arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Proterali 250.000 Srba, a sad traže ratnu odštetu!

Sramni prohtevi Prištine, koja najavljuje da će tražiti nove teme briselskog dijaloga sa Beogradom. Albanci traže i otvaranje arhiva bivše JNA

U nastavku dijaloga sa Beogradom u Briselu, Priština će zatražiti da se na stolu nađu teme: nadoknada ratnih odšteta, otvaranje arhiva bivše JNA, kao i nestale osobe.

Ovu najavu premijera privremenih institucija u Prištini Ise Mustafe, predsednik srpske Vlade Aleksandar Vučić danas je prokomentarisao rečima:

– Čuli ste prištinskog premijera koji govori o ratnoj šteti. Da nije smešno bilo bi tužno. Ali mi ne odgovaramo, jer želimo da sačuvamo mir.

O tome šta sve podrazumeva pod ratnom štetom, Mustafa je naveo – naknade za ubistva, civilne žrtve, naknade za kulturno i versko nasleđe, gubitke u platama otpuštenih i direktnu štetu ili fizičko oštećenje privatne i javne imovine koje je nastalo kao rezultat delovanja Srbije.

Prema nekim procenama, Priština će tražiti nadoknadu za 127.000 razorenih objekata tokom rata, za koje tvrdi da su oštećeni „namernim borbenim dejstvima pripadnika srpske policije i vojske“, ali i iz procesa sukcesije očekuje deo nasleđa SFRJ, pa i vojne i diplomatske objekte bivše države.

Na drugoj strani, mogu se čuti ocene pravnika da Kosovo ne može da traži ratnu odštetu od Beograda jer se rat vodio na srpskoj teritoriji, pa Srbija ne može da plaća nadoknadu sopstvenom delu teritorije. Inače, sa prostora KiM tokom sukoba proterano je oko 250.000 Srba, dok je 3.500 (i civila i onih u uniformi), ubijeno ili nestalo.

Mustafa je takođe najavio da će teme dijaloga biti penzioni fond za građane Kosova i povraćaj njihovih ušteđevina iz srpskih banaka, i da će se od EU tražiti da Srbija pruži tačne informacije o osobama koje se i dalje vode kao nestale i o lokacijama masovnih grobnica u Srbiji. A „finale“ dijaloga Mustafa vidi u uzajamnom priznavanju dveju država i demarkaciji granice između Kosova i Srbije.

Iz Prištine je danas saopšteno i da je Svetska carinska organizacija primila Kosovo u svoje članstvo.

FILM O DIKOVIĆU

Vlasti iz Prištine poslale su svim stalnim misijama u UN dokumentarni film „General Diković i 37. brigada na Kosovu“ koji je objavio Fond za humanitarno pravo.

– General Diković je odgovoran za brutalna ubistva stotina civila kosovskih Albanaca u selima Izbica, Ćirez, Šavarine i Rezala, koja se nalaze u regionu Drenice – navodi se u propratnom pismu kosovskog Ministarstva spoljnih poslova, preneo je portal „Kossev“ pisanje „Koha ditore“.

Izvor: NOVOSTI

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Mile Vukelja

Rođen 16. novembra 1930. godine u selu Donja Dragotinja, Prijedor Kazuje: Roditelji su

Dobrila Kukolj

Banjaluka Svjedoči: Rođena sam u jednom od najljepših sela ko­je je smješteno na

Svjedoci pakla

Došao je kraj ćutanju o stradanju Srba. U kon­tek­stu pro­mijenjenih istorijskih okolnosti, a

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Žuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​