arrow up

Podijelite vijest:

Počelo obilježavanje 74 godine od Bitke na Kozari

Služenjem parastosa kod spomen-krsta na Mrakovici počelo je obilježavanje 74 godine od Bitke na Kozari u organizaciji vlada Republike Srpske i Srbije.

Služenjem parastosa kod spomen-krsta na Mrakovici počelo je obilježavanje 74 godine od Bitke na Kozari u organizaciji vlada Republike Srpske i Srbije.
Služenje parastosa kod spomen-krsta na
Mrakovici

Parastosu prisustvuju delegacija Narodne skupštine Republike Srpske, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Srpske Milenko Savanović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske Stevo Mirjanić, savjetnik predsjednika Republike Srpske Miladin Dragičević, izaslanik srpskog člana Predsjedništva BiH Velimir Sakan i predstavnici ambasada Srbije i Kine.

Na Kozari su se okupili predstavnici potkozarskih opština i gradova, boračkih i organizacija porodica poginulih boraca, SUBNOR-a Republike Srpske i Srbije, udruženja koja baštine antifašizam, te brojni građani.

Parastosu je prethodio prijem zvanica u vili “Mrakovica”, a slijede polaganje vijenaca kod centralnog spomen-obilježja, obraćanje zvaničnika i kulturno-umjetnički program uz veliki narodni zbor.

Obilježavanje godišnjice Bitke na Kozari je od 2015. godine sastavni dio Državnog programa Srbije za obilježavanje godišnjica istorijskih događaja oslobodilačkih ratova.

Bitka na Kozari počela je 10. juna 1942. godine i trajala je 27 dana, do proboja na jugozapadnom dijelu planine, 15 kilometara od sela Međuvođe.

Bila je značajna za cjelokupni partizanski pokret otpora jer su malobrojne partizanske jedinice branile narod u zbjegu i jer je primjer junaštva i odlučnosti boraca pred nadmoćnijim i dobro naoružanim neprijateljem.

Istoričari su prikupili podatke o 33.398 stradalih boraca i civila, dok sudbina mnogih ni do danas nije poznata. Prema podacima SUBNOR-a, u zbjegu je bilo 80.000 ljudi od kojih je 68.000 završilo u logorima.

Izvor: SRNA

 

Vezane vijesti:

Obilježavanje 74 godine od Bitke na Kozari

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​