arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Proterali 250.000 Srba, a sad traže ratnu odštetu!

Sramni prohtevi Prištine, koja najavljuje da će tražiti nove teme briselskog dijaloga sa Beogradom. Albanci traže i otvaranje arhiva bivše JNA

U nastavku dijaloga sa Beogradom u Briselu, Priština će zatražiti da se na stolu nađu teme: nadoknada ratnih odšteta, otvaranje arhiva bivše JNA, kao i nestale osobe.

Ovu najavu premijera privremenih institucija u Prištini Ise Mustafe, predsednik srpske Vlade Aleksandar Vučić danas je prokomentarisao rečima:

– Čuli ste prištinskog premijera koji govori o ratnoj šteti. Da nije smešno bilo bi tužno. Ali mi ne odgovaramo, jer želimo da sačuvamo mir.

O tome šta sve podrazumeva pod ratnom štetom, Mustafa je naveo – naknade za ubistva, civilne žrtve, naknade za kulturno i versko nasleđe, gubitke u platama otpuštenih i direktnu štetu ili fizičko oštećenje privatne i javne imovine koje je nastalo kao rezultat delovanja Srbije.

Prema nekim procenama, Priština će tražiti nadoknadu za 127.000 razorenih objekata tokom rata, za koje tvrdi da su oštećeni „namernim borbenim dejstvima pripadnika srpske policije i vojske“, ali i iz procesa sukcesije očekuje deo nasleđa SFRJ, pa i vojne i diplomatske objekte bivše države.

Na drugoj strani, mogu se čuti ocene pravnika da Kosovo ne može da traži ratnu odštetu od Beograda jer se rat vodio na srpskoj teritoriji, pa Srbija ne može da plaća nadoknadu sopstvenom delu teritorije. Inače, sa prostora KiM tokom sukoba proterano je oko 250.000 Srba, dok je 3.500 (i civila i onih u uniformi), ubijeno ili nestalo.

Mustafa je takođe najavio da će teme dijaloga biti penzioni fond za građane Kosova i povraćaj njihovih ušteđevina iz srpskih banaka, i da će se od EU tražiti da Srbija pruži tačne informacije o osobama koje se i dalje vode kao nestale i o lokacijama masovnih grobnica u Srbiji. A „finale“ dijaloga Mustafa vidi u uzajamnom priznavanju dveju država i demarkaciji granice između Kosova i Srbije.

Iz Prištine je danas saopšteno i da je Svetska carinska organizacija primila Kosovo u svoje članstvo.

FILM O DIKOVIĆU

Vlasti iz Prištine poslale su svim stalnim misijama u UN dokumentarni film „General Diković i 37. brigada na Kosovu“ koji je objavio Fond za humanitarno pravo.

– General Diković je odgovoran za brutalna ubistva stotina civila kosovskih Albanaca u selima Izbica, Ćirez, Šavarine i Rezala, koja se nalaze u regionu Drenice – navodi se u propratnom pismu kosovskog Ministarstva spoljnih poslova, preneo je portal „Kossev“ pisanje „Koha ditore“.

Izvor: NOVOSTI

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Žuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Žepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​