arrow up

Podijelite vijest:

Sa krstom i sabljom za slobodu

Junak s Vučjeg dola predvodio narodnu gardu u bici za odbranu Loznice. Prota Jovan Bošković, iz Danilovgrada, borio se u balkanskim ratovima i Prvom svetskom ratu

Prota Jovan Bošković
Prota Jovan Bošković

Sa krstom u levoj i sabljom u desnoj ruci proveo je svoj vek čuveni pop Jovan Bošković, iz Orje Luke kod Danilovgrada, duhovnik koji je kao učesnik velikih bitaka upisao svoje svetlo ime u besmrtnike.

 Prota je ostao zapamćen kao veliki besednik i revnosni sveštenoslužitelj, a kada je trebalo da se brani otadžbina, isticao se hrabrošću i vojničkom veštinom. U balkanskim ratovima bio je vojni sveštenik poljske bolnice Moravske divizije drugog poziva. Ostalo je zapisano da je na početku Prvog svetskog rata organizovao narodnu gardu na čijem je čelu bio u odbrani Loznice od austrougarske vojske. A kada su austrijske trupe prešle reku Drinu, stari prota juriša na njih s prekaljenom narodnom gardom, nanoseći im teške gubitke. U toj bici na Lipničkom polju i sam prota biva teško ranjen. Kuršum mu je prošao kroz levu nogu, nožnicu sablje i pod njom ubio konja na kome je jahao. Drugi metak mu je slomio desnu ruku ispod lakta. I pored teških rana, pop Jovan iz ruku nije ispuštao krst i sablju. Pukim slučajem spasava se ropstva i sa srpskom vojskom kasnije odstupa preko Albanije. Na Krfu postaje sveštenik Petog puka drugog poziva, i sa ovim pukom u prvim borbenim redovima učestvuje u svim borbama.

Događaje iz ratnih dana zapisao je otac Jovan u svom ratnom dnevniku pod naslovom “Ratne crtice”, koji je objavljen 1932. u Šapcu. Igrano-dokumentarni film koji je pod nazivom “Bog junačku dušu da im prosti” snimljen po njegovom ratnom dnevniku, fokusiran je na lozničke junake koji su svojim telima u bici na Jadru 12. i 13. avgusta 1914. godine zadržali neprijatelja, kako bi srpska vojska došla na Tekeriš, gde je ostvarena prva pobeda savezničke vojske u Prvom svetskom ratu. Prota Jovan se upokojio u Beogradu 1939. u 84. godini. Po sopstvenoj želji, sahranjen je na Novom groblju.

Skup posvećen sećanju na duhovnika i vitezaIako njegovi zemni ostaci počivaju u Beogradu, on nikada nije napuštao svoj rodni kraj, pa je u njemu i ovih dana, kada je u organizaciji Udruženja građana i poštovalaca Bjelopavlića “Bijeli Pavle” i pod pokroviteljstvom Mitropolije crnogorsko-primorske u Danilovgradu održano kulturno-duhovno veče posvećeno proti Jovanu. Čulo se o junaštvu glasovitog Boškovića, posebno u slavnoj epopeji na Vučjem dolu, ali i drugim bitkama u toku Veljeg rata, zbog čega su mu grudi krasila mnogobrojna odličja. Od kneza Nikole Petrovića dobio je na dar jednu specijalno izrađenu posrebrenu sablju koju je kao sveštenik stalno nosio sa sobom. Međutim, posle određenih nesuglasica sa knezom, 1891. on je napustio Crnu Goru i s porodicom se preselio u Srbiju i nastanio u Loznici, gde je dobio parohiju nastavljajući svešteničku službu.

DOBRO DOŠAO JOVANE!

O proti Jovanu Boškoviću mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije kaže da je i on, kao i svi ostali ugledni Boškovići, bio vaspitan i utemeljen na svetolazarevskom kosovskom zavetu.

– Zbog toga je i sve što je radio i stvarao bilo sveto i čestito. Kroz projekciju filma “Ratne crtice – Bog junačku dušu da im prosti”, ovaj divni duhovnik i vitez vraća se u svoj rodni kraj – rekao je mitropolit na svetkovini upriličenoj slavnom Boškoviću. – Dobro došao pope Jovane u svoje Bjelopavliće!

Veliša Kadić

Izvor: Večernje NOVOSTI

Vezane vijesti:

Balkanski ratovi – Zaboravljene tekovine

Narodi duge i slavne prošlosti ne mogu da budu kolonizovani

PREPLITANJE ISTORIJE I SADAŠNJOSTI

NAJNOVIJE VIJESTI

Dobrila Kukolj

Banjaluka Svjedoči: Rođena sam u jednom od najljepših sela ko­je je smješteno na

Svjedoci pakla

Došao je kraj ćutanju o stradanju Srba. U kon­tek­stu pro­mijenjenih istorijskih okolnosti, a

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​