arrow up

Podijelite vijest:

Poljsko-ruski rat spomenicima!

Poljsko Ministarstvo inostranih poslova je poručilo da Poljsku međudržavni ugovor obavezuje samo na brigu o grobovima sovjetskih vojnika koji su poginuli za slobodu Poljaka, a ne i o spomenicima dominacije SSSR

Sovjetsko vojno groblje u Varšavi
Sovjetsko vojno groblje u Varšavi

POLjSKA premijerka Beata Šidlo izjavila je u petak da je logično da u Poljskoj sa javnih mesta nestaju simboli komunizma, kao što je oko 500 spomenika zahvalnosti Crvenoj armiji za oslobađanje od fašističke nemačke okupacije, a da će njena zemlja brinuti samo o grobovima sovjetskih vojnika.

– To da sa poljskog javnog prostora treba da nestanu simboli komunizma, valjda je to prirodna i normalna stvar. Mislim da mnoge građane iritira to što se na mnogim mestima takvi simboli i dalje nalaze – kazala je Šidlo. A poljsko ministarstvo inostranih poslova je poručilo da Poljsku međudržavni ugovor obavezuje samo na brigu o grobovima sovjetskih vojnika koji su poginuli za slobodu Poljaka, a ne i o spomenicima dominacije SSSR-a.

Dan ranije Moskva je izjavila da je Poljska objavila rat spomenicima Rusiji kada je odlučila da ih ukloni širom zemlje.

– Islamska država je iz ideoloških razloga minirala spomenike Palmire, a Poljska iz ideoloških razloga demontira spomenike našim vojnicima. Rat spomenicima ima za cilj da izbriše iz pamćenja poljskog naroda činjenicu da ga je Crvena armija oslobodila od potpunog uništenja od strane nacista – reagovala je na najavu iz Poljske portparol ruskog Ministarstva inostranih poslova Marija Zaharova.

Tokom ofanziva protiv Hitlera na istočnom frontu na pobedonosnom putu na Berlin u operacijama oslobađanja Poljske poginulo je preko 600.000 sovjetskih vojnika, Rusa, Belorusa, Ukrajinaca i drugih naroda tadašnjeg SSSR-a.

Autor: N. S.

Izvor: NOVOSTI

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​