Pogled iz Hrvatske – kako je ustaša dobio ulicu u Beogradu

Ista ulica je oduzeta Stjepanu Filipoviću, Hrvatu koji je kao partizan pogubljen u Srbiji, a njegova slavna fotografija na kojoj uoči vešanja stoji uzdignutih ruku nalazi se u sedištu UN

Zagreb – Lokalne vlasti u još jednom gradu odlučile su da preimenuju ulicu nazvanu po partizanu i narodnom heroju, koja će se ubuduće zvati imenom i prezimenom nekadašnjeg zvaničnika Nezavisne Države Hrvatske, piše zagrebački Jutarnji list i dodaje da ništa ne bi bilo toliko čudno da se sve to ne događa – u Beogradu.

Pod naslovom „Ustaša ima ulicu u Beogradu” zagrebački dnevnik navodi da je „nedavno službeno objavljeno da je nekadašnja Ulica Stevana (Stjepana) Filipovića promenila naziv u Ulica Emila Perške i da se u obrazloženju odluke navodi da je „Perška bio profesionalac, zvezda jugoslovenskog fudbala i prvi igrač koji je odigrao 10 utakmica za nacionalni tim u prvoj deceniji nekadašnje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca”.

Jutarnji list međutim dodaje da se, kada je već odlučeno da Perška dobije ulicu, otkrilo da je on bio i hrvatski nacionalista koji je od uspostavljanja NDH do kraja rata radio u policiji.

Odlukom beogradskih vlasti, kako dodaje zagrebački dnevnik, ulica je oduzeta Stjepanu Filipoviću, Hrvatu koji je kao partizanski komandant, pogubljen u Srbiji, a njegova slavna fotografija na kojoj stoji uzdignutih ruku nalazi se u sedištu UN, dok je njegov spomenik u Hrvatskoj, dignut u vazduh.

Za razliku od Filipovića, koji je bio Hrvat i jugoslovenski orijentisani komunista, Perška je po nacionalnosti Slovak, ali politički, žestoki Hrvat, piše Jutarnji list dodajući da ga to ipak nije sprečavalo da između 1920. i 1928. igra za reprezentaciju Kraljevine SHS, za koju je nastupao na Olimpijskim igrama 1920, 1924. i 1928.

Navodeći podatke iz njegove biografije, zagrebački dnevnik dodaje da hrvatski desničari slave Emila Peršku zbog načina kako je navodno skončao. Tvrdi se da nije pobegao pred partizanima nego ih je s oružjem dočekao u svojoj kući na Zvezdi, i tada je ubijen. Samo, koliko je poznato, ne postoje svedoci ni materijalni dokazi koji potvrđu tu priču, piše Jutarnji list, prenosi Beta.

Podsetimo, pažnju javnosti na ovaj slučaj skrenuo je čitalac „Politike” čije je pismo objavljeno u rubrici „Među nama”.

Izvor: POLITIKA