Pretvorba društvene imovine u državnu i privatnu imala je svoj značajan rukavac u otimačini velikog broja stanova nekadašnje JNA, a što je bio posebno efikasan ratni stimulans za određeni tip pripadnika Hrvatske vojske. Otvoreni lov na kvadrate nepoćudnih obitelji – mahom srpske nacionalnosti, jasno – bio je remećen tek zalaganjem šačice civilnih aktivista koji su se godinama opirali takvoj praksi, no krajem prošlog mjeseca stigla je hrvatsku državu i jedna pozna šamarčina iz Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, kojem se profesionalni vojnik-oficir Petar Orlić iz Rijeke obratio još nakon deložacije prije sedam godina. Početak krađe Orlić nije odmah tokom rata, dakle, naglavačke izletio na ulicu, kao što je

Nosioci stanarskog prava ostali su bez stanova pod poznatim obrazloženjem da su napustili grad, dok se danas deložiraju građani koji ga nikada nisu bili napustili. To je ono što najviše ljuti u slučaju nedavne deložacije Zlate Dragojević. Nakon 45 godina, Zlata Dragojević (77) više ne stanuje u trosobnom stanu od 67 četvornih metara u centru Karlovca, u Ulici Vlatka Mačeka 11b, pošto je 4. oktobra iz njega deložirana. Epilog je to skoro 20 godina duge pravne bitke za taj stan i stanarsko pravo, koje je obitelji Dragojević bilo oduzeto pravosnažnom presudom karlovačkog Жupanijskog suda. Jesen i zimu Zlata Dragojević, po nacionalnosti Hrvatica, provest će kod svojih prijatelja u podrumskoj prostoriji

“Gledajući i slušajući ovu HDZ-ovu izbornu retoriku, stičem dojam kao da se eto opet nađosmo na početku, dakle na Tuđmanovoj strategiji Hrvatske bez Srba. U njoj se otvara prostor, na primjer, na državnom nivou primitivnom filofašizmu /poslanika HDZ-a Josipa/ Đakića ili, na lokalnom nivou, na primjer, nasilju gradonačelnika Benkovca nad srpskim povratnicima”, rekao je Uzelac. On je istakao da se SDSS trudi da doprinese trajnom poboljšanju odnosa između Srba i Hrvata i da je najbolji primjer za to zauzimanje za uspješan završetak pregovora s EU, uključujući i zatvaranje poglavlja 23, koje govori o pravosuđu i temeljnim pravima. “Zauzimali smo se za to, iako smo znali da nije napravljeno sve što

SARAJEVO, 14. OKTOBRA (SRNA) – U toku, pravcima i sadržaju istrage o zločinu nad pripadnicima JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 1992. godine promijenilo se mnogo toga, a optužnica protiv odgovornih za ovaj zločin mogla bi biti podignuta do kraja godine, piše sarajevski nedjeljnik “Slobodna Bosna”. Prema navodima ovog lista, odbrana lica koja su bila prvoosumnjičena za zločin nad pripadnicima JNA u Dobrovoljačkoj mjesecima je razrađivala i kreirala startegiju kojom bi se odgovornost za taj zločin sa višeg i srednjeg nivoa civilne i vojne vlasti prebacila na najniži, odnosno na vlasti sarajevske opštine Stari Grad. “Nastoji se dokazati da je sarajevska opština Stari Grad 3. maja, a i nakon toga,