arrow up

Podijelite vijest:

Sjećanje i pamćenje

kultura_sjecanja_i_pamcenja

Udruženje studenata istorije dr Milan Vasić, u prvom studentskom poduhvatu ovakve vrste od osnivanja Odsjeka za istoriju, ponijelo je iskru očuvanja sjećanja na Holokaust i genocid.

Čuli smo da je Muzej Republike Srpske tek prije šest godina formirao posebnu postavku posvećenu koncentracionom logoru Jasenovac. Nakon toga, saznali smo da postavka posvećena Drugom svjetskom ratu u istom muzeju, ni jednom rječju nije spominjala najveće gubilište na ovim prostorima, tokom godina postojanja zločinačke NDH.

Čuvaj se i Bog će te čuvati.

”Srbi su zakasnili 50 godina”, reče Arije Livne, savjetnik predsjednika Republike Srpske. Zakasnili sa pokušajem da sačuvaju sjećanje na svoje stradanje iz sredine najgoreg vijeka čovječanstva.

Udruženje studenata istorije dr Milan Vasić, u prvom studentskom poduhvatu ovakve vrste od osnivanja Odsjeka za istoriju, ponijelo je iskru očuvanja tog sjećanja. Projekat, Kultura sjećanja i pamćenja počeo je u petak u Muzeju Republike Srpske i obuhvata niz panel diskusija, predavanja, radionica, multimedijalnih prezentacija i edukativno putovanje.

”Tematika je veoma bitna i mi ćemo pokušati dati svoj skroman doprinos želji za njeno institucionalizovanje i adekvatan odnos društvene i naučne zajednice”, kažu studenti iz ovog udruženja.

Na prvom predavanju, pored gospodina Livnea, govorili su i gospodin Dušan J. Bastašić, prof Predrag Lazarević, prof. dr Nikola B. Popović. Program će biti nastavljen ovog i naredna dva mjeseca. Organizovaće se posjeta Donjoj Gradini, govoriće se o Antisemitizmu u Evropi, Dijani Budisavljević, Banjoj Luci kao lokalnom primjeru provođenja genocida i Holokausta za vrijeme NDH i mnogim drugim temama.

Ovaj ciklus događaja i predavanja je u skladu i sa preporukama Savjeta Evrope iz 2001. godine, uz svijest da u Republici Srpskoj ne postoji adekvatan institucionalni odnos prema obrazovanju o Holokaustu i genocidu koji nedostaje u svim obrazovnim ciklusima. Korak ka promjeni takvog stanja je i odlazak desetak naših prosvetnih radnika u Izrael, gdje će steći znanja o tome kako da djecu uče da se sjećaju.

U isto vrijeme krovna srpska naučna institucija sprečava da jedno djelo koje baca svjetlost na mračne sile koje stoje iza genocida nad Srbima, Jevrejima, Romima i svim ostalim stradalnicma u NDH , dospije do nekih koje bi zanimalo da saznaju. Možda prvo do nas samih. Mi saznajemo kako su postavku Jasenovac sasvim slučajno ponekad posjećivali uposlenici evropskih institucija na slžbenom putu i čudili se govoreći ”kako za to malo ko zna tamo kod njih”. Za to ovdje svi znamo, dodajemo mi, ali malo ko mari, malo ko zalijeva, plijevi i gaji – sjećanje.

Slučajno načusmo da tu kod Banje Luke, u Drakuliću, na spomen ploči djeci koja postradaše od svirepih, pišu imena a pored imena piše da su – umrla. Nekome se otelo, da bi to isto pisalo i da se ova država danas zove NDH.

Nije valjda da prvo moramo u Jad Vašem, da bismo tamo naučili da treba otići i u Jasenovac, Jadovno, Jastrebarsko….?

Izvor: frontal

 

Vezane vijesti:

PREDAVANJA O ODNOSU PREMA ЖRTVAMA HOLOKAUSTA I GENOCIDA

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​