arrow up

Podijelite vijest:

Šopard: Bošnjaci i Hrvati neće pomirenje

Poslanik evropskog parlamenta iz Francuske Emerik Šopard o danu sećanja na sve žrtve u Jugoslaviji: Nema pomirenja ako se akteri ne vrate na početak priče. Ko istoriju zaboravlja, ona mu se ponavlja

Emerik Šopard

Emerik Šopard


POMIRENJE na Balkanu, posle žestokih sukoba devedesetih, očigledno je još daleko. To pokazuju i najnoviji primeri odbijanja većine lidera iz regiona da se ustanovi zajednički dan sećanja na sve stradale. Francuski evroposlanik Emerik Šopard ističe za “Novosti” da je preduslov za to da se istorija sagleda u celini, a ne samo poslednjih dvadesetak godina.

* Šta mislite o ideji premijera Aleksandra Vučića da se na prostoru bivše Jugoslavije utvrdi jedinstveni dan sećanja na sve žrtve u proteklim ratovima?

– Normalizacija odnosa sa susedima proglašena za uslov napredovanja ka EU. Međutim, Bošnjaci su jasno dali do znanja da im nije stalo do pomirenja, napadajući premijera Vučića u Potočarima. Isto to su dokazali i Hrvati na proslavi “Oluje” kada, čak, nisu ni spomenuti stradali i progonjeni Srbi. Nijedan hrvatski ili bošnjački zvaničnik nije došao da oda počast srpskim žrtvama jednog od najmonstruoznijih zločina počinjenih na ovim područjima u Prebilovcima 1941. godine.

* Kako ocenjujete odbijanje Vučićeve ideje od strane predstavnika vlasti u Hrvatskoj, Prištini, Sarajevu?

– Imajući u vidu događaje koje sam spomenuo, ništa me ne čudi njihova reakcija. Zabrinjavajuće je i to što bošnjački član Predsedništva BiH Bakir Izetbegović smatra jednim od preduslova za sprovođenje ove inicijative da Srbija osudi referendum Republike Srpske. Krajnje je vreme da se prestane sa instrumentalizacijom ratnih događaja u političke svrhe.

* Da li posle svega mislite da je Balkan zreo za pomirenje?

– Nema pomirenja ako se akteri ne vrate na početak priče. Beton na hercegovačkim jamama posle Drugog svetskog rata, uz samozaslepljivanje “bratstvom i jedinstvom”, pomogao je jedno vreme, do devedesetih. Ko istoriju zaboravlja, ona mu se ponavlja. Kraj promovisanja zaborava i manipulacija istorijskih događaja zbog politike instrumentalizacije od strane velikih sila i lokalnih lidera, uz uvažavanje svih žrtava, preduslov su da narodi sa tih prostora budu zreli za pomirenje.

 

Izvor: NOVOSTI

 

Vezane vijesti:

Histerija oko dana sećanja – Jadovno 1941.

ZAJEDNIČKI DAN SJEĆANJA NA STRADALE SRBE – 5. AVGUST …

Vučić: Dan sećanja nije marketinški trik – Jadovno 1941.

Svi su oni pali uzalud – Jadovno 1941.

NAJNOVIJE VIJESTI

Mile Vukelja

Rođen 16. novembra 1930. godine u selu Donja Dragotinja, Prijedor Kazuje: Roditelji su

Dobrila Kukolj

Banjaluka Svjedoči: Rođena sam u jednom od najljepših sela ko­je je smješteno na

Svjedoci pakla

Došao je kraj ćutanju o stradanju Srba. U kon­tek­stu pro­mijenjenih istorijskih okolnosti, a

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​