arrow up

Podijelite vijest:

Srbi i Italijani

„Plitika” je 19. aprila 2018. objavila dodatak „Jasenovac da se ne ponovi” sa člancima raznih autora o ustaškim zločinima.

Moju pažnju je posebno privukao članak koji je napisao Mirko Galoso, student istorije Univerziteta u Udinama, Italija. Autor članka iznosi imena italijanskih novinara koji su se bavili temom ustaških zločina prema Srbima, Jevrejima i Romima. Jedan od njih – Riveli, navodi svedočanstva italijanskih divizija koje su intervenisale u ustaškim zonama da bi sprečile totalno uništenje Srba i Jevreja, što je ponekad dovodilo čak i do oružanih sukoba između ustaša i italijanske vojske sa gubicima na obe strane, jer su italijanske trupe bile zgrožene masovnim masakrima koji nisu prestajali. Tako je polako Italija postala jedna od najvećih prepreka za realizaciju ustaškog plana na teritorijama gde su dve vojske imale liniju dodira.

Posle Drugog svetskog rata, general Mario Roata je naglasio zasluge Druge italijanske armije za spas 600.000 pravoslavnih Srba. Sve ovo navedeno zahteva jedno dublje proučavanje i istraživanje činjenica, a što bi se mogle naći u arhivama Ministarstva vojske Italije. Možda bi sam Mirko Galoso mogao da to obavi, na isti način kao što je Mila Mihajlović, koja živi u Rimu, ušla u tamošnje arhive da bi rasvetlila neke zanemarene detalje iz Prvog svetskog rata. Tako je našla reprint izdanja dokumenta, koje je Mila Mihajlović naslovila „Za srpsku vojsku – jedna zaboravljena priča”. Govoreći o tadašnjim prilikama, ona je posebno naglasila da se stanje naročito zakomplikovalo kada su se britanski i francuski brodovi povukli iz albanskih luka, pa je u evakuaciji srpske vojske i civila Italija ostala sama. Od decembra 1915. do februara 1916, italijanska ratna mornarica je evakuisala sa albanske obale srpsku i crnogorsku vojsku, civile, vladu i kralja Petra i reganta Aleksandra. Sve ovo je vrlo detaljno opisano u članku „Kako su Italijani spasavali srpsku vojsku”, autora Đure Đukića objavljenom u „Politici” 23. avgusta 2015. Zašto smo se upustili u sukob sa Italijom? Zbog Jadrana, za koji smo mislili da je naš, ali je to bila varka za vreme obe Jugoslavije. Srbija se borila za interese onih koji su kasnije srušili Jugoslaviju. Na osnovu izloženog, odnosi Srbije i Italije iz navedenih perioda moraju se ponovo temeljno ispitati i postaviti na zdravu osnovu.

Autor: Dr Đura Jovanović

Izvor: POLITIKA

Vezane vijesti:

Zločini nad Srbima dokumentovani u italijanskim „zabranjenim“

NAJNOVIJE VIJESTI

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​