Serbian
Armenian
Croatian
Dutch
English
French
German
Greek
Hebrew
Hungarian
Italian
Norwegian
Polish
Russian
Slovenian
Spanish
Posjetioci centralnog zagrebačkog groblja Mirogoj mogu u mjesecu julu ove 2021. godine da postave jedno pitanje u vezi pitanje zadnjeg počivališta Jelene Rodić (1822 – 1850), prve supruge počasnog građanina Zagreba, vojnog i civilnog guvernera Dalmacije, austrijskog viteza i barona, podmaršala Gavrila Rodića (Vrginmost, Kordun, 1812 – Beč, 1890).
Naime, ova grobnica, koju je preminuloj supruzi 1850. podigao G. Rodić je očito ovih dana prekopana?! Postavlja se pitanje zašto, odnosno da li je neko nepoznato lice sada sahranjeno u grobnicu na glavnom odjelu groblja Mirogoj, polje 2, razred I, grobnica 44?
Ne bi željeli sada ulaziti u istorijat događanja iz zadnje dvije – tri decenije, kada su na Mirogoju „nestali“ grobovi nekih poznatih stanovnika Zagreba srpske narodnosti; naš cilj je samo postaviti pitanje i sprečiti da se eventualno ne dogodi i sa ovom grobnicom koja ima kulturno-istorijsko značenje.
Pa valjda barem grobnica supruge počasnog građanina Zagreba zaslužuje da bude zaštićena, makar njih dvoje i Srbi bili, zar ne?
S obzirom na mnoga druga iskustva, moramo da upozorimo na još jednu čudnu činjenicu: u internetnoj „tražilici pokojnika“ groblja Mirogoj se za Jelenu Rodić kao godina smrti navodi 1950. umjesto 1850 godina. Sam datum i mjesec smrti su inače navedeni pravilno: 3. oktobar (po pravoslavnom, julijanskom kalendaru).
Da li će ovo biti ispravljeno ili će se slučajnosti nastaviti?
Priredila: Redakcija portala Jadovno 1941.
One Response
Ako su Hrvati uspeli da do našeg vremena genocidno „ukinu“ 2,643.000 Srba koliko ih je 1846. godine živelo na prostoru današnje Hrvatske (naspram 836.000 Hrvata), onda se Jelena Rodić ne može smatrati čak ni „statističkom greškom“.
Što se tiče godine 1950. umesto 1850, svojevremeno mi je jedan urednik u novosadskom „Dnevniku“, priznao da se pri lekturi dobijenih tekstova ispravljaju samo slovne greške, na cifre se i ne obraća pažnja; one ulaze u štampu onako kako su prvobitno napisane.