arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Miloslav Samardžić: Bitka za Gračac

Bitka za Gračac bila je jedna od najkrvavijih u čitavom ratu. Ovaj srpski gradić ispod Velebita, na pruzi Split – Zagreb, komunisti su bezuspešno napadali još oktobra 1942. godine. Sada, uočivši dolazak hercegovačkih četnika, oni dovlače veće snage. Pomoćnik načelnika Vrhovnog štaba, Velimir Terzić, pisao je J. B. Titu 13. januara 1943. godine: “Glavni štab Hrvatske me je izvestio da oni 14. januara noću preduzimaju napad na Gračac. Danas ćemo im uputiti oko 40 granata za haubicu, za ovu akciju.“87 Već smo videli da je Glavni štab Hrvatske, sastavljen od Hrvata, organizovao znatne snage Srba-boraca i sistematski ih usmeravao na četnike, dok su na drugoj strani ustaše ubijale porodice ovih

Čeka nas povratak sebi i rastrežnjenje

Nastavak borbe za istorijsku istinu znači: nastavak borbe za ćirilicu, borba za utvrđivanje istine genocida nad Srbima, borba za integraciju srpskog nacionalnog bića… Vrijeme u kojem živimo, pored mnogobrojnim specifičnosti, iznedrilo je i veliku količinu fakultetski obrazovanih građana. Pardoksalno, uz svu obrazovanost današnje generacije, osjetan je pad intelektualne snage – otvorenog i dubokog promišljanja, smjelosti stava, objedinjenosti poznanja i djelanja. Aktivizam? Aktivizam se kreće šablinizovano i marginalizovan je. Vladavina politički korektnog mišljenja predstavlja svojevrstan politički dogmat današnjice. Gotovo opsesivno zastupanje interesa „diskriminisanih grupa“, proklamovanje multikulturalnosti, zakonsko ograničenje kritičkog mišljenja. Vladavina „prava“ dovela je dotle da umjesto jasno određenih vrijednosti vlada moralni i intelektualni relativizam. Antagonizam naše svakodnevice sadržan je i u

Logoraši u Jasenovcu

Beg iz ustaškog pakla

Malo je logoraša koji su uspeli da se spasu bežanjem. Masovni transporti stizali u logore sa svih strana. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 20. maja  2016. godine. POBEĆI iz jasenovačke fabrike smrti bila je hrabrost, a sam pokušaj se kažnjavao najgroznijim umorstvom. Ipak, pojedinci i manje grupe uspevali su ponekad u tome. U prvoj polovini 1943. obavljani su obimni poljoprivredni radovi na oranicama sela Mlake, Gradine, Draksenića, sve do Bosanske Dubice. Tada je bilo uspešnih pojedinačnih bekstava kao i jedne grupe od 16 logoraša. Zabeleženo je i lukavo bekstvo trojice iz samog logora, koji su imali dobar uvid u rad ustaškog zapovedništva.

Ustaše na putu za pokolj i palež "buntovnih" sela

Pod malj, bradvu i nož

Ustaše su opkolile srpsko selo Crkveni Bok, uzele kola i natovarile ih žitom, haljinama, poterale stoku, upregle konje i poterale sav narod u Jasenovac Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 17. novembra  2015. godine. Stigla je kolona kola i ustaše narediše da ih tovare sve redom, i žive i mrtve. Tako natovarena kola izgledala su užasno. Ispod golih mrtvaca živi su ljudi stenjali i upinjali se da se oslobode. Bili su bacani bez reda, i mrtvaci i živi. Mrtvi su sjedili ili ležali na živima, a neki su živi sjedili na mrtvima i na živima ispod sebe. Kola su bila brzo napunjena, i

MOMIR KRSMANOVIĆ DJELIMA O SRPSKOM STRADANjU PODIGAO ZADUŽBINU

Akademik Matija Bećković ocijenio je da je Momir Krsmanović svojim djelima podigao sebi veliku zadužbinu jer ona govore istinu o srpskom stradanju na Drini u Drugom svjetskom ratu, koje je zvanična istorija u komunističkoj Jugoslaviji, pod pritiskom vladajuće politike, decenijama prikrivala i relativizovala. „Kada država i nauka ne posvete pažnju nečemu, uvek se nađe neko ko to uradi, ko zapisuje i beleži, uprkos opasnostima kojima bude izložen. Takav je slučaj sa prikrivanom istinom o srpskom stradanju na Drini, zarad bratstva i jedinstva, što je radila bivša komunistička vlast. Umesto države, tu istinu je istražio i objavio Krsmanović i njegova dela su istorija i ujedno njegova autobiografija“, rekao je Bećković u

Ustaše slave iznad leševa

Furtuli svitanja nema!

Logorašima naređeno da ubiju Rada Furtulu zbog pokušaja bekstva. Relja, udari me dobro da što pre svršim, vapio nesrećnik Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 16. maja  2016. godine. NAJSTRAŠNIJE je bilo sredinom marta 1942. kad smo nas 12 drugova bili oslobođeni od rada i spremali se da krenemo u slobodu, pričao je Relja Milanović. Jedan od nas, Rade Furtula, iz okoline Sarajeva, pokušao je da pobegne iz logora. Bekstvo mu nije uspelo. Pronađen je u klozetu oko devet sati uveče, kad niko nije smeo biti izvan barake. Rade se pretvarao da je u nesvesti. Prilikom ispitivanja priznao je da je hteo da

Kuca_Pere_Vukica.jpg

Voz užasa

Kuća Pere Vukića „Kuća sablasti“ Svuda ista slika: mrtvi već pri otvaranju vrata ispadaju iz vagona, a živi dižu suve, koščate blede ruke, zevaju, miču ustima, izbuljivši oči Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 19. novembra  2015. godine. Osjetih da mi se otraga neko približuje. Pogledam Paju, on mi klima na tog i kao da veli: „Šuti, ne razgovaraj!” Okrenuh se i spazih Matkovića i Ljubu Miloša. -Je li, doktore, šta bi trebalo najbrže, da se ovi ljudi brzo oporave, mislim, koja hrana, da se pridignu? Spazih, kako je Pajo pritrčao bliže k nama, tobože da previja, a u stvari da intervenira, ako

Ivo Goldštajn: ČETIRI ‘M’ IZ JASENOVCA

Kako su nevine ljude brutalno ubijali Maks, Miloš, Matković i Majstorović Knjiga Ive Goldštajna ‘Jasenovac’ nesumnjivo je najopsežniji istraživački projekt o najvećem ustaškom logoru u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Na gotovo hiljadu stranica, Goldštajn objašnjava zašto su ustaše osnovale Jasenovac, iznosi statističke podatke, međutim, prije svega, opisuje svakodnevicu, život i smrt logoraša, ali i njihovih krvnika, od Maksa Luburića i Ljube Miloša do psihopatskih ubojica poput Dragutina Pudića-Paralize ili Hinka Pičilija. Jasenovac je bio carstvo zla, ali unutar logora, postojale su tisuće ljudskih sudbina, često međusobno isprepletenih na način koji je nepojmljiv u normalnom životu. Priče o ovim sudbinama temelj su Goldštajnova ‘Jasenovca’. Među jasenovačkim zatočenicima govorilo se da logorom vladaju

Zeljeznicke_sine.png

Sve će ih pobiti

Pet dana nas po ovoj žegi voze u plombiranim vagonima, bez vode i bez hrane,jedva je izgovorio čovek Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 18. novembra  2015. godine. Nismo imali vremena za razgovor, a u stvari smo već munjevito skovali plan za bijeg, misleći da idemo na bojište, ali smo se grdno prevarili. Pred barakom se već poredalo deset liječnika u bijelim mantilima. – Brže, vi tamo, brže – dovikuje fra Sotona Majstorović-Filipović. On zove sve, mene uopće „ne vidi”, jer me mrzi, i traži zgodu da me likvidira. Znam dobro, što smišlja fra Sotona. Prođosmo kroz logor. Pred izlazom iz stražarnice ustaški

Sokoli_staresine.jpg

STRADANjE ČLANOVA SAVEZA SOKOLA U JASENOVCU

Između dva svetska rata u Jasenovcu je osnovano Sokolsko društvo. Godine 1934. starešina je bio dr. Spasoje Madiraca, zamenik Nikola Miladinović, tajnik Marko Franjić, načelnik Đorđe Čolak, zamenik Milan Sinjak, načelnica Ljubica Vučinić, zamenica Ankica Klobučar, blagajnik Milan Starčević. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 29. jula  2015. godine. Članovi Uprave bili su Stanko Stasiov, Ilija Đilas, Milan Pavlica, Terezija Ivčić i Vojislav Mikić. Revizori su bili Ozren Bačić, ing. Ivan Vitaljić, Dušan Bosnić, Miloš Krnjajić i Slavko Metlaš. U Sudu časti bili su Pero Vučinić, Nada Madiraca, Miroslava Kajzer, Milan Miljenović i Vojin Sogonić. (1) Sokolsko društvo Jasenovac na Savi iz župe

Milan Ružić: Razgraničenje

Vidim da je sve više prisutna ideja o razgraničenju, a i sam termin nas je zaludeo od onda kada su ga prvi put iskoristili. Evo, i ja sam za razgraničenje, ali druge vrste. Za ono sam razgraničenje kojim bismo videli šta je ostalo i gde je granica između Srbije i Srba. Mnogo je danas Srba koji Srbiju mrze i poriču da su ono što su i da su rođeni tamo gde jesu. Prvo da vidimo kome pripadaju zločini, kome mučeništvo, kome meci u telu, a kome venci na čelu. Da razgraničimo mučenike od mučitelja, Srbe od nesrba, iskrene od plaćenih patriota, nacionaliste od nacista, Miloševića od Hitlera i sve ostalo

Fra_Sotona_Tomislav_Filipovic_Majstorovic_u_zatvoru.jpg

Samo me mržnja održava u životu

Ne možemo se oteti užasnom osećaju našeg strašnog poraza u Jasenovcu. Saterani iza žice, gledamo pokolj svog naroda i ne možemo mu pomoći Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 15. novembra 2015. godine. Iznad mog boksa „bubnjanje”. Kao u Africi i mi se ovdje sporazumijevamo „bubnjarskim” znakovima. Zovu me opet hitno u „Ljudolovku”. Već sam se zgurio, jedva hodam, ali kad bi ustaše znale, koliko je u meni izlivene žuči od mržnje, živa bi me pekle. Čini mi se da me još samo ta mržnja održava u životu i da me pokreće. „Da mi je samo dočekati i vidjeti obješene razbojnike!” Jami, bolan,

Vasiljević: Orić i Muhić zaslužuju maksimalne kazne

Predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Srebrenice Branislav Vasiljević izjavio je Srni uoči sutrašnjeg početka iznošenja završnih riječi odbrane komandanta takozvane Armije BiH Nasera Orića i njegovog saučesnika Sabahudina Muhića u Sudu BiH da porodice žrtava očekuju maksimalne zatvorske kazne. „Mi smo više puta prisustvovali suđenjima i čuli smo svjedoke koji su kao očevici precizno opisivali kako je komandant takozvane Armije BiH u Srebrenici Naser Orić maltretirao i ubio trojicu Srba na različitim lokacijama i koju je ulogu u situacijama za koje im se sudi imao Muhić i to zaslužuje najstrožu kaznu“, rekao je Vasiljević. Podsjetivši da su Orić i Muhić optuženi da su u mjestima

Rat protiv zaborava profesorke Avramov

„Postherojski rat Zapada protiv Jugoslavije“ je, uz „Genocid u Jugoslaviji u svetlu međunarodnog prava“ iz 1992., predstavljao osnovu njenog kasnijeg kapitalnog, dvotomnog dela „Genocid u Jugoslaviji 1941-1945, 1991-…“, koje sačinjava sintezu svih njenih stečenih znanja i naučnih stremljenja, kao i krunu napora da stradanje svoje porodice i svog naroda otrgne od zaborava. Piše: Marko Tanasković Kada je 2. oktobra 2018., u 101. godini, prestalo da kuca već uveliko oslabljeno srce legendarne profesorke međunarodnog prava Smilje Avramov, žene čeličnog karaktera i potpune doslednosti, Srbija je ostala bez jednog od najumnijih, najobrazovanijih i najčasnijih predstavnika istinske nacionalne elite. Iako je svojim javnim delovanjem i napisanim knjigama višestruko zadužila našu zemlju, mora se primetiti

Jasenovački krematorijum

Apstrakt: Najveći jasenovački logor nosio je naziv logor 3 Ciglana. Ime je dobio po postojećoj fabrici za izradu cigle i crepova. Sama ciglana, osim što je proizvodila pomenute proizvode, u jednom periodu logora se navodi i kao stratište. U pojedinim izjavama logoraša, kao i kasnijim memoarskim djelima, ova fabrika se pominje i kao mjesto gdje su ustaše vršile kremiranje ubijenih logoraša, pa čak i kao mjesto gdje su žrtve žive spaljivane. Autor je odlučio da u ovom radu analizira postojeće izvore kao i memoaristiku i literaturu u kojoj se spominje kremiranje tijela kao i spaljivanje živih ljudi. Iako preživjeli logoraši spominju i gradnju krematorijuma u selu Donja Gradina, zbog činjenice da

NAJNOVIJE VIJESTI

Reintegracija zločina

U povodu godišnjice mirne reintegracije Zajednica povratnika hrvatskog Podunavlja dala je priznanje

Ubice šetaju gradom

Prva akcija albanskih esesovaca – racija na Jevreje u Prištini. Kriminalci oslobođeni

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.