fbpx
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Podijelite vijest:

RAD SOKOLA NA KOSOVU I METOHIJI

https://jadovno.com/tl_files/ug_jadovno/img/preporucujemo/2014/Djakovica.jpg

Uprkos zabranama   sokolska društva   “Dušana Silnog” osnivana su na Kosovu i Metohiji za vreme turske vlasti. Rajko Karaklajić osnovao je dušanovačka društva u Prizrenu, Prištini, Uroševcu, Kumanovu.

U Kumanovu Silni je osnovan 1906-7, po dolasku Dimitrija Sinadinovića. Docnije, po proglašenju „Hurijeta”, rad je ozvaničen, i za prvog starešinu izabran je Jovan Dovezenski, učitelj i vojvoda četnički. Silni je 1909. osnovan u Kumanovu i Prizrenu, a 1910. u Kosovskoj Mitrovici, Tetovu i Prištini. Iz Kumanova prešao je u Prištinu Dimitrije Sinadinović i okupio tu omladinu stvorivši društvo u Prištini. U Gnjilane otišao je vežbač, učenik gimnazije Vlad. Zakić a u Peći vežbao je omladince gimnazist Mladen Gerić. U Prizren su pošli Rajko Karaklajić, Pera Ilić, nastavnik muzike, i vežbači: Steva Mladenović, Duško Stevanović, Vasa Hadži Kostić i Petar Arsić. Silni iz Skoplja učestvovao je na sletovima i javnim časovima 1910. kod Gračanice, u Deviču, Prištini, u Prizrenu, u Beogradu, zatim 1911. u Zagrebu i 1912. u Novom Sadu i Pragu. U leto 1910. organizovan je slet u manastiru Deviču, u Drenici. Slet je održan u Gračanici, a drugi deo izveden je u Deviču. Odobrenje od vlasti izdejstvovao je mitropolit prizrenski Nićifor. Vežbači iz Skoplja došli su pod vođstvom Gliše Elezovića i Rajka Karaklajića. Oni su održali javan čas u Uroševcu na stanici, pa se zatim uputili u Gračanicu. U Gračanici učestvovala su dušanovačka društva iz Skoplja i Kumanova, vežbači iz Gnjilana, Uroševca, Prizrena, Prištine, Vučitrna, Mitrovice, Peći i Đakovice. Muzika iz Kumanova je na čelu kolone svirala „Rado ide Srbin u vojnike“ i narodne melodije. Učestvovalo je skoro 400 vežbača. Naroda je bilo mnogo, a oduševljenje je bilo neopisivo. Iz Gračanice skopski vežbači otišli su u Vučitrn, prenoćili i krenuli za Devič, gde je kraj manastira, održana  vežba, pred narodom okupljenom sa celog Kosova i Metohije. (1)

U ratovima za oslobođenje učestvovali su članovi Silnog od kojih je dosta palo na bojnom polju, a među njima i njihov učitelj Rajko Karaklajić, koji je poginuo u albanskoj buni 1913.  Godine 1913. bila su reorganizovana društva u Kumanovu, Skoplju, Prizrenu, a otpočeo je rad u Bitolju i Štipu.  (2)

Odmah po oslobođenju ministar prosvete Ljuba Jovanović, član sokola, poslao je 1913. u gimnazije istaknute sokolske radnike kao nastavnike gimnastike : u prizrensku učitelja Krstu Tačevića, u kumanovsku suplenta Mihaila Gradojevića, u bitoljsku Josipa Prohasku, u tetovsku Františeka Vanjika i u skopsku Jaroslava Voštu. Njihov dolazak u škole i društva značio je mnogo za širenje sokolskih društava u oslobođenim krajevima. Prizrensko društvo radilo je sve do odstupanja 1915. (3)

Posle Prvog svetskog rata sokolska društva su obnovila svoj rad. Sokolska društva na Kosovu i Metohiji većim delom su bili deo Sokolske župe Skoplje, a manjim delom župe Cetinje. Sokolska Župa Skoplje okupljala je 1934. 40 društava, 75 stalnih i 33  privremene seoske sokolske čete. (4)

Sokolska župa Cetinje radila je na podizanju sela preko seoskih četa. Blagodareći Poljoprivrednom odjeljenju Banske uprave Župa je 1936. podelila sokolskim četama 7.896 voćnih sadnica i 9.607 šumskih sadnica. Sve ove sadnice primljene su i zasađene. Sem ovoga četama je podeljeno i 25 gvozdenih plugova okretača po ceni od 100 dinara po komadu. Župa je održala 10 pčelarskih tečajeva po raznim mestima. Odsek za čete i poljoprivredu Župe Cetinje po umerenim cenama ustupio je četama na selu semena lucerke, poljoprivredne alate i preuzeo akciju za izvoz lekovitog bilja. Odsek je priredio prosvetni tečaj u Peći.  (5) 

Sokolska četa Velika Hoča, iz Sokolskog društva Đakovica, primila je 1938. besplatno od Banske uprave Zetske banovine 100 komada jabukovih sadnica, a u 1939. 11 plugova sa nižom cenom. Četa je bila zaslužna zbog svog rada na unapređivanju sela. (6)

Filmovi „V pokrajinski slet u Skoplju“, „Krunisanje Dušanovo“, „Uskršnji običaji Lužičkih Srba“, „Snežana“, „Zimski sport“ i „Gimnastičke vežbe“ sa velikim uspehom prikazani su u Skoplju, Velesu, Kumanovu, Tetovu, Prizrenu i Štipu. Pretstave su davane u sokolanama, a ponegde radi velike posete, davane su i u bioskopima. Ne samo školska deca i sokolsko članstvo, nego i roditelji i omladina u velikom broju posetili su pretstave. Ukupno 22 pretstave posetilo je 3.990 dece, naraštaja, članstva i drugih. (7)

Profesor Mirko Jovanović i prednjak Sokolske župe Skoplje Pajtondžijević posetili su 17.12.1938. Prištinu, gde su održali dve filmske predstave za sokolsku decu i naraštaj, kao i za učenike i učenice osnovnih i srednjih škola. Priredbu je organizovao prosvetar prištinskog društva profesor Bora Jovanović. Prikazano je dva puta pred 942 gledaoca šest sokolskih i zabavnih filmova. Profesor Mirko Jovanović održao je svakom prilikom i po jedno predavanje o sokolstvu. (8)

U Sokolskom domu u Prištini 16 aprila 1939. održan je zbor četnih načelnika. Na zboru su bili zastupljeni delegati iz seoskih sokolskih četa Suvi Do, Donja Gušterica, Janjevo i Komoran. Društvenu upravu su zastupali prosvetar  Nedeljko Virijević, i tajnik Radomir Nikolić, a zborom je rukovodio načelnik Ivan M. Ivčić, pešadijski narednik vodnik. Rešeno je da se prilikom posete Kosovu, Skopske i Cetinjske župe održi štafetno trčanje od manastira Gračanice i Samodreže. Štafete su trebale da dođu kod spomenika na Gazimestanu na kraju pomena, starešinstvo je trebalo da primi buktinje i time oda poštu borcima za slobodu i ujedinjenje. (9)

Sokolsko društvo u Prizrenu 1939. svečano je proslavilo  30-godišnjicu svog rada. Sokolsku povorku pozdravio je starešina društva potporučnik Milivojević. Zatim je povorka prošla kroz varoš, noseći na čelu zastavu koju je darovao kralj Aleksandar a kumovao kralj Petar II. Na svečanoj akademiji govorio je župski prosvetar, Mirko Jovanović, a zatim prosvetar prizrenskog društva Troj i načelnik župe Skoplje Pajić, koji je pohvalio rad načelnika društva u Prizrenu Nikole Peđe. (10)

Predlog o organizovanju proslave 550-godišnjice Kosovske bitke 1939. dali su sokoli iz župa Skoplje i Cetinje, ta proslava ostala bi samo sokolska, da nije, u poslednji čas, Udruženje Kosovaca u Beogradu stvorilo plan o proslavi na široj osnovi, i time omogućili i širim slojevima naroda da učestvuju. Stizali su predstavnici i članovi četnika, dobrovoljaca, Narodne odbrane, Kola Srpskih Sestara, .. U najvećem broju stizali su sokoli, u sokolskim odorama iz varoških društava i u narodnim nošnjama iz seoskih četa. Sokoli iz župe Skoplje, u velikoj povorci sa muzikama, došli su s voza u stanici Kosovo Polje, dok su iz župe Cetinje stigli peške sa juga. Iz Crne Gore došlo je 2.000 članova svih kategorija, sa deset društvenih zastava a iz skopske župe oko 3.000 članova. Pridružili su im se sokoli iz ostalih župa. Iz župe Beograd bilo je oko 60 sokola. Mnogobrojna izaslanstva stigla su iz župa Split, Novi Sad, Petrovgrad, Tuzla, Kranj, Maribor, Kragujevac, Ljubljana, Zagreb, Niš, Sarajevo, itd.

Svečanost je počela liturgijom u Gračanici, na kojoj je činodejstvovao patrijarh Gavrilo. Proslava je održana pred spomenikom koji je 1928. podiglo sokolstvo. Pošto su predstavnici vlasti i udruženja stigli na Gazi Mestan, dotrčale su sokolske štafete, lučonoše, iz skopske i cetinjske župe, koji su doneli plamen iz Gračanice i Samodreže. Plamen su predali starešinama župa Branovačkom i Miloševiću, a ovi su ga predali izaslaniku Saveza Sokola Smiljaniću, da ga uruči patrijarhu. Patrijarh Gavrilo je na tom plamenu upalio voštanicu, ističući značaj kosovske vatre za srpski narod. Na proslavi su govorili predstavnici crkve, vlade i vojske, Udruženja Kosovaca, sreza vučitrnskog i Saveza Sokola. Svi govornici isticali su značaj Kosovske bitke za razvijanje nacionalne svesti u narodu i odali poštu palim herojima. Posle govora izveden je defile vojske i sokola. Učestvovali su sokoli iz svih župa, sa starešinstvom Saveza na čelu, i sa svim sokolskim zastavama, i tri  sokolske muzike. U defileu su učestvovali i četnici, Narodna odbrana, ratnici, itd. Kad su završene glavne svečanosti, članovi sokolskih četa iz župe Skoplje, pod vođstvom Mirka Jovanovića, prikazali su narodu južno-srbijanske narodne igre, Rusalije itd. U blizini Muratovog turbeta održana je slava pešadijskog puka „Miloš Obilić”. Priređen je svečani banket, trke, vatromet, bakljada … .  Uveče je Sokolsko društvo Priština priredilo svečanu sokolsku akademiju. Na Kosovu Polju narod se zadržao duboko u noć oko muzika, narodnih kola, vašarskih šatora i u razgledanju istoriskih mesta i spomenika. Uveče je u Kosovskoj Mitrovici održana bakljada sa vatrometom i sokolskom akademijom. (11)

Jubilej Sokolskog društva u Prištini proslavljen je 22. oktobra 1939. Na taj dan 1912. Priština je oslobođena od Turaka. Sokolsko društvo u Prištini proslavilo je 30-godišnjicu osnivanja društva “Dušan Silni” zajedno sa proslavom dana oslobođenja od Turaka. Osnovano je 1909. kao prvo na Kosovu. Godine pre oslobođenja bile su teške. Društvo nije radilo za vreme rata. Odmah po oslobođenju bilo je obnovljeno i postalo je matično društvo mnogim sokolskim jedinicama u Staroj Srbiji. U oči proslave priređena je svečana sokolska bakljada, sa vojnom muzikom na čelu. U povorci su sem sokola učestvovala i ostala nacionalna udruženja. Na blagodarenju u crkvi bili su prisutni svi predstavnici vlasti, na čelu sa komandantom divizijske oblasti generalom M. Milenkovićem i predsednikom opštine Pejovićem. Osvećenju sokolske zastave prisustvovali su u ime župe Skoplje starešina Gazikalović, i prosvetar Mirko Jovanović. Bio je prisutan prvi načelnik društva Sima Sinadinović. Osvećenje zastave obavili su prote Ariton Popović i Josip Spasić, koji su bili među prvim organizatorima društva. Kum zastave, Petar Ilić, trgovac, predao je zastavu starešini Dimitriju Spiriću, na što su članovi položili svečani zavet. Starešina Spirić zahvalio se sokolima seoske čete Suvi Do koji su došli na slavlje svog društva, a naročito osnivačima Dušana Silnog”, prisutnima i otsutnima, čija su srca puna radosti što im je delo, započeto pod tuđinom, urodilo plodom.  Posle njega govorili su delegati župske uprave iz Skoplja. Starešina župe Gazikalović je istakao : U životu jednog naroda 30 godina je kratak period; ali u životu jednoga čoveka 30 godina je dovoljno da se zaboravi mnogo što-šta. Nove generacije ne znaju za muke i patnje. Rođene u slobodi, ne znaju šta je ropstvo. Slobodu i sve blagodati mirnoga života primaju kao nešto prirodno . Slobodu je teže sačuvati nego zadobiti” . Župski prosvetar M. Jovanović sećao se kada je dolazio kao omladinac 1911. i video da se umelo sokolovati. Iako je tad došao turski car da zaštraši malu Srbiju, sokoli u Prištini su umeli da hrabro ukažu put kojim treba da ide omladina. Srpsko pevačko društvo Kosovo” pevalo je Hej Sloveni!”. Povorka je defilovala pred osvećenom zastavom, burno pozdravljena od naroda. U podne je priređen ručak u oficirskom domu, a posle podne su u sali osnovne škole, prikazivani sokolski filmovi, pa je zatim priređena svečana akademija u oficirskom domu. Akademiju je otvorio starešina  Spirić, a predavanje održao Bor. Jovanović. Podsetio je na glavne momente razvoja sokolstva na Kosovu, od osnivanja 1909, preko sleta u Gračanici, Deviču, Zagrebu i Pragu, javnih nastupa u Prištini 1909, 1910. i  1911. Istakao je da je buduća misija sokola  na selu. (12)

Sokolska četa u Goraždevcu, kod Peći, osvetila je 1 decembra 1939. svoje strelište, koje su uredili sami članovi. Četa je jedna od najaktivnijih u staroj Metohiji, a zato je zaslužan starešina B. Radević. Stanovnici sela proslavili su se herojstvom u borbama i u poslednjim ratovima. Selo je dobilo naziv “male Crne Gore”. (13)

U okviru Petrove petoletke četa Kosovo Polje zasadila je oko 3.000 komada bagremova i 150 plemenitih voćaka. Napravilo je jedan most. Nastojali su da se među članstvom podstiče zadrugarstvo, organizuje zimska pomoć i štednja. (14)

Prilikom proslave Dana ujedinjenja 1939. u Prištini je članstvo sa zastavom prošlo u povorci ulicama na blagodarenje, posle čega je održana svečana sednica. Na  svečanoj sednici podeljene su pobednicima na župskim utakmicama počasne diplome. Posle podne priređena je akademija naraštaja i dece. (15)

Sokolska društva na Kosovu i Metohiji bila  su osnivana pod turskom vlašću 1909.   Priređivali su  sletove i  javne časove 1910.  kod Gračanice, u Deviču, Prištini, u Prizrenu.  U ratovima za oslobođenje učestvovali su članovi Silnog od kojih je dosta palo na bojnom polju. Odmah po oslobođenju ministar prosvete Ljuba Jovanović, član sokola, poslao je 1913. u gimnazije istaknute sokolske radnike kao nastavnike gimnastike. Sokolska društva su radila sve do odstupanja srpske vojske 1915. Posle Prvog svetskog rata rad sokolskih društava je obnovljen. Društva su bila podeljena na Sokolske župe Skoplje i Cetinje. Sokolska društva su osnivala seoske čete, koje su radile na unapređenju sela.  Predlog o organizovanju proslave 550-godišnjice Kosovske bitke 1939. dali su sokoli iz župa Skoplje i Cetinje.  Sokolski rad  je nastavljen do Aprilskog rata 1941. Posle
prekida rada od 1941. Savez Soko Srbije nastoji da obnovi rad sokolskih društava na Kosovu i Metohiji. Organizuju se posete dece sa Kosovai Metohije sokolskim društvima (Subotica, Batajnica … ). U svom planu i programu za 2014. Savez Soko Srbije radi na osnivanju Sokolskog društva u Kosovskoj Mitrovici.(16)

 

Napomene:

  1. Sokolsko društvo Skoplje-Matica, „Spomenica o proslavi 30godišnjice i izveštaj o radu u 1939 god. ”, Skoplje, 1940, str. 5-30; „Sokolstvo u Južnoj Srbiji“, „Soko na Vardaru“, Skoplje, juli 1933, br. 7, str.50,51,52,53;
  2. „Sokolstvo u Južnoj Srbiji“, „Soko na Vardaru“,Skoplje, juli 1933,  br. 7, str. 52, 53, 54;
  3.  Mirko F. Jovanović, „Sokolstvo u Južnoj Srbiji od oslobođenja do danas”, Uredio prof. Bogoljub Krejčik, „Južna Srbija”, Beograd, 1937, str. 75, 76;
  4. Godišnji izveštaj o radu Sokolske župe Skoplje u toku radne 1934. godine, Skoplje, Marta 1935, str. 6;
  5. „Glasnik Sokolske župe Cetinje”, Cetinje, 1 maja 1937, br. 5, str. 86, 88, 93, 96, 97, 98, 111, 113; Doriomedov, „Godišnja skupština Sok. župe Cetinje”, „Sokolski glasnik“, Ljubljana, 8 maja 1936, br. 19, str. 2;
  6. „Kratke vesti iz našeg Sokolstva”, „Sokolski glasnik“, Beograd, 19 maj 1939, br. 20, str. 3;
  7.  „Uzani film u sokolskoj župi-Skoplje“, “Sokolska Prosveta”, Beograd, septembar 1938, br.7, str.235;
  8. „Sokolski film u Prištini”,  „Sokolski glasnik“, Beograd, 30 decembar 1938, br. 48, str. 4;
  9. „Prvi zbor četnih načelnika društva Priština”,  „Sokolski glasnik“, Beograd, 5 maj 1939, br. 16, str. 4;

10.  „Sokolske svečanosti u Jugoslaviji”,  „Sokolski glasnik“, Beograd, 16 juna 1939, br. 24, str. 4; 

11.  D.M. „Proslava 550-godišnjice Kosovske bitke”, „Oko Sokolovo”, Beograd, 9 oktobar 1939, br. 7 i 8, str. 105; „Svečanosti na Kosovu”, „Sokolski glasnik“, Beograd, 30 juna 1939. br. 26, str. 1,2; 

12.  „Jubilej Sokola u Prištini”, „Bratstvo”, Osijek, 15. decembra 1939, br.
12, str. 232-233; „Sokolske svečanosti u Prištini”,
 „Sokolski glasnik“, Beograd, 27 oktobar 1939, br. 43, str. 5; N. Virijević, Sokolstvo na Kosovu i u Prištini”,  „Sokolski glasnik“, Beograd, 3 novembar 1939, br. 44, str. 3;

13.  „Jedna valjana četa”,„Sokolski glasnik“, Beograd, 22 decembar 1939, br. 51, str. 5;

14.  „Petrova petoletka u župi Skoplje”, „Sokolski glasnik“, Beograd, 27 oktobar 1939, br. 43, str. 5;

15.  „Poslednje vesti o prazniku Ujedinjenja”, „Sokolski glasnik“, Beograd, 7 decembar 1939, br. 49, str, 5;

16.  „Predlog plana i programa rada Saveza Soko Srbije za 2014. godinu”, „Oko sokolovo”,  Beograd, decembar 2013, br. 49-50, str. 7;

 

Piše: Saša Nedeljković, član Naučnog društva za istoriju zdravstvene kulture Srbije

 

Vezane vijesti:

Nedeljković: SOKOLSKO OBELEŽAVANjE DANA UJEDINjENjA …

OTVARANjE SOKOLSKIH DOMOVA – Jadovno 1941.

Značaj seoskih sokolskih četa – Jadovno 1941.

NAPADI NA SOKOLSKA DRUŠTVA U … – Jadovno 1941

Podijelite vijest:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani bez upozorenja.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pratite nas na društvenim mrežama: