arrow up

Podijelite vijest:

OTKRIVENO SPOMEN-OBILJEЖJE NADEЖDI PETROVIĆ

Nadežda Petrović

Nadežda Petrović

U Domu Vojske u Beogradu svečano je otkriveno spomen-obilježje jednoj od najvećih srpskih slikarki Nadeždi Petrović, povodom stotinu godina od njene smrti.

Ovim je simbolički odata počast ženi, umjetnici, ratnici, heroini, čija su djela zadužila sve Srbe i koja je, pridružujući se srpskoj vojsci kao bolničarka u Prvom svjetskom ratu, svjesno prekinula sjajnu umjetničku karijeru da bi pomogla svom narodu i, kako je rekla, da “prinese i svoj život ako zatreba”.

Reljef u bronzi sa likom Nadežde Petrović sa srpskom vojničkom šapkom, autora Mirka Mrkića Ostroškog, otkrio je predsjednik Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) Vladimir Kostić, u prisustvu ličnosti iz javnog i kulturnog života Srbije.

Govoreći o biografiji Nadežde Petrović, Kostić je podsjetio da je ona najznačajnija srpska slikarka s početka 20. vijeka i da je ona kao dobrovoljna srpska bolničarka, svjesno se žrtvujući za svoj rod, umrla u Prvom svjetskom ratu od pjegavog tifusa u aprilu 1915. godine u bolnici u Valjevu, gdje je liječila srpske ratnike.

On je podsjetio da je Nadeždu Petrović vijest da je Austro-Ugarska napala Srbiju zatekla u Italiji i da se ona vratila u otadžbinu i postala dobrovoljna bolničarka i osnivač Kola srpskih sestara zajedno sa Branislavom Nušićem.

“Neko ko je u punom obimu svog života mogao da bude među ključnim ličnostima, koji će Srbiji donositi tokove modernosti, ona se odlučila na radikalan prekid sopstvenog puta da bi se u svom doživljaju lojalnosti narodu, kojem pripada, izložila pošasti sirotinjske i neizbežne bolesti i smrti i sama svojom odlukom skraćujući svoju stvaralačku stazu”, rekao je Kostić.

Istoričar umjetnosti Nikola Kusovac rekao je da su na njenim rukama umirali najbolji srpski sinovi i da je njen bol i jauk za njima obilježio srpsku istoriju i stradanje, te dodao da je spomen-obilježje Nadeždi Petrović, koje je otkriveno danas, svjedočanstvo velike žrtve i stvaralačkih mogućnosti srpskog naroda, kao i spomenik nenadmašnom patrioti i rodoljubu.

Književnik Milovan Vitezović je pročitao odlomak i svoje priče posvećene Nadeždi Petrović, dok je autor reljefa Mirko Mrkić Ostroški ispričao da je, prije nego što je počeo da radi reljef na osnovu jedne male slike Nadežde Petrović, otišao u crkvu da joj zapali svijeću, po savjetu srpske slikarke Olje Ivanjicki.

Ovo spomen-obilježje dio je projekta posvećenog značajnim ličnostima i obilježavanju važnih jubileja iz srpske istorije, a najavljeno je da će u organizaciji Medija centra “Odbrana” u holu Doma Vojske biti postavljni reljefi i drugim značajnim ličnostima srpske istorije, među kojima su i Vladimir Petković Dis, Stanislav Binički, Koča Popović, iguman Pajsije i đakon Avakum i drugi.

Otkrivanju spomen-obilježja prisustvovala je i supruga predsjednika Srbije Dragica Nikolić.

Izvor: tl_files/ug_jadovno/img/otadzbinski_rat_novo/2014/srna.png

Vezane vijesti:

otvaranje izložbe “valjevo 1914-1915. godine – grad bolnica“

SUTRA OTVARANJE IZLOЖBE “SVETLOST U … – Jadovno 1941.

Vasilija Vukotić – heroina na štitu – Jadovno 1941.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

NAJNOVIJE VIJESTI

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​