Porodice i dalje trpe nerad Instituta za nestala lica i Tužilaštva BiH

Porodice poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske i dalje trpe nerad Instituta za nestala lica i Tužilaštva BiH koji su do sada malo uradili na pronalasku njihovih najmilijih i žalosno je da se o tome govori godinama nakon rata, rekao je predsjednik Odbora za traženje zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Srpske Marko Grabovac.

Uoči radionice pod nazivom „Zaštita prava članova porodica nestalih u BiH“, koja se održava u Sarajevu u organizaciji Regionalne koordinacije udruženja porodica nestalih lica sa prostora bivše Jugoslavije, Grabovac je izjavio novinarima da bi njihovo nezadovoljstvo bilo i veće da nije udruženja koja pomažu u pronalaženju srpskih žrtava na području BiH.

„Najveća nesreća je da se izmišljaju žrtve. Mi smo 2008. godine predali Institutu i Tužilaštvu tačan broj i tražili da to učine i Bošnjaci i Hrvati, što oni nisu uradili. Na taj način željeli smo doći do istine o stradanjima na sve tri strane“, istakao je Grabovac.

On je podsjetio da Republika Srpska još traga za 1.675 nestalih, dodajući da su u tri kosturnice u Srpskoj još pohranjeni posmrtni ostaci 657 lica koji čekaju na identifikaciju.

Grabovac je naveo da će učesnici skupa danas raspravljati o tome zašto se i nakon toliko godina čeka na identifikacuju pronađenih lica, o nestalim koji su izmješteni iz masovnih grobnica, kao i drugim stvarima koje su porodicama onemogućile da saznaju gdje su njihovi očevi, sinovi, majke.

„Mislim da ćemo danas raspravljati o svemu tome, posebno sada kada se formira novi Savjetodavni i Upravni odbor Instituta za nestala lica, te tražiti odgovor koliko su oni naše zahtjeve za traženje nestalih i identifikaciju predali Tužilaštvu BiH. Tako bismo vidjeli da li zaista naši zahtjevi za ovaj proces godinama leže u njihovim ladicama“, istakao je Grabovac.

Prema njegovim riječima, danas će od bivših direktora Instituta, ako uopšte dođu, biti zatraženi odgovori šta i kako su radili, koliko novca je utrošeno za njihov rad, koliko se daje za čuvanje posmrtnih ostataka u kosturnicama koje su zaštićene, te za čuvanje u neuslovnim prostorima gdje se ne zna tačan broj pohranjenih posmrtnih ostataka.

„Mi moramo danas svi da se usaglasimo, ne gledajući vjeru i naciju i uvažavajući sve porodice i one koji su nestali usljed ratnih dejstava, da zapitamo predstavnike nadležnih institucija koliko su oni sa nama, koliko žele da nam pomognu u pronalasku masovnih grobnica, ekshumacijama, identifikacijama. Od njih moramo tražiti odgovor jer oni su tu radi nas“, naglasio je Grabovac.

On je potvrdio da je čuo da je Tužilaštvo BiH priznalo da su iz udruženja Republike Srpske primili 140 zahtjeva za ekshumacije i probna kopanja, ali da nema odgovor šta je urađeno o tom pitanju. Grabovac smatra da Institut i Tužilaštvo imaju dovoljno novca za nesmetan rad.

Član Upravnog odbora Regionalne koordinacije Semina Aličić rekla je da je ovo peta radionica koja, kao i prethodne, ima za cilj razvijanje dvosmjerne komunikacije između članova porodica nestalih lica, Savjetodavnog-Upravnog odbora i relevantnih predstavnika Instituta za nestala lica BiH, te predstavnika drugih institucija aktivnih u procesu traženja.

„Porodice nestalih nisu nikada zadovoljne rezultatima i uvijek mislimo da može biti bolje. Prethodne radionice su pokazale da postoji nedostatak komunikacije, posebno od Savjetodavnog i Upravnog odbora Instituta sa udruženjima na terenu i članovimna porodica nestalih“, navela je Aličićeva.

Prema njenim riječima, razlog za to je u odgovornosti ljudi koji su zaposleni na ovom pitanju, a ne implementiraju postojeći zakon. Ona je dodala da zato porodice vrše pritiske na Institut i Tužilaštvo BiH da brže rade kako bi, koliko, toliko dobile satisfakciju.

Aličićeva je rekla da je Međunarodna komisija za traženje nestalih lica imala značajnu ulogu, posebno u osposobljavanju laboratorije za utvrđivanje identiteta putem DNK.

„Žalosno je što su naše institucije dozvolile da ova komisija rješava tako važan problem za BiH. Nama je cilj da tražimo depolitizaciju problema i da domaće institucije poštuju zakone, potpisane sporazume i deklaracije na osnovu kojih su preuzeli obavezu da će ovo pitanje biti u prvom planu, što je u stvarnosti nešto sasvim drugo“, dodala je Aličićeva.

Ona je rekla da će nakon održanih pet radionica sumirati sve prijedloge i zaključke, koje će posredstvom Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH uputiti Parlamentarnoj skupštini BiH da izvrše izmjenu ili dopunu Zakona o nestalim licima.

Član Savjetodavnog odbora Instituta za nestala lica Amir Kulaglić smatra da je u traženju nestalih lica uključeno „možda previše aktera“ koji, u većini slučajeva, nisu dovoljno posvećeni da do kraja urade svoj dio posla koji je za žrtve najvažniji.

„Mislim da sve ovo predugo traje i da ne postoje opravdani razlozi za ovako usporen i nedovoljno efikasan sistem traženja, ekshumacije i identifikacije nestalih lica. Još se traga za posmrtnim ostacima više od 8.000 osoba i moramo se zapitati kuda to vodi“, naglasio je Kulaglić.

On smatra da najveću odgovornost za to, prije svega, snose naredbodavci i počinioci zločina koji znaju gdje su posmrtni ostaci, te tužilaštva i istražni organi „jer će se bez kvalitetnog procesuiranja teško doći do informacija na dobrovoljnoj osnovi“.

„Odgovornost snosi i Institut za nestala lica koji je često opterećen nekim svojim unutrašnjim odnosima za koje smatram da su neprimjereni takvoj organizaciji koja ima veoma važnu misiju za sadašnjost, ali i budućnost svih u BiH“, dodao je Kulaglić.

Kuglagić, koji je član novog Savjetodavnog odbora, rekao je da je na konstitutivnoj sjednici dogovoreno da se napravi kvalitetan program rada s ciljem ubrzanja procesa ekshumacija i identifikacija.

Izvor: SRNA

Vezane vijesti:

Grabovac: Nastavk opstrukcije ekshumacije grobnica Srba …

Grabovac: Tužilaštvo BiH opstruiše ekshumaciju u Odžaku …

Sijekovac: Zločin bez kazne | Jadovno 1941.