arrow up

Podijelite vijest:

Spomen-ploča “muhamedanskom bataljonu” koji je branio Beograd

Predsjednik Odbora Skupštine Srbije za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova Meho Omerovića podnio je Gradu Beogradu inicijativu za postavljanje spomen-ploče “muhamedanskom bataljonu”, koji je učestvovao u odbrani Beograda 1915. godine.

Beograd (Foto:beograd.in)
Beograd (Foto:beograd.in)

U inicijativi, upućenoj gradskoj Komisiji za spomenike i nazive trgova i ulica, Omerović navodi da je, prema dostupnim istorijskim podacima, u odbrani Beograda 1915. godine učestvovalo i 15 odsto vojnika koji su bili muslimanske vjeroispovijesti.

“To je bio 4. bataljon 10. kadrovskog puka, koji je zajedno sa 7. pukom činio kičmu odbrane Beograda. Tim bataljonom je komandovao kaplar Šemso Midović iz Sjenice”, podsjeća Omerović i ističe da je ta jedinica “pružila odsudnu i najuporniju odbranu u centru Beograda”.

Omerović predlaže da se u neposrednoj blizini mjesta, gdje je stajala Midovićeva barikada – kod Narodnog pozorišta ili Narodnog muzeja – postavi spomen-ploča posvećena ovom značajnom događaju za odbranu Beograda.

On ističe da se ovom inicijativom mora otrgnuti od zaborava uloga pripadnika bošnjačke nacionalne manjine u odbrani Beograda.

“Osim naše ljudske obaveze i zahvalnosti tim ljudima koji su dali svoj život braneći Beograd, ako smo odgovorni moramo misliti i na našu budućnost. To je posebno važno danas kada smo svedoci pojačanih tenzija na relaciji dve države i dva naroda, sa zapaljivom retorikom”, naveo je Omerović.

On dodaje da je siguran da će ovakav odnos prema pripadnicima jedne nacionalne manjine, koja je učestvovala u srpskoj vojsci i branila Beograd, doprinijeti jačanju dobrih odnosa i povjerenja.

“Nadam se da nam je to svima cilj. Pozitivnu ulogu Bošnjaka u odbrani Beograda moramo istaći i učiniti vidljivim u kulturi sećanja i javne komemoracije. Dostojno obeležiti taj deo herojske odbrane Beograda je naša obaveza. Dugujemo to ovim vojnicima”, naveo je Omerović.

Izvor: SRNA

Vezane vijesti:

Beograd junački branili alasi sa Čukarice | Jadovno 1941.

Odbio ultimatum okupatora i umesto bele zastave istakao tri srpske

Dan primirja u Prvom svjetskom ratu

NAJNOVIJE VIJESTI

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​