fbpx
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Podijelite vijest:

SVETI NIKOLA IZ GORIOČA ČUVA SRBE

Mati Isidora napominje da je bilo „teško, ali i sveto“ moliti se 1999. godine Svetom Nikoli, a potom i zloglasnog marta 2004. godine tokom pogroma Srba, da spasi i zaštiti sestre i svetinju…

Manastir Gorioč

Manastir Gorioč


Priredio: Neđeljko ZEJAK

Mati Isidora i sestre: Marta, majka vladike Teodosija, Jelisaveta i Vida zadnji su čuvari manastira u Gorioču, na Kosmetu, koji je jedva odbranjen pred naletima albanskih terorista.

Kako kaže predanje, u znak zahvalanosti Svetom Nikoli za izlječenje sljepila, Stefan Dečanski je, u davna vremena, dao blagoslov da se sazida manastir u mjestu u kome gorski vjetar čisti pluća i dušu.

Vjerovanje u čudesne moći Gorioča, liječenje sljepila i slabovidosti (uz jedinu fresku – „Sveti Nikola liječi oči kralju SteFanu Dečanskom“) čuvalo je ovu svetinju, kaže stara igumanija, mati Isidora.

Manastirski konak

Manastirski konak


Na manastir su u novije doba nasrtali zločinci, pa su je pripadnici međunarodnih snaga – Španci, a potom i Slovenci – dodatno obezbijedili sa pet redova bodljikave žice.

Vjerovanje u čudesnu moć Gorioča povezalo je veliki broj istinskih vjernika i prijatelja ove srpske svetinje.

Milutin Bogdanović iz Užica je „iskonski vezan za Gorioč“.

Sestrinstvo manastira Gorioč

Sestrinstvo manastira Gorioč


„Ovo je svetinja koja unosi smirenje i jača vjeru u Svevišnjeg da će svakog stići zaslužena nagrada ili kazna“, kaže on pokazujući na fresku posvećenu Svetom Nikoli iscjelitelju.

Sestrinstvo manastira kaže da je teško breme i vrijeme „iza i ispred njih“.

Mati Isidora, tihim glasom, tišim od „samoće u Gorioču“, pokušava da prenese stradalništvo sestrinstva iz ove srpske svetinje.

„Bogu velikom hvala. Sačuvao je naš manastir i nas u njemu. To je naša sveta dužnost. To je ono za šta se molimo jutrima i povečerjima“, kaže ona.

 

Mati Isidora napominje da je bilo „teško, ali i sveto“ moliti se 1999. godine Svetom Nikoli , a potom i zloglasnog marta 2004. godine tokom pogroma Srba, da spasi i zaštiti sestre i svetinju.

Gorioč danas prkosi i štiti „sa visine“ iznad Istoka sve srpsko i pravoslavno dokle pogled seže u Metohijskoj i Osojanskoj kotlini, do prevoja prema Zubinom Potoku sa sjeverne, te Prokletija i Šar planine sa južne strane

Freska Sv. Nikole

Freska Sv. Nikole


U posjedu manastira bilo je nekoliko stotina hektara, što šume što njiva i vinogorja.
Danas, visoka ograda i teška ulazna kapija odvajaju svega 25 hektara šume i oko dva hektara njive oslonjene na manastir od onih koji bi da uzmu manastiru sve.

Mati Isidora i sestre vjeruju da će se narod vratiti i da će Gorioč, ne samo za slavu i za velike praznike, biti pun žive riječi…

U gradiću je od pet hiljada Srba ostalo svega njih tridesetak.

Ali, u Osojanskoj kotlini živi oko 2.500 pravoslavaca, ulavnom porijeklom iz Andrijevice, Berana, Plava i Kolašina.

Tinja nada da će baš Osojanska kotlina, najveće povratničko naselje na Kosmetu. oživjeti i da će Gorioč i manastir Budisavci ostati svetinje – oslonci srpskog trajanja u Metohiji.

 

Izvor: tl_files/ug_jadovno/img/otadzbinski_rat_novo/2014/srna.png

 

Vezane vijesti:

„Podigli su spomenik Klintonu a sada beže iz doline suza, kroz zemlju ljudi koje kolju i mrze, spaljujući im crkve!“

Udžbenici: Kosmet nije dio Srbije!

Zadušnice na oskrnavljenom groblju

Podijelite vijest:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani bez upozorenja.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pratite nas na društvenim mrežama: