arrow up

Podijelite vijest:

Služen parastos za 24 ubijena srpska civila iz Krnjića

Služenjem parastosa i prisluživanjem svijeća za pokoj duša ubijenih mještana, danas su kod spomen-obilježja u porti Crkve Svetog proroka Ilije u srebreničkom selu Krnjići obilježene 24 godine od stradanja 24 srpska civila i vojnika iz ovog sela.

Obilježeno stradanje Srba u Krnjićima (Foto: SRNA)
Obilježeno stradanje Srba u
Krnjićima (Foto: SRNA)

Kao i u drugim srpskim selima ove opštine, zločin nad srpskim stanovništvom u Krnjićima počinile su muslimanske snage iz Srebrenice i okolnih sela na današnji dan 1992. godine.

Predstavnici Boračke organizacije, porodice i srodnici ubijenih Srba iz ovog srebreničkog sela još jednom su ponovili da za zločin nad njihovim najmilijim još niko nije odgovarao.

Radovanu Simiću su masakrirali osamdesetogodišnjeg djeda Iliju, kojeg su sa štapom u ruci i šajkačom na glavi zatekli u kući.

Tog 5. jula u ovom selu su svirepo ubijeni njegov brat Veljko i rođaci Nedeljko i Dragutin.

Članovi porodica ubijenih kažu da ih boli nepravda, jer su međunarodno i pravosuđe BiH ostali gluvi na ove zločine i da Tužilaštvo i Sud BiH, kao i Institut za traženje nestalih BiH treba ukinuti ili da Republika Srpska prestane da finansira njihov antisrpski rad i jednostran pristup ratnim zločinima.

Tog kobnog 5. jula dželati su ubili starog nepokretnog seoskog učitelja u penziji Vasu Paraču, čije je tijelo spaljeno na vatri koju su u kući naložili njegovi bivši učenici.

Neke od žrtava pronađene su tek 15 i više dana nakon ubistava. Preživjeli mještani Krnjića pričaju da je tog tragičnog dana, osim u kući zapaljenog učitelja Vase, ubijen direktor škole Rade Trimanović, starica Soka Vujić, a sveštenik Slobodan Lazarević ubijen je u trenutku dok je služio opijelo.

U napadu muslimanskih snaga iz Srebrenice i okolnih sela tog dana su opljačkane i popaljene sve kuće, škola, zadružni dom i drugi objekti, a crkva u ovom selu je oskrnavljena. Ubijeni su svi Srbi koji nisu mogli pobjeći.

U Krnjićima je do rata bilo četrdesetak srpskih domaćinstava i u ovo selo još se nije vratila nijedna porodica.

Bivši mještani se još nisu vratili u Krnjiće jer nemaju nikakve uslove za povratak. Put do sela nije obnovljen kao ni kuće u selu.

Cvijeće na spomen-obilježje u porti seoske crkve nastradalim mještanima ovog srebreničkog sela položile su delegacije opštinske Boračke i Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Srebrenice i delegacija Srba zaposlenih u opštinskoj administraciji.

“Krnjići su jedno u nizu srebreničkih sela u kojima su muslimanske snage počinile stravične zločine i izvršile etničko čišćenje koje su na ovom prostoru započele u aprilu 1992. godine”, izjavio je predsjednik Skupštine opštine Srebrenica Miloš Milovanović.

On naglašava da za te zločine još niko nije odgovarao, ali da se mora istrajati u traženju pravde za sve nevine žrtve i da se ne smiju zaboraviti stravični zločini počinjeni u ovom selu.

“Na nama i našim potomcima ostaje obaveza i zavjet da istrajemo u borbi za istinu i pravdu, te da oni koji su počinili zločin odgovaraju”, poručio je Milovanović.

Izvor: SRNA

 

Vezane vijesti:

Obilježene 24 godine od ubistva 11 Srba u bratunačkom selu Loznica

Put po zgarištu

Mihailo Medenica: Zaboravljenom anđelu – Slobodanu Stojanoviću

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​