arrow up

Podijelite vijest:

Obnovljen “Čičin memorijal” poslije gotovo tri decenije

Planinarskim maršom u Pjenovcu kod Han Pijeska poslije gotovo tri decenije obnovljen je “Čičin memorijal” u znak sjećanja na pogibiju narodnih heroja Milana Ilića Čiče Šumadijskog, Slaviše Vajnera Čiče Romanijskog, Dragana Pavlovića Šilje i 59 proletera, koji su poginuli na ovom mjestu 21. januara 1942. godine.

 Planinarskim maršom u Pjenovcu kod Han Pijeska poslije gotovo tri decenije obnovljen je "Čičin memorijal" u znak sjećanja na pogibiju narodnih heroja Milana Ilića Čiče Šumadijskog, Slaviše Vajnera Čiče Romanijskog, Dragana Pavlovića Šilje i 59 proletera, koji su poginuli na ovom mjestu 21. januara 1942. godine.
Han Pijesak – polaganje vijenaca Foto: SRNA

Antifašistički marš u Pjenovcu, koji je okupio oko 160 učesnika, počeo je na stazi dugačkoj 12 kilometara od Han Pijeska do Pjenovca.

U maršu su učestvovali članovi planinarskih društava iz Han Pijeska, Pala, Sokoca i Vlasenice. Najmlađa učesnica marša bila je sedmogodišnja Viktorija Gavrilović iz Han Pijeska.

Planinarski marš okupio je predstavnike Saveza udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata /SUBNOR/, Saveza udruženja antifašista i boraca narodnooslobodilačke borbe /SABNOR/.

Predsjednik SUBNOR-a opštine Han Pijesak Ljubo Delić podsjetio je u izjavi Srni da je 76 godina u drugoj neprijateljskoj ofanzivi u istočnoj Bosni više specijalnih njemačkih jedinica pokušalo da uništi jezgro otpora okupatoru, koje se tada nalazilo na ovom području.

“Danas smo ovdje odali počast borcima koji su živote dali u borbi protiv fašizma za našu slobodu”, istakao je Delić.

Tradicija duga gotovo pet decenija bila je prekinuta ratnim zbivanjima u BiH, ali je obnovljena ove godine zahvaljujući podršci načelnika opštine Han Pijesak i načelnika opštine Olovo.

Načelnik opštine Han Pijesak Vlado Ostojić napomenuo je da je potomak ljudi koji su dali život za slobodu naroda na ovom području u Drugom svjetkom ratu, te istakao da borci, koji su poginuli u Pjenovcu, zaslužuju da se obilježava 21. januar.

Predsjednik SUBNOR-a opštine Aranđelovac Radomir Radosavljević ocijenio je da starije generacije moraju da prenesu mladima da je fašizam najveće zlo čovječanstva i da mlade generacije treba da se znaju koje su to loše strane fašističke ideologije.

Predsjednik SABNOR-a u Kantonu Sarajevo Ibro Čomić rekao je Srni da je danas u Pjenovac došlo 85 članova ovog udruženja i 50 članova SABNOR-a Olovo da zajedno odaju počast i polože vijence u ime svih opština Kantona Sarajevo i Olova na spomenik borcima-antifašistima koji su ovdje stradali ratne 1942. godine.

Čović je naveo da ga raduje što je obnovljena manifestacija “Čičin memorijal” uprkos obilnim snježnim padavinama i što se na ovom mjestu okupilo mnogo učesnika.

“Mi smo ovaj antifašistički marš ugradili u manifestaciju `Tragom Prve proleterske brigade` i krenuli smo od Rudog 22. decembra, preko Grabljivih njiva 20. januara, Pjenovca 21. januara, Sarajevskog polja i na kraju Igmana, kada ćemo 27. januara obilježiti Igmanski marš. Završni čin je polaganje vijenaca na spomenik stradalim borcima u Foči”, najavio je Čomić.

Predstavnci SUBNOR-a opštine Han Pijesak, te SABNOR-a Kantona Sarajevo i opštine Olovo dogovorili su sredinom prošle godine da obnove manifestaciju kojom se vraća sjećanje na pogibiju 59 proletera i trojice narodnih heroja u presudnoj bici za narod ovog kraja u Drugom svjetskom ratu.

Izvor: SRNA

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​