fbpx
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Saopštenje povodom hapšenja Rajka Milošević

Veritas
Veritas

Juče, u kasnim popodnevnim satima, sudija Višeg suda u Sremskoj Mitrovici, nakon saslušanja, otvorio je ekstradicioni postupak i odredio pritvor Srbinu iz Hrvatske Milošević Rajku (52) sinu Nikole, iz sela Šnjegovića, opština Slavonska Požega, kojeg je predhodne večeri u Šidu, u rutinskoj kontroli, lišila slobode srpska policija na osnovu potjernice zagrebačkog Biroa Interpola.

Županijski sud u Vukovaru presudom iz 2005. godine osudio je sedam lica da su: „nakon okupacije Babske sredinom oktobra 1991. godine od strane tzv. JNA i pridruženih paravojnih jedinica, u razdoblju od 1992. do polovine maja 1995. godine, kao sudionici nelegalne vlasti nečovječno postupali prema civilnom stanovništvu, pljačakli imovinu, zastrašivali civilno stanovništvo, prisiljavali iste na prinudni rad, te im nanosili velike patnje i ugrožavali fizički integritet“, navodeći svakome određene inkriminicaje, s tim da su uhapšenom Miloševiću stavili na teret da je: „odveo Josipa Foru u podrum i tukao ga, tako da mu je razbio nos i isti je bio sav modar i krvav po licu; napao Julijanu Kovačić nožem, srušio je, i kleknuo na nju, zarezao nožem po vratu i oko vrata, a njenog sina, škljocajući oružjem, zastrašivao da će ga ubiti; oduzeo Josipu Zovku traktor i tukao ga rukama i nasilno uselio u kuću Đuke Tomašića“, izrekavši mu kaznu od 4 godine i 6 mjeseci zatvora zbog krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.

Za slične inkriminacije osuđena su i ostala šestorica, a izrečene su im kazne od 3 do 4 godine zatvora, iako je za ovo djelo, po hrvatskom zakonu, predviđena kazna od 5 do 20 godina. Biro Interpola Zagreb za svom sedmoricom raspisao je međunarodne potjernice.

Jedan od osuđenih je i Šljubura Ranko, osuđen na tri godine zatvora, protiv kojeg je 2007. godine u Holandiji, gdje je živio sa izbjegličkim statusom, vođen ekstradicioni postupak, ali je holandski sud hrvatski zahtijev za izručenje proglasio neosnovanim, uz obrazloženje da se u radnjama osuđenog ne stiču elementi krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.

Međutim, Šljubura je, uprkos navedenoj presudi holandskog suda, uhapšen u Srbiji u toku 2009. godine, gdje je protiv njega takođe vođen ekstradicioni postupak za isto krvično djelo i po istoj potjernici. Nakon skoro godinu dana Apelacioni sud u Beogradu je utvrdio da nisu ispunjene zakonske predpostavke za izručenje okrivljenog Šljubura Ranka Republici Hrvatskoj jer „ne bi imao pravo na ponavljanje postupka pošto je za pravosnažnu presudu suda u Vukovaru, donjetu u njegovom odsustvu, saznao 2007. godine prilikom vođenja ekstradicionog postupka u Holandiji“.

Uhapšeni Milošević je, do posljednjejg rata živio, u selu Šnjegaviću, koje je bilo obuhvaćeno zloglasnom Naredbom o evakuaciji 29. oktobra 1991. godine svih mještana iz 26 sela, sa isključivo ili pretežno srpskim stanovništvom, smještenih o Požeškoj kotlini, podno Papuka i Psunja, koju je dan ranije donio Krizni štab opštine Slavonska Požega, a koja su u decembru iste godine „očišćena“ od strane hrvatske vojske i policije. Samo u jednom danu 10.12.1991. godine u Šnjegavićiu i Vučjaku Čečevskom ubijeno ih 36 Srba, prosiječne starosti oko 60 godina, među kojima i 20 žena.

Među ubijenima je i majka uhapšenog Rajka, Mileva Milošević (1938), koja je ubijena na očigled njene majke Drage Ranisavljević, a zatim spaljena zajedno sa kućom. Iako su međunarodni i domaći sudovi upoznati sa zločinima u selima Požeške kotline, istraga još uvijek tapka u mjestu.

Uhapšeni Rajko se sa sinom Dragišom (žena mu je poginula u saobraćaju 1983., kada je Dragiša imao samo 5 mjeseci), po izgonu iz Šnjegavića u jesen 1991. godine privremeno nastanio u Bapskoj u opštini Ilok, u istočnoj Slavoniji, odakle je početkom 1997. godine, prilikom „mirne reintegracije“ SBO u ustavnopravni poredak RH, prešao u Srbiju i nastanio se u Laćarku kod Sremske Mitrovice, gdje je kao izbjeglica živio sve do dana hapšenja.

Veritas doznaje da uhapšeni Milošević boluje od karcinom jednjaka, zbog čega je 15. jula i 1. avgusta ove godine imao dvije operacije, a uskoro čeka i treću, trenutno ne može ni da govori, a jede samo kašastu hranu. Njegov sin Dragiša, radi kao građevinki radnik i nema dovoljno novca da mu angažuje izabranog branioca, ali se ipak nada da će mu sud, zbog zdravstvenih razloga, omogućiti da se brani sa slobode. Na osnovu međunarodnih potjernica koje je raspisao Biro Interpola u Zagrebu, širom svjeta je do sada uhapšeno 108 Srba iz Hrvatske, od kojih je 31 ekstradiran u Hrvatsku. U toku ove godine ekstradirani su u julu Renato Petrov, uhapšen u Njemačkoj u aprilu o.g. i u avgustu Mile Dakić uhapšen u BiH u maju o.g.. Od ekstradiranih do sada je protiv 13-ice postupak obustavljen ili je optužba odbijena, uglavnom nakon prekvalifikacije djela ratnog zločina u oružanu pobunu, što ima za posljedicu gubitak obeštećenja za vrijeme provedeno u pritvoru. Ovoliki broj obustava postupaka protiv lica sa Interpolovih potjernica ukazuje i na zloupotrebu Interpola od strane Hrvatske

Beograd, 19.08.2011.

PREDSJEDNIK
Savo Štrbac

Izvor: VERITAS

 

Podijelite vijest:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani bez upozorenja.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pratite nas na društvenim mrežama: