arrow up

Podijelite vijest:

Odata počast Spomenku Gostiću

Paljenjem svijeća i polaganjem vijenca pred spomen-bistom Spomenku Gostiću, najmlađem pripadniku Vojske Republike Srpske koji je poginuo 1993. godine na Ozrenu, Pravoslavna omladina Doboja i lokalna navijačka udruženja obilježili su 9. januar – Dan Republike Srpske.

Spomenk Gostić

Spomen-bista Gostića nalazi se u porti hrama Rođenja Presvete Bogorodice u Doboju, a ovom činu pridružilo se i sveštenstvo dobojske Treće parohije.

Paroh Duško Nedić zadovoljan je današnjim činom Pravoslavne omladine, za koju je naglasio da je otrgla od zaborava Gostićevu žrtvu.

Predstavnici navijačkih udruženja izrazili su spremnost da Gostiću odaju počast i na datum njegove pogibije 20. marta.

Spomenko Gostić /rođen 1978. godine/ kao pripadnik Vojske Republike Srpske poginuo je od granate 20. marta 1993. godine, nedaleko od svog sela Jovići na planini Ozren. Tada je, osim njega, život izgubilo još pet srpskih vojnika.

Sahranjen je na mjesnom groblju Gornji Ulišnjak, gdje počivaju njegova majka i baka. To mjesto, kao i Spomenkovo selo Jovići, danas se nalaze u Federaciji BiH.

Njegova majka bila je teški srčani bolesnik i umrla je početkom 1992. godine. Od granate je u septembru iste godine poginula i baka koja je brinula o dječaku.

Nakon što je u ratu ostao sam, Spomenko se pridružio vojsci, gdje je prvo bio kurir, a kasnije je razvozio hranu vojnicima.

Nekoliko mjeseci prije pogibije naišao je na minu dok je konjskom zapregom razvozio hranu po liniji. Konji su tada stradali, a Spomenko je lakše ranjen. Kasnije je otišao kod artiljeraca, gdje je i okončao svoj mladi život.

Poslije više od dvije decenije od pogibije mladi heroj sa Ozrena dobio je spomen-bistu u Doboju, koja je 20. marta 2014. godine postavljena u porti hrama Rođenja Presvete Bogorodice.

Izvor: srna

Vezane vijesti:

Spomenka Gostića svi zaboravili

DVADESET GODINA OD SMRTI 15-GODIŠNjEG JUNAKA

Priča o dva dečaka

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​