arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Rušenje crkve Sv . Save u Celju, snimak učinjen verovatno maja ili juna 1941. g.

Pravoslavna crkva u Sloveniji 1941. – 1946. g. – izvod iz Izveštaja „Srpska crkva u Drugom svetskom ratu“

Uoči drugog svetskog rata Sveti Arhijerejski Sabor Srpske pravoslavne crkve bio je održan u maju 1939. g.; 1940. g. Sabora nije bilo. Piše: Nikola Milovančev Sledeći sabor održan je tek na proleće 1947. g. U pripremama na tu sednicu Sabora, članovi Svetog Arhijerejskog Sinoda su pod predsedavanjem patrijarha Gavrila pripremili izveštaj o stanju u Crkvi od 1939. do 1946. g. Episkop Atanasije Jevtić pripremio je za štampu i objavio je ovaj izveštaj u zborniku „Serbia i komentari“ za 1990/ 91 (izdanje Zadužbine Miloša Crnjanskog). Za nas je u Izveštaju posebno zanimljivo poglavlje o položaju pravoslavne crkve u Sloveniji u tom razdoblju, pa donosimo taj deo. Iz teksta izveštaja je očito da

Mane Pešut: Neumrli branioci Raduča

Mane Pešut: Neumrli branioci Raduča – tužna ali časna četrdesetogodišnjica (1942-1982) U cvetu mladosti kao kaplja sveže proletnje rose, Viteški i časno položili ste vaše mlade živote! Pisac. Uvod Drugi svetski rat posejao je užasnu pustoš u našoj otadžbini. Okupacija zemlje od višestrukog okupatora, podeljene na okupacione zone, stvorila je nemoguće stanje. Raspirivana mržnja od strane okupatora, preko domaćih izdajnika, koji su se stavili u njegovu službu, izazvala je tragediju kakva nije bila nikada ranije. Od Jugoslavije kao države, nije bilo ni traga. Stvorena je Ustaška Hrvatska – od Jadrana do Drine i Zemuna. Ostali delovi zemlje podeljeni su između suseda. Uža Srbija i Crna Gora bile su okupirane. Što se Srbije

Čedomir Antić

Čedomir Antić: O petooktobarskoj revoluciji – sedamnaestogodišnjica

Britanski istoričar Timoti Garton Eš nazvao je petooktobarski prevrat „poslednjom od dvadeset i pet evropskih demokratskih revolucija sa kraja 20. veka“ koja je sprovedena sa „minimumom neophodne sile i maksimumom rezultata“. Posle sedamnaest godina tome se nema šta mnogo oduzeti. Petog oktobra nije pao jedan režim. Taj režim je umro od starosti nekoliko godina posle smrti svog oličenja Josipa Broza Tita. Mi smo imali posla sa političkim vampirizmom, krinkom iza koje je jedna ideološko – ekonomska oligarhija branila svoju vlast Peti oktobar 2000. godine ostaće veliki datum u istoriji srpskog naroda zbog dve istorijski nesumnjivo važne činjenice. Prvi put posle izbora iz 1905. godine jedna vlada je raspisala izbore i

Zapravo je Grabar Kitarović poručila Vučiću da ne dolazi u Zagreb

Kabinet predsednice Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović danas je zvanično potvrdio da je odložena poseta predsednika Srbije Aleksandra Vučića Zagrebu. „S obzirom na najnoviji razvoj događaja i atmosferu koja ne doprinosi izgradnji međusobnog poverenja, predsednica Republike Hrvatske procenila je da u ovom trenutku ne postoje preduslovi za ostvarenje posete. U kontaktima dva kabineta postignuta je saglasnost o odlaganju posete koja je bila planirana do kraja ove godine“, navodi se u saopštenju koje je potpisala portparolka predsednice države Ivana Crnić. Dodaje se da je Kolinda Grabar-Kitarović u više navrata istakla da dijalog nema alternative u odnosima sa svim susedima, uključujući i Srbiju i ocenjuje da su potpisivanjem „Subotičke deklaracije“ počeli da se stvaraju

Nikola Milovančev: O Srbima i pravoslavnoj veri na prostorima današnje Hrvatske do XX veka

Manastir Krka Još u ranohrišćansko vreme, u IV veku, na području rimske provincije Dalmacije postojala su brojna srpska naselja. Na žalost, od XIX veka, političke prilike nisu omogućavale detaljnija arheološka istraživanja najstarijeg perioda boravka Srba na tim prostorima. Tek u vreme kratkotrajne Republike Srpske Krajine, tokom 1993. i 1994. god. , arheolozima predvođenim prof. dr. Đorđem Jankovićem bilo je omogućeno da barem delomično istraže više lokaliteta na području Kninske Krajine i Like (Srbski klanac, Kupinovo, Donji Lapac), kao i susednog područja Drvara i Grahova; već 1995. skršena je RSK i od tada dalja istraživanja nisu bila obavljana. Rezultati arheoloških radova objavljeni su 1998. u knjizi Đorđa Jankovića „Srpske gromile“ i

U Kulturnom centru Banski dvor u Banjaluci večeras je održana premijera filma "Kosovo-momenat u civlizaciji", režisera Borisa Malagurskog.

Održana premijera filma „Kosovo-momenat u civilizaciji“

U Kulturnom centru Banski dvor u Banjaluci večeras je održana premijera filma „Kosovo-momenat u civilizaciji“, režisera Borisa Malagurskog.Malagurski je rekao novinarima da ovaj dokumentarni film govori o Unesko baštini Srbije na Kosovu i Metohiji i pokazuje koliko je ona ugrožena.  On je podsjetio da je svjetska premijera ovog filma održana 15. septembra u Kulturnom centru Srbije u Parizu, s ciljem da pred diplomatama bude predstavljena stvarnost na terenu. „Pokazali smo da je ta baština izuzetno ugrožena, ali i da ona ne pripada samo srpskom, već i civilizacijskom nasleđu, odnosno celom svetu“, istakao je Malagurski. On je naglasio da je od 1999. godine do danas na Kosovu i Metohiji uništeno više

Majka Anica sa Coletovim ordenom

Herojski poginuo u kasarni: Pamti se Sinđelić sa Povlena

Uz majora Tepića u kasarni u Bjelovaru herojski poginuo i vojnik Stojadin Mirković. U rodnom Valjevu još nema nikakvog obeležja Prolaze godine, ali tuga i bol za mojim mlađim sinom Stojadinom, koji je poginuo u kasarni u Bjelovaru sa majorom Milanom Tepićem, razdiraće moje srce i dušu dok budem živa. Imao je samo 19 godina kad je nastradao, redovali smo se odlasku u vojsku, celo selo bilo je na ispraćaju, ni slutili nismo da nam se živ vratiti neće. Ovako, zagledana u lik sina na spomeniku, na grobu u Gornjim Leskovicama podno Povlena kod Valjeva, kroz jecaj govori Stojadinova majka Anica Mirković. – Puna tri meseca, kad je otišao u

Otvorena izložba „Srpsko umetničko nasleđe na KiM“ u SANU(FOTO)

Izložba „Srpsko umetničko nasleđe na Kosovu i Metohiji. Identitet, značaj i ugroženost“, autora dopisnog člana SANU Miodraga Markovića i prof. dr Dragana Vojvodića, svečano je otvorena u SANU Beograd – Izložba „Srpsko umetničko nasleđe na Kosovu i Metohiji. Identitet, značaj i ugroženost“, autora dopisnog člana SANU Miodraga Markovića i prof. dr Dragana Vojvodića, svečano je otvorena u SANU. Izložbu je otvorio predsednik Akademije, Vladimir Kostić, a otvaranju su prisustvovali bivši predsednik Srbije, Tomislav Nikolić, generalni sekretar u Predsedništvu Srbije, Nikola Selaković, direktor kancelarije za Kosovo i Metohiju, Marko Đurić. Otvarajući izložbu predsednik Akademije, Vladimir Kostić, rekao je kako se usuđuje da izrekne sud da se radi ne samo o najznačajnijoj

Ispovest oficira koji je vodio čiču na streljanje

Čuo sam škljocanje oružja, a potom komandu „Puni, nišani, pali!“ Usledila je rafalna paljba iz automatskih pušaka – kaže oficir koji je vodio đenerala na streljanje. General Jugoslovenske vojske u otadžbini Dragoljub Draža Mihailović rehabilitovan je odlukom Višeg suda u Beogradu, ali su ostale još uvek mnoge misterije kada je u pitanju smrt ovog četničkog komandanta. Donosimo vam svedočenje bivšeg podoficira KNOJ-a Ljuba Lazarevskog o tome kako je vodio na streljanje četničkog đenerala, kao i njegovu tvrdnju da je on ubijen i sahranjen u blizini Belog dvora! – Draža Mihailović, sa još devet osuđenika streljan je u 1.30 sati posle ponoći 18. jula 1946. godine, u bagremovoj šumi, na 150 do

hrvati-na-staljingradu.jpg

I ustaše i balisti ubijali po Srbiji

Posle 70 godina i dalje se rasvetljavaju tajne masovnih egzekucija, od jeseni 1944. do oslobođenja 1945. Vojnici NDH, koji su s nacistima opsedali Staljingrad, i muslimani i Albanci iz SS Handžar divizije promenili uniforme u partizanske Pripadnici 369. pukovnije NDH s nacistima išli u pohod na Staljingrad KOMUNISTIČKI zločini doslovno su izbili iz zemlje na Brdu mira iznad Gornjeg Milanovca 70 godina pošto je Ozna tu ubila bez suđenja nekoliko stotina ljudi. Kosti žrtava su otkrivene jer su se osušili borovi posađeni povrh grobnice da bi je sakrili. Grobovi onih koje je Ozna proglasila narodnim neprijateljima i ubila sistematski su uništavani po naredbi Aleksandra Rankovića od 18. maja 1945. godine.

Kapetan Dragan: Poslednja bitka srpsko-hrvatskog rata

O Draganu Vasiljkoviću, jednoj od najživopisnijih figura novije srpske istorije, ekskluzivno za Nedeljnik govore njegovi prijatelji, supruga, advokati, saradnici, oni koji su ga znali devedesetih i oni koji se prave da ga ne poznaju sada… Reći da je život Dragana Vasiljkovića, Danijela Snedena, Dragana Simendića, Kapetana Dragana – što su samo neka od poznatih imena koja su označavala tu kontroverznu, živopisnu figuru što se pojavila početkom devedesetih – scenario za film, bio bi ozbiljan eufemizam. U stvari, sreća je što se čitava planeta pomalo okanula Holivuda, i što je prešla na proizvodnju serija, pošto priključenija čoveka koji je danas osuđen na 15 godina zatvora u HRvatskoj. Nedeljnik je u Australiji

Tribina „Balkanski ratovi, pobede iz prošlosti primer za budućnost“

Tribina o Balkanskim ratovima izazvala veliko interesovanje Novosađana

Tribina „Balkanski ratovi, pobede iz prošlosti primer za budućnost“, održana je u petak 22. septembra u Klubu „Tribina mladih“ Kulturnog centra Novog Sada. Autor i predavač bio je msr Srđan Graovac, istoričar. Na početku predavanja, Graovac je ukazao na činjenicu da je važan geostrateški položaj Balkanskog poluostrva umnogome predodredio da njegova sudbina bude obeležena intezivnim političkim sukobima i krizama. – Vekovima su se tu ukrštali putevi kojima su trgovački karavani prevozili robu sa Severa na Jug, Istoka na Zapad i obrnuto. Istim tim putevima kretale su se brojne vojničke ekspedicije u svojim osvajačkim pohodima – objasnio je Graovac i dodao da je mesto spajanja Evrope i Azije pretvoreno u krvavo bojište,

Foto: Neda Radulović-Viswanatha

Francuski poučak

Namrgodio se sigurno toga 16. jula hrvatski premijer, a prezrivo je zafrktala i šefica države, čuvši govor francuskog predsjednika Emmanuela Macrona pred članovima vlade, preživjelim logorašima, rabinima i gradonačelnicima, govor kojim je prekinuo 70-godišnji zavjet ćutnje i poricanje francuske odgovornosti za Vel’ d’Hiv, slučaj progona iz 1942. više od 13 hiljada Jevreja od kojih je većina skončala u Aušvicu, a među njima i 4115 djece. Brojka, svakako, kudikamo manja od one stradalih Srba, Jevreja i komunista u hrvatskom Jasenovcu. „Osuđujem sve smicalice onih koji danas govore da Vichy nije bio Francuska, nije naravno predstavljao cijeli francuski narod, ali jest bio vlast i administracija“. Za zločin deportacije Jevreja, mahom izbjeglica koji su 1938.

Lika i Gorski Kotar – Knjiga Jadovno 1.

Hapšenje Srba u Ogulinu i Gorskom kotaru, kao i u Gospiću i u drugim mjestima u Lici, počelo je u aprilu. U drugoj polovini maja, u srednjovjekovnoj Frankopanskoj kuli, zatvoru Okružnog suda u Ogulinu, već je bilo zatočeno tri stotine Srba, kako iz Ogulina tako i iz okolnih srpskih naselja: Gomirja, Srpskih Moravica, Gornjih i Donjih Dubrava, Jospidola, Plaškog i drugih sela. Među prvim uhapšenima u Ogulinu, početkom maja, bili su trgovci Miloš Vuksan, Vladimir Bosnić, Ilija Ivošević, Nikola Manojlović, Vladimir Mrvoš, liječnik Živanović, prof. Papjevski, paroh Ilija Ćurčić, studenti Đuro Tatalović i Žarko Momčilović, sudija Marinko Đurić, posjednik Dmitar Milanović, geometar Vlado Bijelić, opančar Đuro Tatalović, obućar Milan Agbaba,

nova-Politika-1914.jpg

Zločini nad civilnim stanovništvom

Tokom bitke na Drini, vođene od septembra do novembra 1914, izginuo je veliki broj vojnika, ali su počinjeni i masovni zločini nad civilnim stanovništvom, posebno u Bosni, Sremu i Podrinju, o kojima je „Politika” redovno izveštavala „Na bosanskom ratištu neprijatelj, gde god da je primoran na povlačenje ispred naših trupa, ubija sve Srbe i pali njihova sela. U selu Sankoviću naše su trupe našle 22 leša, 20 muških i dva ženska. Ljudi su unakaženi, izvađenih očiju… Slična su zverstva zabeležena i u drugim selima.” Ova vest, objavljena u „Politici” 25. septembra (12. septembra po julijanskom kalendaru) 1914. godine, samo je jedan od opisa ratnih strahota koje je tih dana beležio

NAJNOVIJE VIJESTI

MOM DEDI NIKOLI

Došla sam ti, Liko, stojim na dedovini. Prepoznaješ li me, zemljo? Došla sam

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.