arrow up

Podijelite vijest:

PRISLUЖENE SVIJEĆE U STAROJ CRKVI NA BAŠČARŠIJI

Sarajevo-panorama.jpg

SARAJEVO, 1. MARTA (SRNA) – U Staroj pravoslavnoj crkvi u Sarajevu danas su prislužene svijeće za srpskog svata Nikolu Gardovića koji je mučki ubijen na Baščaršiji 1. marta 1992. godine, kao i ostale nevino stradale Srbe u ovom gradu.

Predsjedavajući Kluba srpskih delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Staša Košarac, koji je sa saradnicima prislužio svijeće, rekao je novinarima da su Srbi stradali ”pod najezdom određenih politika koje su dolazile iz Sarajeva tih godina, i to samo zato što su bili Srbi, pravoslavci”.

”Ovo je za mene jedan od najtužnijih dana, ali to bi trebalo da bude tužan dan i za BiH, jer su prije 20 godina dva naroda preglasala treći i time potvrdila teze koje su se tih dana mogle čuti u Skupštini BiH da postoje političke snage koje žele da žrtvuju mir za suverenu BiH”, istakao je Košarac.

On je izrazio razočaranje što je tada ova poruka, ali i generalna politika muslimanskog lidera Alije Izetbegovića, čije su osnove sadržane u ”Islamskoj deklaraciji”, dobile podršku i dijela međunarodne zajednice.

Košarac je izrazio bojazan da, možda, čak i danas, kao što je to bio slučaj prije 20 godina, ponovo nekome smeta srpska zastava, što je označio kao veoma lošu poruku ”multietničkog” Sarajeva.

Milka Kokot, kojoj su 4. maja 1992. godine na kućnom pragu u Vrbovskoj ulici u sarajevskom naselju Aneks komšije muslimani svirepo ubili brata Dragana Stanišića (25) i oca Gojka (53), istakla je da su mnoge srpske majke već početkom 1992. godine počele da nose crninu zbog tragičnog gubitka najdražih.

“Svijeće smo danas prislužili, ne samo za Nikolu Gardovića, nego i za sve ostale sarajevske Srbe”, rekla je Kokot i ponovila da danas čak 263 srpske porodice sa područja Sarajevsko-romanijske regije još traže svoje najmilije koji su stradali tokom rata u Sarajevu i čiji ostaci ni nakon 20 godina nisu pronađeni.

Današnjem pomenu stradalim sarajevskim Srbima prisustvovali su i šef Operativnog tima Vlade Republike Srpske za traženje nestalih Goran Krčmar, zamjenik ministra pravde BiH Srđan Radulj i predstavnici Udruženja porodica poginulih boraca, nestalih i zarobljenih lica Istočnog Sarajeva.

Izvor: srna

 

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​