arrow up

Podijelite vijest:

Rusija: Otvoren centar za rehabilitaciju Staljina

Ruski komunisti otvorili su u Penzi „Centar Staljin“ u cilju rehabilitacije imena bivšeg diktatora i njegova delovanja na čelu Sovjetskog Saveza, javlja AFP.

Josif Visarionovič Staljin

„Otvorili smo naš Centar kako bi sprali ljagu sa Staljinovog imena nakon više decenija ocrnjivanja i kleveta“, izjavio je direktor Georgij Kamnev, lokalni zastupnik i šef Komunističke partije (KP) u Penzi.

„Nepobitno je da je tokom Staljinove vladavine stradalo mnogo nevinih, to su greške koje se ne smeju ponoviti. Ali, staljinizam je također sinonim za veličanstvenost zemlje, socijalnu zaštitu, naučna i kulturna dostignuća i pobede u Drugom svetskom ratu“, ocenio je Kamnev.

Centar, smešten u središtu grada s više od 500.000 stanovnika, 600 km jugoistočno od Moskve, u kom je Komunistička partija vrlo aktivna i zauzima 15 mesta u regionalnom parlamentu, ima za cilj da okupi studente i istoričare na okruglim stolovima i konferencijama i organizuje festivale i književne večeri posvećene baštini staljinizma.

Ruske vlasti od pada SSSR-a imaju dvosmislen stav prema Staljinu: službeno je osuđen zbog državnog terora koji je sprovodio od 30-ih godina prošlog veka pa sve do smrti 1953., ali on još uvek leži pokopan u Kremlju, na Crvenom trgu.

Brojni Rusi još uvek uz njegovo ime u prvom redu vezuju pobedu nad nacističkom Nemačkom.

Jedan od dva Rusa smatra da „veliki ciljevi“ koje je realizovao bivši SSSR opravdava žrtve koje je narodu nametnuo Staljin, a 2012. godine Staljin je dospeo na čelo u ispitivanju javnog mnjenja o najvećim ruskim ličnostima.

Staljin je rođen 1879. Kao generalni sekretar Komunističke partije od 1922. do smrti 1953. bio je neprikosnoveni vladar SSSR i lider komunističkog sveta.

U čistkama koje je sprovodio stradalo je nekoliko miliona ljudi, među kojima su bili istaknuti političari, generali, intelektualci.

(Index.hr)

 

Izvor: SRBIN INFO

 

Vezane vijesti.

Uspon i pad Staljinovog Himlera

Podela sveta uz gruzijsko vino

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​