke prostorije i

Mastilović: Lažni istorijski mit sarajevskih pamfletista istoriografije

Istoričar Draga Mastilović izjavio je da je BiH kao državni projekat utemeljena na nekoliko krupnih istorijskih laži, među kojima je i uspostavljanje istorijskih paralela između Drugog svjetskog rata i građanskog rata u BiH 1992-1995. godine. -BiH kao državni projekat utemeljena je na nekoliko krupnih istorijskih laži, od kojih su glavne smišljene i plasirane još u vrijeme austrougarske uprave, a na koje su se kasnije dodavale i dograđivale druge laži, da bi danas sve one zajedno bile dovedene do apsurda- rekao je Mastilović Srni. Jedna od tih krupnih istorijskih laži, veoma popularnih u današnje vrijeme u jednom dijelu BiH, ukazao je on, jeste i uspostavljanje istorijskih paralela između Drugog svjetskog rata

draga-mastilovic.jpg

Mastilović: Jasenovac – svjedok brutalnosti i sadizma ubica, ali i genocidne namjere

Istoričar Draga Mastilović istakao je da, u obilju žalosnih primjera masovnog uništavanja srpskog naroda u NDH tokom Drugog svjetskog rata, logor Jasenovac predstavlja eklatantan primjer koji može posvjedočiti o razmjerama zločina, brutalnosti i sadizmu ubica, ali i o geonocidnoj namjeri da se cijeli jedan narod na prostoru klero fašističke tvorevine NDH, sasvim istrijebi i brutalno uništi.  Mastilović je naveo da su se Hrvati, pod Hitlerovim pokroviteljstvom i kao njegovi najvjerniji saveznici, svojski trudili da u okviru Drugog svjetskog rata dovrše projekat zapadnih ideologa iz 19. vijeka to jest da Rusiji i pravoslavlju spriječe prodor na topla mora i to tako što će blizu dva miliona pravoslavnih Srba koji su živjeli

Akademik Vasilije Krestić iizjava novinarima u Akademiji nauka i umjetnosti Republike Srpske /ANURS/, gdje je predstavljena njegova studija čiji je izdavač Udruženje za odbranu ćirilice "Dobrica Erić" iz Beograda.

Akademik Vasilije Krestić o istorijskim temama

Za sajt Srpska istorija govori akademik Vasilije Krestić, istoričar, profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu u penziji, akademik SANU, ditrektor Arhiva SANU. Razgovarao: Đorđe Bojanić, glavni urednik sajta SRPSKA ISTORIJA –Poštovani gospodine Krestiću, posle 1918.god. kako nam se ponovila 1945. god? Ponovo smo otišli u zagrljaj dželatu koji nas je klao i decu nam ubijao na najsurovije načine. Po Vama koja je ključna tačka srpskog sunovrata i propasti? Da li i Vi mislite da je to 1918. godina? Na našu žalost, i nesreću, mi imamo veoma bogatu istoriju s tragičnim ishodima pa se nije lako i jednostavno odlučiti u izboru „ključne tačke srpskog sunovrata”. Ako je reč samo o najnovijim

Đurđica Dragaš: Dan u kojem smo morali da zastanemo… makar na minut!

Razmišljajući o Izraelcima koji, i posle osam decenija, stoje mirno i minutom ćutanja, uz sirene, odaju poštu svojim žrtvama, s gorčinom se setih pokušaja da se, pre nekoliko godina, na sličan način setimo žrtava Oluje! 8. april 2021. Izrael, Dan sećanja na žrtve Holokausta Minut ćutanja i dvominutno oglašavanje sirena širom zemlje. Izraelci su još jednom pokazali kako se sećaju i koliko poštuju šest miliona jevrejskih žrtava stradalih tokom Drugom svetskog rata.Bez pogovora, bez pitanja, na trenutak je „stao“ život. Zaustavili su se se autobusi i automobili, pešaci su stajali u mestu.Radio i tv stanice emitovale su specijalni program koji je počeo prethodnog dana, odmah posle zalaska sunca. Restorani i

U BUHENVALDU UBIJENO I NEKOLIKO HILjADA SRBA

Američke trupe su 11. aprila 1945. godine oslobodile zarobljenike u nacističkom koncentracionom logoru Buhenvald u kome je stradalo oko 56.000 ljudi, među kojima i nekoliko hiljada Srba. Logoraši su uglavnom radili kao prinudni radnici u fabrikama oružja. Među njima je bilo Jevreja, Poljaka, političkih zatvorenika, Srba, kao i drugih osoba sa područja Jugoslavije, te Roma, Sinta… Do 1942. većina političkih logoraša bili su komunisti i anarhisti, dok se kasnije povećao broj pripadnika raznih frakcija pokreta otpora. Tu su bili zatvarani, između ostalih, pisci, ljekari, umjetnici i bivše plemstvo. Između jula 1938. i aprila 1945, kroz logor je prošlo oko 250.000 logoraša. Iako Buhenvald nije bio projektovan kao logor smrti, u

Zafranović na putu do Zagreba zaboravio Djecu Kozare – film u Hrvatskoj konkuriše pod imenom Zlatni rez 42

Prijavili smo ovaj scenarij zajedno s mojom redateljskom koncepcijom na natječaj HAVC-a za proizvodnju dugometražnih filmova pod naslovom „Zlatni rez 42 (Djeca Kozare)”, kaže reditelj Lordan Zafranović nakon što mu je Vlada Srpske obećala 200.000 KM bez konkursa za film. Isto tako, u Banjoj Luci na novinarska pitanja o teoriji plagijata scenarija Dare iz Jasenovca, koji su lansirali autošovinisti iz Beograda, producent iz Srbije je odbacio kao nešto s čim oni nemaju nikakve veze, dok se u intervjuu za Večernji list Zafranović odredio ovako: Nije gledao Daru iz Jasenovca… „Film „Dara iz Jasenovca” nisam gledao, a nasljednici Arsena Diklića, autora scenarija za moj projekt „Djeca Kozare”, ostavili su pravnicima i

Dr Aleksandar Raković © FOTO: MEDIJA CENTAR BEOGRAD

Raković: Niko nema prava da ćuti na povampirenje ustaštva i NDH!

Apsolutna je iluzija da, ako se nešto desi našim sunarodnicima u Srpskoj i Crnoj Gori, neće i Srbija doći jednog dana na red – rekao je Raković. Istoričar Aleksandar Raković izjavio je da je Nezavisna država Hrvatska bio najmonstruozniji protivnik sa kojim se srpski narod ikada suočio i čijih se „tekovina“ mora čuvati i danas. Povodom osam decenija od osnivanja NDH, Raković je za RTRS, rekao da treba stalno širiti svijest o opasnosti povampirenja ideja NDH. – Ta svijest o opasnosti je životno bitna za Srbe koji se nalaze zapadno od Drine, pa i za Crnu Goru – kaže Raković. Osim toga, ističe Raković, vrlo je važno da Srbi kao

Akademik Vasilije Krestić iizjava novinarima u Akademiji nauka i umjetnosti Republike Srpske /ANURS/, gdje je predstavljena njegova studija čiji je izdavač Udruženje za odbranu ćirilice "Dobrica Erić" iz Beograda.

Akademik Vasilije Krestić povodom godišnjice osnivanja NDH: Za srpski narod važno da izvuče pouke iz prošlosti da bi znao sa kim ima posla

Akademik Vasilije Krestić ocijenio je povodom godišnjice osnivanja Nezavisne Države Hrvatske /NDH/ da je za srpski narod izuzetno važno da izvuče pouke iz prošlosti da bi znao s kim ima posla i kako da se ponaša, ali ne da bi zaoštravao odnose sa Hrvatskom već da mu se ne ponove progon i etničko čišćenje iz devedesetih godina. Krestić je izjavio da, ukoliko Srbi budu zaboravljali, to će biti dokaz njihove neozbiljnosti, neodgovornosti i u krajnjem slučaju primitivizma. „Ako zaboravimo `teško nama`. Ne mogu naše žrtve biti jeftinije od tuđih. Nažalost, ispada da ih mi ne poštujemo, a tražimo od drugih da ih poštuju više nego mi“, naglasio je Krestić. Krestić

GROBNICA SRBA, JEVREJA I ROMA: Pre osam decenija u Zagrebu proglašena zločinačka ustaška monstrum država NHD

NA današnji dan, pre osam decenija, uoči katoličkog Vaskrsa, u Zagrebu je proglašena Nezavisna Država Hrvatska. Tog 10. aprila, a pre samog čina proglašenja u Zagreb je trijumfalno ušla Deseta nemačka oklopna divizija koju je narod dočekao sa cvećem i uzvicima oduševljenja. Dok je trajala ta euforija, koja će naredne četiri godine postati ropac preklanog naroda zatočenog u monstrum državi, Slavko Kvaternik se u ime poglavnika Ante Pavelića obratio masama: „Danas, pred dan uskrsnuća Božijeg sina, uskrsla je i naša nezavisna hrvatska država uz pomoć naših saveznika, mukotrpnu višestoljetnu borbu hrvatskog naroda, te ustaškog pokreta u zemlji i inozemstvu“. Proglas je završio pokličima: „Bog i Hrvati! Za dom spremni!“ ZGRAŽAVANjE

Sremska Mitrovica: U susret izložbi „Aprilski rat i prvi dani NDH“

Pripreme za izložbu „Aprilski rat i prvi dani NDH“ čije otvaranje je najavljeno za polovinu aprila u Muzeju Sremu uveliko se privode kraju. „Priču krojimo tako da objasnimo okolnosti koje su do rata dovele, kako na spoljašnjem tako i na unutrašnjem planu, što podrazumeva i priču o stvaranju Banovine Hrvatske, međunacionalnim tenzijama i sukobima koji su svoj konačni rasplet, na žalost, dobili u Nezavisnoj državi Hrvatskoj i Velikoj župi „Vuka“ u kojoj se Srem našao“, kaže Nenad Radmanović Pripreme za izložbu „Aprilski rat i prvi dani NDH“ čije otvaranje je najavljeno za polovinu aprila u Muzeju Sremu uveliko se privode kraju. Kao što je i najavljivano, izložba kojom će se

Dodik: Srbija i Srpska će zajedno obilježiti Dan sjećanja na žrtve Jasenovca

Govoreći o obilježavanju 22. aprila – Dana sjećanja na žrtve logora Jasenovac, srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH je rekao da će i ove godine Srpska i Srbija zajedno obilježiti ovaj značajan datum prilagođen epidemiološkoj situaciji. – Taj događaj treba biti obilježen jer je Jasenovac mjesto gdje je naš narod najviše stradao u istoriji i uprkos pandemije ne smijemo to staviti po strani. Zajedno sa Srbijom obilježavamo sve značajne datume, pa ćemo tako dogovoriti našu aktivnost i povodom 22. aprila i na dostojan način obilježiti stradanje preko 500.000 nevinih Srba u Jasenovcu – rekao je Dodik. Poslaćemo poruku i jasno reći da je to zločin genocida koji je počinila NDH

aleksandar-necak-konferencija.jpg

Nećak: Kultura sećanja ovde ne stanuje

Izgleda da je refleksna reakcija u pitanju? Kad kod se pomenu sećanja na jevrejske žrtve iz perioda Holokausta, kao eho odjekne: A naše srpske žrtve, njih je bilo najviše? Ni jedan Jevrejin iz Srbije nikada nije sporio postojanje i brojnost srpskih žrtava, NIKADA. To što se mi sećamo naših žrtava, i što se na isti način i uz dužno poštovanje sećamo i svih drugih žrtava, ne znači da smo jedini dužni da se borimo i za memorijale srpskim žrtvama. Naravno da smo se uvek zalagali za sećanje na sve žrtve, ali dragi srpski prijatelji, nalazite se u svim relevantnim institucijama, nalazite se na vrlo važnim i respektabilnim funkcijama, ima vas

NAJNOVIJE VIJESTI

Mračni bezdan smrti

Doktor Nikola Nikolić (1896-1986) bio je član organizacije Mlada Bosna, aktivni učesnik

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.