arrow up

Podijelite vijest:

Potrebno što prije napraviti mapu stradanja srpskih žrtava

Predstavnici Koordinacije srpskih udruženja porodica nestalih, ubijenih i poginulih lica sa prostora bivše Jugoslavije zatražili su danas da se što prije napravi jedinstvena evidencija i mapa stradanja srpskih žrtava.

Beograd: Dan nestalih - konferencija  Foto: SRNA
Beograd: Dan nestalih – konferencija
Foto: SRNA

Predsjednik tog udruženja Dragan Pjevač, kazao je na konferenciji “Ljudska prava porodica nestalih i poginulih” da je ta evidencija potrebna jer u međunarodnoj zajednici nije jednak tretman srpskih žrtava i njihovih porodica u odnosu na druge žrtve.

“U međunarodnoj zajednici je percepcija da su žrtve Hrvati i Bošnjaci, a ne srpske žrtve. Slobodno se može reći da se i za te žrtve kolektivno nameće krivica srpskom narodu. Mi moramo kroz izradu jedinstvene evidencije i mape stradanja srpskih žrtava to dokumentujemo i kažemo da su svi u ratovima bili žrtve”, naglasio je on.

Pjevač je naveo da u Srbiji još uvek nije zakonski riješeno pitanje i status nestalih lica, niti je riješeno pitanje zaštite porodica žrtava iz Hrvatske, naglašavajući da se stiče utisak da se to pitanje namjerno ignoriše.

On je rekao da su porodice nestalih svjesne kako ne mogu da očekuju privođenje pravdi zločinaca, ali da se posljedice mogu riješiti donošenjem sistemskog zakona koji regulišu prava porodica nestalih.

Predsednik republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske Nedeljko Mitrović rekao je da se još 1.665 Srba vodi kao nestalo u ratu u BiH, navodeći da su Srbi izloženi diskriminaciji u BiH kada je u pitanju procesuiranje ratnih zločina i traženje nestalih.

Prema njegovim riječima, od ukupno 100.000 poginulih ili nestalih u BiH, oko jednu trećinu čine Srbi, i oni su za stvarne ili navodne ratne zločine osuđeni na preko 1.600 godina zatvorske kazne, dok su za oko 10 puta manje kažnjeni Bošnjaci i Hrvati.

Na današnjem skupu je istaknutio, da ima porodica koje svoje najbliže traže više od 25 godina i da bi status svih žrtava trebalo da bude jednak.

Naglašena je i potreba donošenja sistemskog zakonskog rešenja uz veću saradnju sa vlastima, kako bi se došlo do pravde za žrtve i podice nestalih u ratovima 1990-tih.

Izvor: Tanjug

 

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

NAJNOVIJE VIJESTI

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​