Od 24. Juna 1941, Dana sjećanja na Jadovno, prošlo je:

JADOVNIČANI PORUČUJU:

Teče 80-ta godina od početka Pokolja, genocida počinjenog nad srpskim narodom od strane NDH. Osamdeset godina od tragedije na Velebitu, ličkom polju, ostrvu Pagu. Ako Bog da, sabraćemo se 19. juna 2021. kod Šaranove jame.

 

Savo Štrbac: DOLAZAK SRBA NA PODRUČJE DANAŠNjE HRVATSKE

Datum objave: četvrtak, 2 jula, 2020
Objavljeno u Nekategorizovano
Veličina slova: A- A+

U sjevernoj Dalmaciji, u kojoj sam živio do avgusta 1995, postojala su, i još uvijek postoje, tri pravoslavna manastira, koja su utemeljena u XIV  vijeku: Krupa (1317), Krka (1350) i Dragović (1395), koji od osnivanja postaju “duhovna središta, kulturna stjecišta i nacionalna zborišta” srpskog naroda u Dalmaciji.

Savo Štrbac; FOTO: Jadovno 1941.

Nedavno je “Jutarnji list”, jedan od vodećih hrvatskih dnevnih novina, iz pera novinara Vlade Vurušića, objavio poduži tekst o položaju Srba u Hrvatskoj, kojeg su u cijelosti ili dijelovima prenijeli i mnogi mediji u regionu.

Tekst i po mom mišljenju dosta objektivno prikazuje današnji položaj Srba u toj državi i veoma je kritičan prema hrvatskim vlastima koje uveliko pridonose, svojim činjenjem i nečinjenjem, takvom njihovom položaju.

Međutim, jedna autorova tvrdnja izazvala je negativne komentare mnogih Krajišnika, koje su me i ponukale da napišem ovaj tekst. Evo intrigantne rečenice iz pomenutog teksta:

“Od vremena kraja 19. vijeka, otkad se rade statistike nacionalne i vjerske pripadnosti, Srba danas u Hrvatskoj ima najmanje od vremena prvih naseljavanja u 16. vijeku u hrvatske krajeve.”

Prva tvrdnja je tačna, u šta se može svako uvjeriti uvidom u bilo koju javno objavljenu statistiku. Za ilustraciju poslužiću se citatom iz knjige “Biološki slom i nestajanje Srba u Hrvatskoj (1880–2011)”, autora Dr. Svetozara Livade i saradnika.

“U razdoblju od 1880. do 2011. godine u granicama današnje Republike Hrvatske Hrvati su izrazito većinsko stanovništvo, dok su Srbi sa značajnim udjelom neprestano druga po brojnosti nacionalna zajednica. U procentima broj Hrvata se kretao od 68,39% 1900. godine (kada ih je u procentnom broju bilo najmanje) do 90,42% 2011. godine (kada ih je u procentnom broju bilo najviše). Broj Srba se kretao od 22,21% 1921. godine (kada ih je u procentnom broju bilo najviše) do 4,36% 2011. godine (kada ih je u procentnom, ali i u apsolutnom broju bilo najmanje). U tu 131 godinu bilo je 14 popisa stanovništva u pet državno pravnih sistema: Austro-Ugarska, Italija, Kraljevina SHS/Jugoslavija, socijalistička Jugoslavija i samostalna Republika Hrvatska.”

Međutim, druga tvrdnja iz citirane rečenice Vurušićevog teksta o vremenu doseljavanja Srba na prostore današnje Hrvatske nije tačna, što su primjetili i mnogi Krajišnici, nazvavši tu neistinu istorijskom podvalom.

Iako nisam istoričar, na osnovu mog opšteg obrazovanja i neposrednih saznanja, i ja smatram da ta tvrdnja nije tačna, barem kad je u pitanju sjeverna Dalmacija. A evo i zašto.

U sjevernoj Dalmaciji, u kojoj sam živio do avgusta 1995, postojala su, i još uvijek postoje, tri pravoslavna manastira, koja su utemeljena u XIV  vijeku: Krupa (1317), Krka (1350) i Dragović (1395), koji od osnivanja postaju “duhovna središta, kulturna stjecišta i nacionalna zborišta” srpskog naroda u Dalmaciji. Prva dva su sagrađena na istoimenim rijekama a treći na rijeci Cetini.

Manastir Krupa nalazi se podno Velebita, blizu izvora istoimene rijeke. Sagrađen je u vrijeme kralja Milutina. Predanje kaže da su mu temelje postavili monasi iz manastira Krupe na Vrbasu. Često je stradao u raznim najezdama. Ipak je iza toga uvijek i obnavljan.

Obilježeno 700 godina manastira Krupa ⋆ P-portal
Manastir Krupa
Foto: P-portal.net

Manastir Krka sagrađen je u dolinin istoimene rijeke u blizini Kistanja. Podigla ga je princeza Jelena, kćerka Stefana Dečanskog i polusestra cara Stefana Dušana, udata za hrvatskog kneza Mladena III Šubića, bribirskog kneza, posvetivši ga Svetom arhanđelu Mihajlu. Predanje kaže da su manastir osnovali monasi prispjeli iz Svete zemlje, i to iz manastira posvećenog Svetom arhistratigu Mihailu, kojeg je tamo podigao kralj Milutin.

Manastir Krka: Ukras i ponos pravoslavne Dalmacije
Manastir Krka
Foto: Srbi.hr

Manastir Dragović je podignut nekoliko godina poslije Kosovske bitke. Smješten uz rijeku Cetinu, nedaleko Vrlike, u lijepom predjelu. Sa prvobitnog mjesta premještan je još dva puta. Posljednji put pedesetih godina prošlog vijeka zbog izgradnje hidroelektrane na Cetini i Perućkog jezera, kada je više hiljada Srba iz plodne cetinske doline raseljeno, najviše u Srbiju. Doživio je i nekoliko teških najezda “inorodnih i inovjernih”, nakon čega je za izvjesno vrijeme “zapušćivao”. Posljednji put se to desilo 1995. pred hrvatskom “olujom” i do obnove ranih dvijehiljaditih manastirske prostorije su korištene kao štale.

Manastir Dragović — Vikipedija
Manastir Dragović
Foto: Vikipedija

U prva dva sam često boravio a i goste dovodio. U manastiru Krupa družio sam se sa njegovim igumanom Kozlicom, starinom svetačkog izgleda, koji mi je više puta otvarao manastirsku riznicu i pričao o istoriji manastira.

U manastiru Krka počeo sam dolaziti još kao gimnazijalac, a najčešće sam navraćao ratnih devedesetih kada je u njemu stolovao vladika dalmatinski, Gospodin Longin. Bili smo prijatelji i zajedno smo dočekivali goste iz svijeta.

Manastir Dragović sam prvi put vidio u proljeće 1993. kada se, nakon oštećenja brane izlilo Perućko jezero a Cetina vratila u svoje korito, otkrivši i zidine starijeg manastirskog zdanja.

Danas dalmatinski manastiri, kao i uvijek kroz istoriju, dijele sudbinu srpskog naroda na tim prostorima. Oni su tu od XIV vijeka da svjedoče o boravku Srba na tim prostorima i da nikome ne dozvole da nam pokrade nekoliko vijekova istorije. Nažalost, sva je prilika da će idućeg proljeća, nakon petnaestog popisa stanovništva, svjedočiti o još većem istorijskom minimumu Srba na prostorima današnje Hrvatske.

Oprema: Srpska Ramonda

Izvor: D. I. C. Veritas

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top