arrow up

Podijelite vijest:

Srbe sada deli i “srpska majka”

Zbog rehabilitacije Milana Nedića, trvenja na ulicama i u medijima. LDP traži ukidanje Zakona o rehabilitaciji

Skup pred bivšim prostorijama Ozne / Foto: Tanjug
Skup pred bivšim prostorijama Ozne / Foto: Tanjug

Sukob pristalica i protivnika Milana Nedića, koji je sprečila policija u nedelju, u centru Beograda, nastavio se preko medija i društvenih mreža i u ponedeljak. Situacija se toliko “zahuktala” da je LDP podneo zahtev za stavljanje van snage Zakona o rehabilitaciji.

Atmosfera je počela da “kuva” prošle nedelje kada je grupa desničara započela prikupljanje potpisa za Nedićevu rehabilitaciju. Kulminaciju je dostigla u nedelju, kada su se, na dan smrti kvislinškog premijera, kod nekadašnje Oznine zgrade, u kojoj je Nedić preminuo pod nerazjašnjenim okolnostima, okupili članovi “Srpskog starostavnika” i “Srbske akcije”. Sa druge strane policijskog kordona bili su DS, LDP i levičari.

Iza obeležavanja godišnjice smrti Milana Nedića ne stoji nijedna organizacija koja je pokrenula postupak rehabilitacije – ni Udruženje političkih zatvorenika i žrtava komunističkog režima, ni Srpski liberalni savet, potvrdio je za “Novosti” Aleksandar Nedić iz SLS, ujedno praunuk ratnog premijera:

– Porodica osuđuje akte nasilja i jedne i druge strane. Smatramo da je sud jedino mesto gde će se utvrditi da li je Milan Nedić počinio bilo kakav zločin za vreme Drugog svetskog rata. Kao što smo bili protiv izjava i pritisaka koje su vršili Ivica Dačić, Aleksandar Vulin, Mehmed Omerović, tako smo i protiv pritisaka ljudi iz DS, LDP i nevladinih organizacija, bilo da su one za ili protiv Nedića.

TRAJE POSTUPAK

Postupak rehabilitacije započet je 7. decembra 2015. pred Višim sudom u Beogradu. Sedam godina ranije zahtev su podneli SLS, Udruženje političkih zatvorenika i porodica.

Jedini cilj porodice bio je, dodaje, da u javnost izađe istina da njihov predak nije kriv za logore i Holokaust. Levičarske stranke se, međutim, sa tim ne slažu, a LDP je zatražio povlačenje Zakona o rehabilitaciji, jer je, kako tvrde, njegova primena dovela do pojave modernog fašizma. Predlog zakona o ukidanju Zakona o rehabilitaciji Skupštini su predali kandidati sa liste “Novi ljudi – Nova nada Beograda” preko poslaničke grupe LDP.

– Da li je ovo država i grad kriminalaca? Ja mislim da nije. Da li je ovo država i grad ekstremista? Mislim da nije. Da li je država i grad fašista? Mislim da nije – rekao je Đorđo Жujović iz LDP, i osudio “dizanje nacističkih pozdrava u centru Beograda, a da policija i vlast to gledaju mirno”.

Da su skupovi za rehabilitaciju i protiv nje, sramota za Srbiju, ocenio je i Meho Omerović, predsednik skupštinskog Odbora za ljudska i manjinska prava.

– Cirkus pokušaja prekrajanja istorije nastavljen je i u njega se, osim profašističkih organizacija, uključuju i dežurni zaštićeni svedoci, istoričari, ljubitelji osvedočenih fašista i njihovih saradnika u Drugom svetskom ratu. Svi znaju ko se od početka rata borio protiv Hitlera, a ko mu je služio i učestvovao u zločinima protiv sopstvenog naroda! Zna se i uloga Nedića u čišćenju Srbije od Jevreja. Njegov državno-policijski aparat je odgovoran za smrt stotina hiljada ljudi, među kojima je najviše Srba – naveo je Omerović.

Autor: V. C. S.

Izvor: NOVOSTI

Vezane vijesti:

Nedić ili vatikansko-kominternovski rozarijum mejnstrim istoriografije

Nastavlja se proces po zahtevu za rehabilitaciju M. Nedića …

Nastavljen proces za rehabilitaciju Nedića (VIDEO …

Vladimir Dimitrijević: Nemci i ustaše o Milanu Nediću …

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​