arrow up

Podijelite vijest:

Obilježene 23 godine od odbrane od hrvatske agresije

U Kostajnici je polaganjem vijenaca na spomenik borcima poginulim u proteklom ratu u gradskom parku obilježen Dan odbrane zapadnih granica Republike Srpske od hrvatske agresije prije 23 godine u kojoj je sa područja ove opštine, Novog Grada i Kozarske Dubice ubijeno 138 ljudi, a materijalna šteta u naseljenim mjestima procijenjena na 180 miliona KM.

Polaganje vijenaca, Foto: Srna

Vijence su položili načelnik opštine Drago Bundalo, delegacije pripadnika Vojske Republike Srpske borbene grupe “Balj”, Boračke organizacije opštine Kostajnica i Skupštine opštine.

Bundalo je rekao da je tokom hrvatske agresije pričinjena materijalna šteta na teritoriji ove opštine procijenjena na 40 miliona KM, ali da tužba protiv Hrvatske još nije podignuta.

“Za dva dana na Kostajnicu je palo 6.000 granata i grad je bio totalno razrušen. Uradili smo procjenu štete i proslijedili nadležnim ministarstvima s ciljem da Republika Srpska, pa i BiH, pripremi tužbu protiv agresora, ali očigledno, zbog nekih političkih razloga, ta tužba nikad nije podignuta. Ipak, uspjeli smo da se oporavimo i izgradimo naš grad za život u miru”, istakao je Bundalo.

Dušan Đenadija, komandant borbene grupe “Balj”, koju su činili borci iz Prijedora, Kostajnice, Novog Grada, Kozarske Dubice i haubičke baterije iz Banjaluke izjavio je Srni da se sa ponosom sjeća događaja iz septembra 1995. godine.

“Prije svega, odajemo počast poginulim borcima, a ujedno izražavamo zahvalnost narodu Kostajnice, koji je dao najveći doprinos u odbrani i ni u jednom momentu nije pokazao namjeru da napusti ove prostore, a to je obavezalo vojsku i dalo joj veći motiv za odbranu”, rekao je Đenadija.

On je dodao da je Kostajnica bila specifična u taktičkom smislu jer bi se najviše dobilo padom ove opštine, budući da bi veoma brzo protivničke snage došle do Knežice, a zatim i Prijedora, čime bi bile eliminisane odbrane u Novom Gradu i Kozarskoj Dubici.

“Zato je agresija i počela napadom na Novi Grad i Kozarsku Dubicu da bismo mi preorijentisali jedinice u ove gradove, čime bi bila oslabljena odbrana Kostajnice. To je za nas bilo prepoznatljivo i nismo tako postupili, već smo uspjeli odbraniti grad”, pojasnio je Đenadija.

On je naglasio da hrvatska vojska nije uspjela da preko srušenog mosta na rijeci Uni pređe na područje Kostajnice i dodao da nije bilo gubitaka u vojnim redovima.

Prema njegovim riječima, strogo je ispoštovana naredba generala Momira Zeca da odbrana bude postavljena na samoj obali Une, čime su spriječeni veći civilni gubici.

“Imali smo tri civilne žrtve i malo je to stradanja u odnosu na susjedne opštine, ne zato što napad ovdje nije postojao, nego zato što je strogo ispoštovana generalova naredba i zato što smo imali disciplinovane i odgovorne ljude, uglavnom treće dobi, koji su branili svoju djecu i unučad”, naglašava Đenadija.

Centralna manifestacija obilježavanja 23 godine od odbrane zapadnih granica Republike Srpske od hrvatske agresije održava se danas u Kozarskoj Dubici.

U hrvatskoj agresiji na području zapadnokrajiških opština Kozarska Dubica, Novi Grad i Kostajnica 18. i 19. septembra 1995. godine ubijeno je 138 ljudi, i to 74 civila i 64 vojnika.

Naselja i gradovi su pretrpjeli velika razaranja i štetu, a, prema podacima opštinskih komisija o procjeni materijalne štete, u Novom Gradu ona iznosi 83,3 miliona KM, u Kostajnici 40 miliona KM, a u Kozarskoj Dubici 50,4 miliona KM.

Odbrana zapadnokrajiških opština od hrvatske agresije smatra se događajem značajnim za odbranu Republike Srpske i odlukom Vlade Srpske svrstan je među najznačajnije datume novije istorije.

Izvor : Srna

Vezane vijesti:

Obilježen Dan stradanja civila u Drugom svjetskom ratu

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​