arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Nož za klanje srpske djece sa Kozare

Iz 219 kozarskih sela i gradića ubijeno je i na druge načine umoreno više od 11.000 djece. Prosječna starost 11.194 ubijenih dječaka i djevojčica bila je 6,5 godina.

Ustaški nož za masovno klanje srpske djece
Ustaški nož za masovno klanje srpske djece

English

Priredila: Ana BENCUN

Ustaški nož namjenski napravljen za masovno klanje srpske djece u Drugom svjetskom ratu izazivao je izuzetno jake emocije kod svih posjetilaca izložbe „Anatomija zaborava“, postavljene nedavno u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci (NUB) Republike Srpske.

„Tek kada uzmete nož u ruke i zapitate se: ‘Šta je ovo?’ i ‘Kako ovo radi?’ shvatite svu strahotu događaja o kojima izložba govori“, kaže za Srnu jedan od autora izložbe Vanja Šmulja.

Ovaj nož pronađen je na Patriji, pod Kozarom, gdje su, ne samo u toku ofanzive u ljeto 1942. godine, nego u toku cijelog Drugog svjetskog rata, vršeni strašni pogromi nad civilima.

Prema Šmuljinim navodima, među namjenski pravljenim oružjima koje su ustaše koristile, noževi imaju posebno mjesto, jer njima su masovna ubistva obavljana bez buke.

„Najpoznatiji namjenski urađen nož koji su ustaše koristile u logorima NDH jeste ‘srbosjek’ – nož sa narukvicom ‘kotačem’, izrađen po nacističkom projektu u njemačkoj fabrici ‘Grafrath gerb. Solingen'“, objašnjava Šmulja.

Ona naglašava da je ovaj eksponat materijalni dokaz da je postojao sistem koji je proizvodio „oruđa“ za masovna ubijanja, kako bi svojim „postrojbama posao učinio efikasnijim i lakšim“.

„To je sistem koji je nedužne ljude, krive samo zbog srpskog, romskog ili jevrejskog identiteta, istrebljivao na monstruozne načine.

To je sistem koji je smrtnom kaznom unaprijed kažnjavao djecu kao buduće potencijalne neprijatelje hrvatske države, ne dozvolivši im ni da odrastu u ljude, a kamoli da postanu opasni po nacionalnu bezbjednost“, istakla je Šmulja.

Osim toga, ovaj eksponat značajan je i kao simbol stradanja srpskog naroda, te kao dio istorije, ali i kao dokaz koji materijalizuje sam zločin.

„Ovaj eksponat je jedini opipljiv, trodimenzionalni dio izložbenog materijala i svakako zauzima centralno mjesto postavke. Njegov značaj za izložbu je izuzetan, jer on materijalizuje strahote prikazane fotografijama i dokumentima“, napominje Šmulja.

Taj nož, vlasništvo Muzeja revolucije na Mrakovici i dio njegove stalne postavke, kod posjetilaca izložbe izaziva reakcije kakve je teško riječima opisati.

„Normalan čovjek jednostavno ne može ni da shvati ni da prihvati da je zaista postojalo nešto poput namjenskog noža za masovna klanja djece“, kaže Šmulja.

Ona je sigurna da ovaj eksponat posjetiocima izložbe otvara drugačiju perspektivu za posmatranje događaja iz Drugog svjetskog rata na ovim prostorima.

Prema podacima Udruženja djece logoraša, njihovih potomaka i poštovalaca „Jastrebarsko 1942“, iz 219 kozarskih sela i gradića ubijeno je i na druge načine umoreno više od 11.000 djece.

Najmlađa su bila u pelenama i kolijevkama, a najstarija su imala 14 godina.

Prijevremena smrt najviše je pokosila dojenčad. Njih 1.195 bilo je starosti od nekoliko dana do nekoliko mjeseci. Prosječna starost 11.194 ubijenih dječaka i djevojčica bila je 6,5 godina?!

Šmulja kaže da je do ideje o organizovanju ove izložbe došlo posredno, zahvaljujući akademiku Srboljubu Živanoviću, koji je svoju ličnu biblioteku testamentom zavještao NUB Republike Srpske.

U razgovorima povodom legata predloženo je da NUB povodom Šeste međunarodne konferencije o Jasenovcu napravi izložbu.

Autori izložbe su bibliotekari NUB Republike Srpske Vanja Šmulja, Spomenka Kuzmanović i Ljubica Milekić.

Izvor: srna

Vezane vijesti:

JASENOVAČKA „ANATOMIJA ZABORAVA“ U LONDONU – Jadovno …

Prof. dr Srboljub Živanović: Ko je bio fra Srećko Perić …

SPOMEN NA STRADALU DJECU U LOGORU JASTREBARSKO …

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Žepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​