Istoričar Predrag Marković rekao je Srni da zahtjev da se 11.juli u UN proglasi “danom sjećanja na genocid u Srebrenici” pokazuje da Bošnjaci sve aktivnosti svode na isticanje svoje žrtve i na mržnju prema Srbima, te dodao da će time dovesti u nezgodnu situaciju i svog sponzora Tursku, zbog genocida nad Jermenima. “Oni će time dovesti u nezgodnu situaciju svog sponzora Tursku za koju će to imati vrlo loše posljedice, zbog Jermena”, rekao je Marković, podsjetivši da u pojedinim zemljama već postoje rezolucije o genocidu Turske nad Jermenima.     Komentarišući pismo Svjetskog bošnjačkog kongresa generalnom sekretaru UN Ban Ki Munu, Marković je ocijenio da je za Bošnjake veliki problem da li

Na današnji dan 1945. 322. streljačka divizija Crvene armije oslobodila je Aušvic. Ujedno, ovaj datum se slavi i kao Dan sjećanja na holokaust, povodom čega objavljujemo reportažu o najglasovitijem nacističkom logoru. Teško da je Aušvic mjesto put koga ćete krenuti ciljano samo zbog njega. Ali ako dođete do predivne srednjovjekovne poljske prijestonice Krakova, šteta je je ne obići ga. Do najzvučnijeg imena među logorima se iz Krakova vozom putuje oko 2 sata. Voznih linija ima prilično često u toku dana i karta je jeftina, 5 maraka prevedeno u nama bliske cijene. Poslednja linija za povratak je oko 7 sati. Dolazak na željezničku stanicu u Osvjećin (kako glasi poljsko ime gradića)

Srbija će ubuduće na svaki način pomagati našim državljanima koji se nalaze u pritvoreničkoj jedinici u Sheveningenu. To je naša dužnost i obaveza. Država se prema tim ljudima u prošlosti odnosila često kao prema potrošnoj robi koja se isporuči, pa se više niko za njom ne okreće. Odnos države prema tim ljudima nije smeo da bude završen njihovim izručenjem. I tako je načinjena velika šteta. A ja sam u Hag išao kao na bojište posle bitke.     Ovo je za ”Novosti” izjavio Nikola Selaković, ministar pravde i državne uprave, koji se pre nekoliko dana vratio iz Haga. * Kakvi će biti konkretni rezultati vaše posete? – Zdravstvena nega i

Savez sokola kraljevine Jugoslavije je pripadnike sokolskog pokreta  pripremao da budu u prvim redovima  branilaca otadžbine.  Zato  su vaspitavali svoje članove kao buduće branioce naroda i otadžbine pripremajući ih za buduća iskušenja. Osnovni cilj sokola bio je telesno zdrav, moralno jak, a nacionalno svestan narod. Isticali su da je prva žrtva u Balkanskom ratu 1912. bio beogradski soko Aleksandar-Sanja Жivanović. (1)  Prvi  pokušaj  napada  na  Beograd  u  Prvom  svetskom  ratu  odbili  su  članovi  beogradskog sokolskog  društva „Dušan Silni”  zajedno  sa  četnicima  iz  Tankosićevog  odreda, finansima, žandarmima  i  jednom  četom  18 pešadijskog  puka (2). Prema svedočanstvu jednog žandarmerijskog oficira, dobrovoljci iz redova građana digli su pokolebani duh žandarma i ostalih branilaca.

1. Uvod Na Zapadu je uobičajeno da se za raspad SFRJ optužuje srpski nacionalizam. Mislim da je potrebno da prođe neki dovoljno dug vremenski period (npr. jedan vek) da bi neki nepristrasan zapadni istoričar mogao da utvrdi ono što je od početka zapravo bilo očigledno, ali što je zbog propagande zataškivano: za raspad SFRJ odgovorne su katoličke nacije – Hrvati i Slovenci. Dokaza za goreizrečenu tvrdnju je bezbroj. Jedan od njih je vladavina hrvatskog jezičkog nacionalizma. U Hrvatskoj gotovo da nema ustanove koja nema etničku oznaku („Hrvatski”). U Srbiji gotovo da nema one koja ga ima („Srpski”). 2. Između dva svetska rata (1918-1941) Između dva svetska rata sve vodeće političke

Akademik o srpsko-hrvatskim odnosima, Kosmetu, Evropi, Vojvodini, Akademiji, političarima: Cilj je velika, etnički čista i rimokatolička Hrvatska. Svoj brod smo vezali za EU, koja nam oduzima Kosmet Ciljevi hrvatske politike u poslednjih 150 godina su Hrvatska očišćena od Srba, granica na Drini i prisajedinjenje delova Vojvodine. Svi naši političari koji pregovaraju sa Hrvatskom morali bi da budu svesni ovih činjenica. To je standardna hrvatska politika i ona se lako ne menja. Akademik Vasilije Krestić, koji dugi niz godina izučava istoriju srpsko-hrvatskih odnosa, tvrdi da srpski političari ignorišu težnje hrvatske politike, te se nekritički upuštaju u razgovore o boljim odnosima. A ti odnosi, uveren je Krestić, mogu se graditi samo na