Povećajmo broj Srba u Hrvatskoj!

Praksa od prošlog popisa stanovništva ne smije se ponoviti i mi se u Srpskom narodnom vijeću nadamo da ćemo uspjeti podići broj Srba ove zemlje. Sve srpske organizacije aktivno rade na organizaciji popisa stanovništva i mobiliziranju naših građana kako bi slobodno izjasnili tko su, šta su i kojim jezikom govore, kako bi nas bilo više i kako bi u narednih deset godina ostvarivali Ustavnim zakonom zagarantirana prava, poručio je predsjednik VSNM grada Zagreba i zamjenik predsjednika SNV-a Saša Milošević
– Rezultati popisa stanovništva 2001. godine nisu bili zadovoljavajući niti objektivni za srpsku zajednicu u Hrvatskoj. Za tadašnji popis institucije nisu poduzele potrebne mjere kako bi građani srpske nacionalnosti, slobodno i bez straha, izjašnjavali svoju nacionalnu i vjersku pripadnost, svoj materinji jezik i pismo. To je bilo vrijeme kada je mnogim našim sunarodnjacima pred popisivačem bilo nezgodno reći da su Srbi, te su mnogi ostali neizjašnjeni, upisani kao Hrvati ili kao nešto treće, ponovio je loša iskustva s prošlog popisa stanovništva Saša Milošević na tribini na kojoj su zagrebački Srbi imali priliku još jednom čuti što to sve za našu zajednicu predstavlja predstojeći popis.
Od slobodnog izjašnjavanja nacionalne pripadnosti ovise mnoga prava srpske zajednice u Hrvatskoj, prije svega, broj srpskih zastupnika u Saboru, broj srpskih zastupnika u skupštinama i izvršnim vlastima županija i gradova, zaposlenost Srba u državnim službama, odgoj i obrazovanje i služenje srpskim jezikom i ćiriličnim pismom, upotreba srpskih znamenja i simbola, očuvanje naše kulture i tradicije, postojanje medija na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, pravo na samoorganiziranje i udruživanje.
Za razliku od Popisa 2001. godine, Srpsko narodno vijeće uspjelo je osigurati određeni broj popisivača srpske nacionalnosti koji odgovara udjelu Srba u ukupnom stanovništvu određene lokalne sredine što će sasvim sigurno ohrabrujuće utjecati na mnoge ispitanike.
– Za deset godina mnoge stvari još uvijek nisu urađene. Na osnovu evropske prakse Kongres evropskih statističara preporučio je da bi se u Hrvatskoj trebalo dozvoliti izjašnjavanje dvostruke nacionalne i vjerske pripadnosti, odnosno da se građanin može izjasniti i kao Hrvat i kao Talijan. Hrvatska tu praksu nije prihvatila s obrazloženjem da im je s postojećim upitnikom izjašnjavanja lakše obrađivati podatke s obzirom da je 92 posto Hrvata u ukupnom stanovništvu države, objasnio je Saša Milošević.

Pravila Popisa stanovništva 2011. godine dozvoljavaju jednu bitnu činjenicu da podatke za osobu koja nije prisutna može dati član domaćinstva ili susjedi kojima su podaci najbolje poznati.
– To znači da roditelji ili bake i djedovi mogu popisati svoju djecu koja nisu prisutna, a zato im je potreban njihov OIB ili broj osobne iskaznice, pojasnio je Milošević.
Na Tribini je upozoreno da se pri obradi podataka izjašnjeni materinji srpsko-hrvatski jezik upisuje samo u rubriku za hrvatski jezik. Također, ponovljeno je da su podaci s Popisa tajni i da se s njima koristi samo Državni zavod za statistiku.
Posjetioci tribine imali su priliku pogledati i spot Srpskog narodnog vijeća za važno i slobodno izjašnjavanje srpskog stanovništva na popisu, a najavljen je i drugi spot u kome će biti prikazana velika imena srpskog naroda i Hrvatske: patrijarh Josif Rajačić, kompozitor Josif Runjanin, naučnik Nikola Tesla, antifašistkinja Nada Demić i književnik Vladan Desnica. Spotovi Srpskog narodnog vijeća emitiraju se na HTV-u i Net televiziji, a građani ih mogu pogledati i na Internetu.
– Posljednjih godina srpske institucije su ojačane. Atmosfera u društvu je pozitivnija. Započeli smo veliki i važan posao, ali samo smo zagrebali po površini. Velik dio posla tek je pred nama, pošto od početka devedesetih nema sfere društva gdje srpsko stanovništvo nije zakinuto za svoja prava, zato je važno da se na narednom popisu slobodno izjasnite, poručio je na kraju tribine predsjednik VSNM grada Zagreba i zamjenik predsjednika Srpskog narodnog vijeća Saša Milošević.
Na Popisu stanovništva 1991. godine u Hrvatskoj se izjasnilo 580. 000 Srba,
dok je bilo više od 100. 000 izjašnjenih Jugoslavena. Popis stanovništva 2001. godine zabilježio je veliki pad Srba u Hrvatskoj sa upisanih 201. 600 pripadnika srpske zajednice, što znači da je u međuvremenu dvije trećine Srba nestalo. Šta će donijeti popis 2011. godine saznat ćemo uskoro. Prvo objavljivanje rezultata popisa očekuje se do kraja juna.

Paulina Arbutina

Izvor: SNV