arrow up

Podijelite vijest:

SARAJEVO DA SE SUOČI SA ZLOČINOM NA KAZANIMA

Kazani - Sarajevo
Kazani – Sarajevo

U Sarajevu je danas u organizaciji Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) održan skup s ciljem podsjećanja javnosti na zločin koji su na Kazanima nad Srbima i Hrvatima počinili pripadnici 10. brdske brigade takozvane Armije BiH pod komandom Mušana Topalovića Cace.

Sa skupa ispred Katedrale Srca Isusova poručeno je da Sarajevo ima moralnu i političku odgovornost da se suoči sa ovim zločinom. Iz ove nevladine organizacije ističu da se zaboravom, negiranjem i neobilježavanjem, ovaj zločin čini još većim.

Na lokaciji Kazana na Trebeviću ubijeni su brojni srpski civili, većinom građani Sarajeva. Iz jame na Kazanima nakon rata izvađeni su posmrtni ostaci 29 ljudi, a broj ubijenih zvanično nikada nije utvrđen.

Pripadnici Armije BiH su od 1991. do 1993. godine, prilikom racija, hvatali Srbe na sarajevskim ulicama i u stanovima i odvodili ih na kopanje rovova na Trebević, gđe je nalazila pećina Kazani u koju su ih bacali.

Za zločine na Kazanima od 1994. godine osuđeno je 14 pripadnika Armije BiH na kazne zatvora od 10 mjeseci do šest godina, a mnogi smatraju da su neke ubice još na slobodi.

Prema podacima Saveza logoraša Republike Srpske, u Sarajevu je tokom rata stradalo 8.800 Srba.

Prema podacima Saveza logoraša Republike Srpske, u Sarajevu je tokom rata bilo 126 logora za Srbe, te da je, prema popisu iz 1991. godine, u tom gradu prije rata živjelo više od 156.000 Srba, a sada ih nema ni 6.000.

Bošnjački politički vrh je 26. oktobra 1993. godine naredio hapšenje komandanta 10. brdske brigade takozvane Armije BiH Mušana Topalovića Cace, čiji vojnici su ubijali sarajevske Srba u jami Kazani na Trebeviću.

Prilikom pokušaja hapšenja Topalovića poginulo je devet vojnika i policajaca takzovane Armije BiH. Topalović je uhapšen i ubijen dan kasnije, kada je pokušao da pobjegne.

Izvor: srna

Vezane vijesti:

NEMA SUЖIVOTA U TAKOZVANOM MULTIETNIČKOM SARAJEVU

PRAVDA ZA UBIJENE SRBE NA KAZANIMA

PODRŠKA PODIZANJU SPOMEN-OBILJEЖJA NA KAZANIMA

Sarajevo – Romanija – Jadovno 1941.

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​