arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Teška sudbina Srba iz Petrinje

Srbi na području Petrinje žive vekovima, a od 1784. godine imaju pravoslavnu parohiju. Međutim, doživeli su pogrom od ustaša, kako u Drugom svjetskom ratu, tako i 90-tih godina, kada su im porušene i sve crkve. U Petrinjskom srezu, samo u Banskom Grabovcu, krajem jula 1941. godine ubijeno je oko 2.000 Srba iz istog mesta i oko 1.700 Srba iz drugih krajeva. U isto vreme, u obližnjem Marin-Brijegu, ubijeno je još oko 2.400 Srba. Na Petrinjskom pravoslavnom groblju, na sam dan Božića, 7. januara 1942. godine streljano je 45 Srba iz sela Joševice i Dejanovića, među kojima su bile i dve žene, izvedene na strijeljanje iz bolnice. Ustaše su ih sve

Promocija knjige "Krst na križu"

Pusta zemlja Banija..

Srba danas gotovo da i nema na prostoru između Dvora na Uni, Gline, Petrinje i Dubice. Sunja osuđena na tiho umiranje, kao i Kostajnica. Preostale Srbe ubija samoća. Pitomina rađa, grane se savijaju, ali sve propada Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 27. januar  2016. godine. Krovoi su celi, ponegde i novi, ali ispod njih nema života. Vrata zaključana, na podrumskom ulazu katanac, na gredama paučina. Laste su otišle sa ljudima i ne vraćaju se, jer ljudi se nisu vratili. Laste se gnezde tamo gde se čuje ljudski glas. Isto je sa vodom; oslabili potoci, mnogi izvori usahli, Sunja plića od gležnja. Ako nema ko da je troši, voda

„Krajina kao sudbina“- intervju sa Mićom Jelićem Grnovićem

Gospodine Jeliću Grnoviću, zadovoljstvo mi je što ste pristali na ovaj intervju. Za početak, recite našim čitaocima nešto o svom odrastanju, školovanju, studijama u Zagrebu i kako ste se našli na mjestu ministra kulture RSK? Razgovor vodio: Jovo Radović Rođen sam trećeg marta 1942. godine u banijskom selu Jasenovčani, dakle za vrijeme Drugog svjetskog rata i zločinačke vladavine Nezavisne države Hrvatske pod čijom su vlašću Srbi bili potpuno obespravljeni. Dakle samim činom stvaranja te zločinačke tvorevine počelo je odvođenje viđenijih Srba i Srba solunskih dobrovoljaca na razna stratišta gdje su mučeni,klani i ubijani. Takođe prevođeni su nasilno u katoličanstvo . Mnogi su kao u glinskoj crkvi danima kolektivno klani umjesto

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj na području Dvora na Uni

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA BANIJA DVOR NA UNI Milan Zec, Dvor na Uni Zidovi učionice bili su poprskani krvlju      „…Zovem se Milan Zec. Osnivanje NDH zateklo me je u Dvoru na Uni, gdje sam bio sa službom kao parohijski sveštenik. Bio sam očevidac progona i mučenja Srba u mom srezu. Odmah po osnivanju hrvatske države, počeli su Hrvati na najbesramniji način izazivati i pretiti Srbima. Pevalo se: „Svetog Đurđa (parohijski hram) kandilo palo pa se razbilo.” Na sva izazivanja i pretnje, držali smo se mirno i pribrano. Mesni Hrvati, koji su u velikoj

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj na području Živaje i Sunje na Baniji

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA BANIJA ŽIVAJA I SUNjA ŽIVAJA Mihajlo Kotljarevski, jerej, Živaja Mučile su me ustaše govoreći: „Jedi vlaški skote, svetu zemlju hrvatsku” „Dana 31. marta 1941. godine bio sam pozvan u vojnu službu i raspoređen u 67. poljsku bolnicu u Veliku Mlaku između Zagreba i Velike Gorice za vojnog sveštenika. U toj samostalnoj jedinici među oficirima nije bilo ni jednog Srbina, a od 100 vojnika samo ih je bilo šestorica Srba. Važno je ovdje primijetiti da, iako je već počeo rat, ta bolnica je tek 7. aprila 1941. godine naveče dobila

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj na području Kostajnice

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA BANIJA KOSTAJNICA Pero Drakulić, Hrastovac Na putu, koji nas je vodio u tu dolinu smrti naišli smo na gomile pobijenih Srba Kad putnik namjernik iz pravca Petrinje ili Sunje ide u Kostajnicu. dočekat će ga na samom ulazu u grad prijelaz preko željezničke pruge Sunja – Banja Luka. Tu obično treba duže čekati da prolaz bude slobodan. Odmah kod prijelaza, s lijeve strane, uz cestu se nalazi ciglana, čiji stari dimnjak visoko stremi prema nebu kao da upozorava na jedno mjesto koje je poznato po zlu glasu. Naime, skrenete

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj na Baniji u selu Veliki Gradac

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA BANIJA VELIKI GRADAC Gligorije, Gligo Živković, Veliki Gradac „Volite li da vas koljemo noževima ili ubijamo iz pušaka?” pitale su ustaše! „Godine 1941. imao sam 50 godina života. Dana 19. novembra iste godine iz Petrinje došle su ustaše u Kraljevčane i iz njega rasporedile i u naša druga srpska sela: Veliki Šušnjar, Dodoše, Grabovac, Martinoviće, Veliki Gradac i druga. Većina muškaraca uspjela je pobjeći u obližnje šume. U selima su ostale uglavnom žene s djecom i starci. Nekoliko žena imale su pisma dobijena od svojih muževa koji su bili

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.