Sve više nasilja i sve agresivniji desni ekstremisti

Dugo se vjerovalo da je najviše neonacističkih ispada na istoku Njemačke, međutim, sada su istok i zapad države izjednačeni kada su u pitanju ekstremistički delikti.

Migrante na ulici javno psuju, prijete im i napadaju ih hladnim oružjem. Jevrejska groblja bivaju oskrnavljena, a na zidovima kuća neonacisti crtaju kukaste krstove i pišu nacističke parole.

Građani stranog porijekla dobijaju anonimne prijetnje da će biti vraćeni u zemlju porijekla i to sa „tačnim datumom“.

Strah se širi na širem području Nirnberga. Nijemci koji se angažuju protiv takvog djelovanja desno radikalnih ekstremista takođe su izloženi velikom pritisku.

Ispred kuće Mihaela Helmbrehta dežura policija jer je njegova porodica bila na meti desnih ekstremista tri dana!

Helmbreht se našao na meti neonacista zbog toga što je lider „Alijanse protiv desnog ekstremizma“. On kaže da se neonacisti sve manje kriju i da svaki put kada dođe do njihovog marša, odnosno demonstracija – dođe do nasilja.

„Primijetili smo da je ta scena zaista postala radikalnija i odlučnija. Imam utisak da se ovdje, na bavarskoj neonacističkoj sceni, njihova djela uzdižu na herojski pijedestal“, kaže Helmbreht.

Uprkos pojačanim naporima na razjašnjavanju nasilnih djela, policija veoma rijetko uspjeva da privede počinioce. Mnoge komšije zatvaraju oči pred nasiljem.

Žrtvama u takvim okolnostima jedino ostaje strah. „Naravno da se čovjek plaši. Strah je najjače oružje desnih ekstremista. Taj strah, naš strah, oni ciljano koriste“ – opominje Helmbreht.

Neonacisti pronalaze i napadaju i novinare koji ih kritikuju. To se dogodilo Herbertu Fueru iz lista „Nirnberger nahrihten“, koji upozorava: „Ne smiju saznati gdje stanujete“!

Mnogi migranti, koji su do sada zbog desnih ekstremista izbjegavali istok Njemačke, ne osjećaju se više bezbjedno ni na zapadu zemlje.

Murat, trgovac povrćem u mestu Vajsenburg, kod Nirnberga, zbog te opasnosti osjeća poput „čovjeka treće klase“.

„Ja živim ovdje. Odavde sam. Imam ćerku i želim da živim baš tu. Da mi bude dobro“, kaže Murat. On ne shvata zašto se ne zabrane demonstracije neonacista u njegovom gradu.

Gradonačelnik Jirgen Šrepel objašnjava da je u nezgodnoj situaciji. „To je cijena demokratije. Dok god stranke poput Nacionalsocijalističke stranke Njemačke (NPD) ne budu zabranjena, oni se mogu pozvati na njihova prava, u koja spada i pravo na demonstriranje“, kaže Šrepel.

Istražioci u Njemačkoj još uvijek skupljaju jasne dokaze koji bi doveli u vezu nasilje neonacista sa desnoekstremnom NPD. Ali, građani ne mogu i ne žele da čekaju zabranu – navodi Dojče vele.

Tako su se u Regensburgu nakon napada na jevrejskog vlasnika jednog kafića organizovali i ostali vlasnici i na svojim vratima jasno postavili znak na kojem stoji: „Rasiste ne služimo“.

Izvor: