arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

„Mleko i krv” Slobodana Penezića Krcuna pred Užičanima

Porodica je predala na korišćenje građu od koje je formiran Krcunov lični fond. – Odabrana dokumenta i fotografije čine postavku vrlo posećene izložbe. Užice – Na Dan grada u Užicu juče su pojedinosti iz života i rada kontroverznog Slobodana Penezića Krcuna – partizana, načelnika Ozne, ministra, predsednika srpske vlade u Titovo doba – prvi put izašle pred lice javnosti. Veoma posećena izložba o Krcunu „Mleko i krv” užičkog istorijskog arhiva, finansirana sredstvima Ministarstva kulture i grada Užica, otvorena je u svečanoj sali gradske kuće. Postavku, koja Krcuna uglavnom prikazuje kao partizanskog komandanta, posleratnog funkcionera, pažljivog supruga i oca, a tek u kratkim crtama kao načelnika Ozne, otvorio je pomoćnik ministra kulture

Kad su četnici vodili proletere u napad na ustaše

Rodoljub Čolaković,  politički komesar Glavnog štaba NOP odreda Bosne i Hercegovine, zapisao je svoja sjećanja iz Drugog svjetskog rata i objavio ih u knjizi „Zapisi iz oslobodilačkog rata“ (pet knjiga) — 1946-55. godina. U  „Zapisima“ IV donosi podatak u vezi osvajanja ustaškog uporišta u Kladnju. Partizanske jedinice u napad su vodili četnici iz sela Žeravice. Ovi četnici nisu bili u sukobu sa partizanima. Tokom rata bilo je ovakvih saradnji između dva antifašistička pokreta, neke su trajale duže a neke kraće. Čolaković je zapisao sledeće: „Zanimalo me je da doznam od vodiča zašto on misli da je u Tuzli lako zalutati, ali nam razgovor prekide gromak uzvik naše prethodnice: ‘Stoj!’ Trojica

Srpska priča

Poslednja knjiga na kojoj sam radio ujedno je i nešto najbolje na čemu sam do sada kao istoričar radio.  Reč je o memoarima majora Aleksandra Miloševića, koje sam priredio za štampu, napisao im predgovor i, nakon istraživanja, biografiju autora – ukupno na više od 200 stranica, pa je zato osećam i svojom. Major Aleksandar Milošević je bio izvanredna, ali gotovo anonimna ličnost srpske istorije: rođen je na Vidovdan 1910. u selu Saranovo u Šumadiji, u porodici ratnika i težaka; bio je jedan od najbolje rangiranih pitomaca Vojne akademije u Beogradu u svojoj klasi 1930-ih godina, nakon čega je, baš u predvečerje svetskog rata, 1939. dobio službu u Prizrenu; junački se

Promovisana knjiga Jovana B. Dušanića: Srbi u BiH su najtvrdokorniji, jer su okrenuti Istoku

Istorijska knjiga prof. Jovana B. Dušanića „Srbi Bosne i Hercegovine u XIX vijeku – borba za slobodu i ujedinjenje“ predstavljena je u svom drugom izdanju beogradskoj publici 27. septembra u kripti Hrama Svetog Save na Vračaru. Sam autor nije govorio o knjizi, a svoje viđenje ovog značajnog dijela dali su direktor izdavačke kuće „Catena mundi“ Branimir Nešić, prof. Dr Nenad Kecmanović, prof. dr Milo Lompar i prof. dr Miloš Ković. Skup je blagoslovio episkop remezijanski gospodin Stefan Šarić. Knjiga je podjeljena je u tri dijela. U prvom dijelu obrađen je period ropstva pod Turcima u XIX vijeku, u drugom je obrađen period pod austrougarskom okupacijom, odnosno o borbi Srba u

veritas2.jpg

OKRUGLI STO: KULTURA PAMĆENjA I ODNOS PREMA ISTORIJSKIM SPOMENICIMA

O SPOMENICIMA KOJE JE VERITAS IZGRADIO NA PODRUČJU REPUBLIKE SRPSKE I FEDERACIJE BiH 1. Sjećanje i pomeni Odnos prema mrtvima i razlikuje čovjeka od drugih bića. Preko mrtvih predaka i znamo ko smo i šta smo i odakle smo. Oni određuju našu svijest o pripadnosti nacionu i vjeri i uče nas vrijednostima kao što su sloboda, čojstvo i junaštvo. Braneći te vrijednosti i Srbi su ginuli ili su ih drugi zbog toga ubijali. A koliko je stradalo Srba od onog do ovog Kosova? Nažalost, jednostavnog i pravog odgovora još nema, prvenstveno zbog toga što sami nismo sačinili vjerodostojne i potpune spiskove naših žrtava, pa su u opticaju razni i u

Svjedoci na Čemernu kod Ilijaša preživjeli pakao

U Sudu BiH počelo je suđenje komandantima i pripadnicima tzv. Armije BiH, Teritorijalne odbrane i tadašnjih policajaca, zbog zločina u Čemernu, kod Ilijaša. http://arh3.rtrs.tv/arhiva/2018/09/27/tvclip030986.mp4 Njih 12 iz Kaknja, Vareša i Ilijaša optuženi su da su u „udruženom zločinačkom poduhvatu“, za samo nekoliko časova, 10. juna 1992. godine ubili više od 30 Srba – mještana i izbjeglica, a njihovu imovinu djelimično spalili. Čemerni junski dan, sela Čemerno. Mira Todorović i Stoja Damjanović preživjele su skrivene u „pećini“ nadomak sela. Preživjele i o zločinu nakon više od četvrt vijeka, pred Sudom svjedočile. Todorovićeva sa roditeljima, sestrom i tetkom, te porodicom Bunjevac, iz Vareškog sela Draževići, sedmicu ranije izbjegla i spas potražila kod

Ratko_Dmitrovic.jpg

Olujne godine

Republiku Srpsku Krajinu istinski niko nije branio, a oni što su je vodili nisu bili dorasli ni do mesne zajednice. Ratko Dmitrović Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 31. jula  2015. godine. Molim da se ovo što ću spomenuti ne protumači kao samohvala, dokazivanje razumevanja stvari pre a ne posle bitke, pamet usklađena s vremenom. Ništa od toga. Ovo je samo jedno podsećanje iz prve ruke, u ove dane kad Hrvati slave a Srbi tuguju. O Krajini i „Oluji“ je reč. Ako se ne varam, u martu, možda aprilu 1990. godine, svakako uoči prvih višestranačkih izbora u Hrvatskoj, a održani su 30. maja, objavio sam u NIN-u

Maks Luburić sa ustašama

Feljton: Pokolji Srba u Glini 1941. godine! Imena i prezimena ustaša koji ubijali i klali! (10)

(Po knjizi „Glina 13. maja 1941.“ Branka Vujasinovića, Čedomira Višnjića i Đure Roksandića, SKD Prosvjeta Zagreb, Zagreb, 2011.) MESTA U KOJIMA SU STRADALI I POKOPANI GLINSKI SRBI 1941 GODINE: Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 22. septembra  2016. godine. Balinac, Banski Grabovac, Beli Manastir, Beograd, Bijele Vode, Bišćanovo, Bojna, Borovita, Bosna, Brezinja, Brezovo Polje, Brestik, Brnjeuška, Brubno, Buzeta, Velika  Kladuša, Velika Solina, Veliki Gradac, Veliki Obljaj, Veliki Šušnjar, Vlahović, Vojnić, Vranovina, Vrnograč, Gledići, Glina, Glinski Trtnik, Gornja Bačuga, Gornja Bučica, Gornje Jame, Gornje Selište, Gornje Taborište, Gornji Viduševac, Gornji Klasnić, Gospić, Groblje Sovinjak (kod Gornjeg Taborišta), Dabrina, Delnice, Dodoši, Dolnjaci, Donja Bačuga, Donja Bučica, Donja Trstenica, Donje

Izložba „Tamo daleko 1918-2018“ danas u Kotoru

Povodom obilježavanja stogodišnjice početka proboja Solunskog fronta i završetka Prvog svjetskog rata, Matica Boke, u saradnji sa portalom IN4S,  Udruženjem za njegovanje tradicije i kulture valjevskog kraja, agencijom Tipon, Muzejom Mirka Komnenovića u Herceg Novom i galerijom “Solidarnost” u Kotoru i uz podršku Konzulata Srbije u Herceg Novom organizuje literarno – vizuelnu izložbu „Tamo daleko 1918-2018“. Nakon Herceg Novog, gdje je bila izložena u Muzeju Mirka Komnenovića, izložba će biti otvorena danas, s početkom u 19 časova u galeriji „Solidarnost“ u Kotoru. O izložbi će govoriti Duško Davidović, član UO Matice Boke, istoričar Milan Gulić, autor knjige „Bokelji na strani Srbije u Prvom svjetskom ratu“ i Gojko Raičević, urednik portala IN4S i jedan

Originalan snimak bacanja u jamu načinjen krajem jula ili početkom avgusta 1941. wikipedia.org

Feljton: Pokolji Srba u Glini 1941. godine! Spisak pobijenih starijih od 60 godina! (9)

Srbi stariji od 60 godina pobijeni i poklani u Glini, Prekopi, Banskom Grabovcu i drugim mestima glinskog područja, u glinskoj pravoslavnoj crkvi Rođenja Presvete Bogorodice, zatim uhapšeni i stradali u Jasenovcu i drugim logorima, kao i na nepoznatim mestima; sa Srbima je stradao i jedan broj Roma te manji broj Jevreja i Hrvata: MARICA: 77 GODINA, NIKOLA: 85 GODINA Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 19.septembra  2016. godine. Đuro J. Arbutina (63), Janko Arbutina (61), Janko J. Arbutina (63), Petar Arbutina-Zukelja (66), Stanko Arbutina (64), Kuzman Adžić (65), Jovan S. Badrić (61), Jovo N. Badrić-Učo (71), Simo A Badrić (66), Jelena L. Bakrač (61), Mićan S. Baltić

Još se čeka pravda za 60 Srpskih žrtava iz Podravanja

U Crkvi Svete velikomučenice Marine u Podravanju kod Srebrenice služen je parastos za 60 mještana ovog sela poginulih u posljednjem ratu, od kojih je 32 civila i vojnika ubijeno na današnji dan 1992. godine. Služenjem parastosa i prisluživanjem svijeća za pokoj duša poginulih, nekoliko desetina mještana, saboraca i članova porodica stradalih, obilježilo je danas 26 godina od pogibije 32 mještanina ovog sela, među kojima je osam Perendića, po sedmoro Marinkovića i Šaraca, te po četvoro Nikolića i Jovanovića. Delegacije opštine i Boračke organizacije Srebrenice položile su cvijeće kod spomen-ploče poginulima, koja je postavljena na zid hrama. Predsjednik srebreničke Boračke organizacije Gojko Simić rekao je da je prije 26 godina u

Pravoslavna crkva u Kleku

70 godina od kolonizacije Hercegovaca u Klek: Ostao žal za kamenitim selima podno Leotara

Kad u Kleku, u srcu Banata, „zažubori“ ijekavica, sa svim ukrasima govora koji se čuje pod trebinjskim platanima, jasno je da razgovaraju ljudi poreklom sa hercegovačkog krša koje je davna kolonizacija dovela na vojvođansku ravnicu, da tu žive obećani bolji život. Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 30. novembra  2016. godine. Tako, „po hercegovački“, razgovaraju Neđo Vidačić i Branko Kovač, dobrodržeće starine, koji su, pre 70 godina, „vozovima bez voznog reda“, stigli u Klek, gde su i danas, kao penzioneri, komšije. Prvi je zagazio u desetu deceniju života, drugi mu je za petama. Obojica – što je znak dobre gorštačke genetike – i danas voze bicikl i,

Feljton: Pokolji Srba u Glini 1941. godine! Spisak pobijenih koji su mlađi od 18 godina! (8)

Srbi mlađi od 18 godina pobijeni i poklani u Glini, Prekopi, Banskom Grabovcu i drugim mestima glinskog područja, u glinskoj pravoslavnoj crkvi Rođenja Presvete Bogorodice, zatim uhapšeni i stradali u Jasenovcu i drugim logorima, kao i na nepoznatim mestima; sa Srbima je stradao i jedan broj Roma te manji broj Jevreja i Hrvata: Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 14. septembra  2016. godine. NIKOLA: TEK ROĐEN, JOVO: JEDNA GODINA Dragan S. Ajdinović (16), Adam P. Anđelić (17), Vlado Arbutina (15), Vlado L. Arbutina (16), Milan J. Arbutina (12), Branko Babić (17 godina), Milan Babić (16), Milan I. Babić (17), Gojko P. Badrić (17), Dušan J. Badrić (17),

Ustaše sprovode narod sa Kozare

Feljton: Pokolji Srba u Glini 1941. godine (5)

(Odlomci iz knjige „Glina 13. maja 1941.“ Branka Vujasinovića, Čedomira Višnjića i Đure Roksandića, SKD Prosvjeta Zagreb, Zagreb 2011.) Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 6. septembra 2016.godine. … Iz kuće Petra Kukoleče, glinskog trgovca, pored njega odvedeni su njegov otac Nikola i braća Marko, pomorski oficir, i Ilija, službenik. Iz kuće Koste Sunajka, uglednog glinskog pekara, sa njim odvedena su i njegova dva odrasla sina – Nina, student, i Pero. Ipak je najveću tragediju doživjela porodica Ilije Letića, pekara. Osim što su ga ubili odmah na ulici, sina Dušana ranili, masakrirali i potom ubili šegrte Radu i Slavka, isti dan ubijen je i otac Ilije, lugar

MILOŠ KOVIĆ

Narodi duge i slavne prošlosti ne mogu da budu kolonizovani

Istorija srpskog naroda predstavlja naš ogroman oslonac. Ona je naš nacionalni resurs, baš kao ekonomija ili oružane snage Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 25. decembra 2016.godine. Piše: Miloš Ković Knjiga Srbi 1903-1914. pokušava da ocrta obrise i ponudi tumačenja jedne velike epohe i puta koji su Srbi, kako bi dospeli u tu epohu, prešli u 19. veku. Njeno prvo poglavlje posvećeno je istoriji političkih ideja, dok se u drugom, kroz istorijsko-filozofske portrete najznačajnijih ličnosti pomenutog perioda, daje slika njihovih filozofskih i naučnih misli. Glavni cilj ove knjige je, kako kaže i sam priređivač, „da odgovori na pitanja: ko su bili Srbi na kraju tog kretanja, u

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.