Obilježeno 73 godine od genocida u Dolima

U Dolima, kod sela Miljkovac u Pivi, danas su obilježene 73 godine od stradanja naroda ovog kraja za vrijeme Drugog svjetskog rata od ustaša i folksdojčerske jedinice “Princ Eugen”.

Svetu arhijerejsku liturgiju služio je Njegovo visokopreosveštenstvo episkop budimljansko-nikšićki Joanikije sa brojnim sveštenstvom i monaštvom, a na mjestu stradanja okupio se veći broj Pivljana.

Vladika Joanikije, koji je Doli nazvao srpskom golgotom i “pivskim Jasenovcem”, rekao je da je to najbolje mjesto da se ljudi izmire, prenose crnogorski portali.

“Ovdje treba da čovjek odloži svaku sujetu, neslogu i mržnju, svaku pakost. Ovdje čovjek treba da se osposobi da oprosti bližnjima, ali i da zatraži oproštaj. Ovo je mjesto mira i pomirenja za naš narod”, istakao je vladika Joanikije i dodao da se nada da će zavladati mir kako u dušama ljudi, tako i u otadžbini.

On je dodao da je opština Plužine jedina u Crnoj Gori koja na crkvenim skupovima preuzima ulogu domaćina i pomogne da se svake godine u Dolima organizuje pomen nevinim žrtvama.

Prema riječima profesora Jovana Delića, ne zovu Doli bez razloga “pivskim Vitlejemom i Zidom plača”.

U Dolima je 7. juna 1943. godine folksdojčerska jedinica “Princ Eugen” za jedan čas ubila 522 ljudi, među kojima i 109 djece, od kojih je jedno rođeno na gubilištu.

U svakom selu pivske župe tih desetak dana 1943. godine, kada je pomenuta jedinica ubila oko 1.260 Pivljana, bilo je po jedno stratište, a Doli su bili najveće mjesto stradanja.

“Nažalost, o stradanju pivskog naroda u istorijskim knjigama za osnovce i srednjoškolce nalaze se samo dvije-tri rečenice, tako da veliki broj ljudi u Crnoj Gori nije čuo za ‘pivsku krvavu bajku’ koju je preživio samo Miloš Glomazić i bio svjedok najtežeg zločina u Pivi koji se dogodio za vrijeme Drugog svjetskog rata. Glomazić je preminuo prije 30 godina”, rekao je Delić.

On je naglasio da su Doli postepeno postajali sveto žrtveno mjesto, a da je žrtva dozrijevala kako je dozrijevala i svijest o novim pivskim mučenicima, o strijeljanoj djeci.

“Kada je na veliku žrtvu odgovoreno našom malom žrtvom i kada je na žrtveno mjesto sa Lovćena u Pivu sletjela Njegoševa kapela bilo je jasno da su žrtva i duh sveti pobijedili vražju jedinicu i đavolje djelo. Mjesto zločina postalo je žrtveno, pa onda sveto mjesto”, dodao je Delić.

Nevine žrtve bile su podijeljene u tri grupe – jednu su činili muškarci stariji od 15 godina, drugu žene i djevojke, a treću djeca. Redoslijed ubijanja bio je obrnut.

U tim dolinama je 1977. godine napravljen memorijalni kompleks, rad vajara Luke Tomanovića, a prije deset godina izgrađena je i crkva, tipa lovćenske kapele. Sada se pored crkve gradi zvonik.

Sa Pivljanima su bili i pobratimi iz Velike pod Čakorom koje je zbližila ista nevolja i isto stradanje. Tamo je ista SS jedinica, potpomognuta brdskom “Skenderbeg” divizijom, 28. jula 1944. godine za samo dva časa na najsvirepiji način ubila više od 500 ljudi, žena i dece.

U ime Veličana skup je pozdravio Vojo Stešević.

“Duboko ljudski žalimo zbog svih žrtava bilo gdje da su pale, pa i u najnovijim ratovima pri raspadu Jugoslavije za koje sa najviših državnih mjesta stigoše izvinjenja i pokajanja, ali nas boli i što za više od sedam decenija niko ne okaja zločine fašista i esesovaca u Velici i Dolima”, rekao je Stešević.

Nakon pričešća okupljenih osveštan je i prerezan slavski kolač koji je donio ovogodišnji domaćin Жeljko Mitrić, dok će naredne godine domaćin biti Mirko Kecojević.

Predstavnici opštine Plužine na čelu sa predsjednikom Mijuškom Bajagićem, kao i borci, antifašisti i komunisti, položili su vijence na jedno od tri spomen obilježja u Dolima.

Organizatori pomena su opština i Centar za kulturu Plužine, Eparhija budimljansko-nikšićka i Manastir Piva.

Održan prigodan kulturno-umjetnički program u kome su učestvovali pojac Luka Cicmil koji je premijerno izveo svoju pjesmu o Jagliki Adžić, guslar Mirko Vuković, pjesnik Ranko Mićanović i Crkveni hor pri crkvi Svetog Jovana Krstitelja iz Plužina.

Izvor: SRNA